Pratite nas

Razočarani smo i istražujemo kako dalje raditi sa BiH!

Objavljeno

na

“Ne vidim vezu između Bosne i Hercegovine i Ukrajine, vi ste imali probleme i prije događaja u toj zemlji”, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za NAP Nicholas Hill, otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

“Pitanje Krima je izuzetno važno i mi pratimo šta se događa, ali ti događaji nemaju veze sa BiH, iako neki ljudi koji su radili sa BiH sada rade na pitanju Krima” kazao je Hill za NAP na marginama konferencije o društvenim mrežHillama koja se održava u Sarajevu.

On je prvi američki diplomata u BiH do dolaska novog ambasadora i vrlo aktivno sudjeluje u političkom životu u BiH. Posebno je pratio jučerašnju raspravu u Federalnom parlamentu o reformi ustava, i kako kaže, razočaran je ishodom. Pola godine pred opće izbore Hill nije htio prognozirati ishod, ali je izrazio iznenađenje da u javnosti nema više predizbornih anketa.

“U mojoj zemlji nije tako. Volio bih i ovdje vidjeti više anketa o tome kako će koja stranka proći na izborima”, dodaje Hill.

Kako komentirate posljednje poteze Vlade RS u pogledu prebivališta? Hoće li biti reakcije međunarodne zajednice?

Europska unija i mi vidimo potrebu za izmjenama zakona o prebivalištu, i razočarani smo što je to u Domu naroda BiH blokirano. To je jedna stvar. Ali, postoji ta reakcija iz Republike Srpske. Sve što mogu reći da je prebivalište odgovornost državnog nivoa, a nije na entietima da sami usvajaju svoje zakone. A, moram reći da nisam vidio tu uredbu koju je usvojila RS.

Da li je to korak nazad i kršenje Deytonskog mirovnog sporazuma?

Ako budu pokušali da preuzmu nadležnost države, onda je to korak nazad, ali ja to još ne želim zaključivati. Čekamo da odluka bude objavljena u službenom listu. Naš čvrst stav je da je ovo nadležnost države.

Kako komentirate jučerašnju raspravu u Federalnom parlamentu o ustavnoj reformu koju je i inicirala Ambasada SAD?

Dobro je da je jučer obavljena rasprava. Nije iznenađenje što nisu došli daleko, ali mi smo razočarani zbog toga. Reforma FBiH će postati vrlo važno pitanje poslije izbora, kada budu politički lideri budu imali vremena da se fokusiraju na ove reforme kako bi FBiH bolje funkcionirala i bila odgovornija prema građanima. Da budem iskren, dio razloga zbog kojih sam razočaran, jeste što su ti prijedlozi izloženi već dugo, bili su tu puno prije demonstracija u februaru.

Na neki način to je bila dobra prilika da odgovore i reagiraju na frustracije građana tako što bi implementirali neke od ovih prijedloga. Za mene je ovo propuštena prilika. Dio problema jeste i način razmišljanja političara koji misle da se u predizbornim kampanjama radi samo o davanju obećanja, a manje o prezentiranju njihovih ostvarenja. I zato sam razočaran.

Neki smatraju da je reforma ustava FBiH preduvjet za reformu ustava BiH. Da li vi tako smatrate?

Postoji debata o tome kako se to sve uklapa i šta treba prvo, ali je jasno da je i reforma Federacije neophodna kao dio ukupnih reformi u BiH.

Već duže vrijeme se govori o promjeni strategije međunarodne zajednice u BiH, čak i Victoria Nuland, zvaničnica State Departmenta navela je da se razmatra promjena strategije. Što to znači i u kojoj je fazi taj proces?

Još u jesen je Victoria Nuland, pomoćnica državnog sekretara SAD o tome govorila. To održava nivo razočarenja zbog nenapredovanja BiH. Već godinama je naš prioritet da ova zemlja ide ka integraciji u EU i NATO. Čini se da je na oba puta došlo do zastoja. Postoji istinsko razočarenje. Mi istražujemo nove načine kako dalje raditi i vrlo blisko sarađujemo sa EU.

Najavljen je novi dolazak generalnog sekretara NATO-a Andersa Fog Rasmusena u Sarajevo. Ima li ikakvog pomaka u ispunjavanju uvjeta za aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH?

Tu je još jedno područje gdje nema napretka. Ulazak u NATO je dugoročni proces, ali aktiviranje MAP-a je prvi korak. Razočarani smo što to nije urađeno.

Ima li ikakve aktivnosti među političkim liderima i strankama da se to pitanje riješi prije dolaska Rasmusena?

Neki bi politički lideri htjeli da ima napretka u tom pogledu, ali trebate njih pitati šta rade da to riješe.

(NAP)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat ruskog sveučilišta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas završava službeni posjet Rusiji. U Moskvi je održala predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu Plehanov, koje joj je uručilo počasni doktorat.

Predsjednica je obišla Sveučilišni muzej i upisala se u Knjigu slavnih gostiju, a također je održala predavanje na temu “Novi trendovi globalnog gospodarstva”.

Izrazila je zadovoljstvo zbog toga što govori o toj temi na jednome, kako je rekla, od najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem.

U njezinu predavanju bilo je riječi o trendovima globalizacije i slobodne trgovine, s jedne, te izolacionizma s druge strane; tradicionalnim i modernim industrijama i u tom kontekstu o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.

Predsjednica je naglasila da se danas treba više posvetiti stvaranju inovativnih usluga i proizvoda visoke dodane vrijednosti jer samo na taj način može se natjecati za mjesta najrazvijenijih na globalnoj razini.

Prema njezinim riječima, iz tog razloga Hrvatska je zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica Europske unije pokrenula Inicijativu triju mora koja je okrenuta boljem povezivanju do sada zanemarivanih veza između tih država.

Inicijativa je otvorena za suradnju svim drugim državama, a velik broj trećih država (poput Kine, drugih članica Eurospke unije ili SAD-a) već je iskazao želju i spremnost za uključenjem projektima. “Zašto među njima ne bi bila i Rusija? I na ovom mjestu bih željela istaknuti kako je ovo Inicijativa ‘za’, za koheziju srednje Europe i Europske unije u cjelini, a ne ‘protiv'”.

Dalje je objasnila da je početna platforma inicijative 150 projekata, vrijednosti veće od 45 milijardi eura u području energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije te da u tome leži mogućnost realizacije visoke razine sinergije između Rusije i država inicijative, te Rusije i Hrvatske. “I ovim putem pozivam vas da nam se pridružite u našim projektima kako bi zajedno iskoristili prilike koje su pred nama i zauzeli mjesto najrazvijenijih”, rekla je predsjednica.

Na kraju je poručila studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost.

Nakon posjeta sveučilištu Plehanov predsjednica putuje u Sankt Peterburg, što je posljednja postaja njezina trodnevnog službenog posjeta Rusiji tijekom kojeg je uz Moskvu posjetila i Soči.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati