Pratite nas

Naši u svijetu

REAKCIJA HRVATA ARGENTINE: Antifašizam je bio zločinački režim u zločinačkoj državi

Objavljeno

na

Nedavno je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila: „NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim. Antifašizam je u temeljima hrvatskog Ustava, a suvremena hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata.“

[ad id=”93788″]

Prigodom proslave 10. travnja održane u Münchenu 1979., prof. Božo Dugeč, u svom poznatom govoru pod naslovom “Nismo spremni robovati”, između ostalog rekao je i ovo:  “Prilika je ovo, da izrazimo nadu, nepokolebljivost i čvrstu volju, da ubuduće i za sva vremena tu svoju obljetnicu slavimo u svojoj slobodnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj… Možda naša Nezavisna i nije bila najnezavisnija, niti je to mogla biti u onom strašnom ratnom kaosu. Uostalom, potpuno nezavisnih država nema ni danas nigdje u svijetu. Činjenica je i to, da je naša Nezavisna bila država Ante Pavelića, i ustaška država, i država domobranska, ali je ona u prvom redu i na prvom mjestu bila država hrvatskog naroda, naša nacionalna država!”.

No prof. Dugeč nije nikada bio ustaša nego član Partije, ali i predsjednik Matice Hrvatske u Donjem Miholjcu, uslijed čega je nakon Titovog državnog udara u Karađorđevu bio progonjen i osuđen u odsutnosti kao “nacionalist, šovinist i narodni neprijatelj”, spasivši se bijegom u Njemačku.

Istina je da je antifašizam to jest borba protiv NDH i za Jugoslaviju ugrađena u Ustavu kao jedan od temelja nove hrvatske države, što je samo po sebi kontradikcija.  No obrana i branitelji prve ovovjekovne hrvatske države biti će prije ili kasnije priznati kao pozitivan dio hrvatske povijesti, bez obzira na sadašnji Ustav i njegove Izvorišne osnove. Jer povijest se ne briše, iako se često, pa i sada, piše prema trenutnim potrebama. Međutim, takva povijest nije istinita povijest.  

No mi koji još uvijek vjerujemo u povijesni slijed kao temelj hrvatskog bitka, koji ne robujemo hrvatskoj prošlosti, ali se ne odričemo nijednog njezinog razdoblja, mislimo da ne smijemo dopustiti da se briše u svijesti hrvatskog naroda prvi međunarodno priznati, iako kratkotrajni pokušaj hrvatskog oslobođenja i nezavisnosti.

Uvjereni smo da bez proglašenja NDH 1941. nikada ne bi došlo do odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), niti do Ustava Narodne Republike Hrvatske (1947.) i Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (30. svibnja 1990. godine), nego bi svi ti događaji bili samo razni pokušaji dobivanja veće ili manje autonomije unutar Jugoslavije.

Jedino je sjećanje na postojanje NDH i njezinu hrabru obranu održalo u duši i srcu hrvatskog naroda vjeru da će se prije ili kasnije Hrvatska ponovno osamostaliti i postati normalna nacionalna država.

A da nije bilo NDH, pad komunizma u Hrvatskoj ne bi doveo do nezavisnosti, nego samo do promjene režima. No došlo je do oslobođenje i Domovinskog rata zato što je hrvatski narod vjerovao u mogućnost oslobođenja, sjećajući se da su hrvatsku državu, bar na kratko vrijeme, ostvarili njihovi očevi i djedovi, a ne zato što bi hrvatski narod pamtio da je Hrvatska nekad davno (1102.) bila nezavisna kraljevina. Konačno neoboriva je istina da su protiv nove hrvatske države ustali isti oni koji su ustali protiv NDH.   

Imao je to u vidu i dr. Franjo Tuđman kad je na prvom Općem Saboru HDZ-a rekao: “Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo fašistička tvorevina, nego i izraz i težnja volje hrvatskog naroda za svojom slobodom i neovisnošću.”

Istovremeno je premijer Tihomir Orešković izjavio: „Vlada i ja osobno osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima. Dan 22. travnja je dan sjećanja i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, za kojeg je i blaženi kardinal Stepinac ustvrdio da je bio najveća ljaga za Hrvatsku. Žao mi je što se ta prigoda koristi za politizaciju koja je neprimjerena te vodi do novih podjela u društvu. Sve to ne samo da vrijeđa žrtve i njihove obitelji nego i nanosi veliku štetu Hrvatskoj“.

Potpuno je ispravno osuditi zločine ustaškog režima, ali istovremeno treba osuditi komunističke i velikosrpske odnosno antifašističke zločine.

Točno je da je blaženi kardinal Stepinac izjavio da je Jasenovac „sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku“ ali ne smijemo zaboraviti da je prigodom suđenja i sramotnog procesa  hrabro svjedočio; „Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u Jugoslaviji“.

Nepobitna je činjenica da je Jasenovac postojao i nakon 1945. te da je također „sramotna ljaga“ za Titovu Jugoslaviju zbog posljeratnih zločina koja su počinili jugoslavenski komunisti i četnici nakon što su zamijenili kokardu s petokrakom.To je imao u vidu treći nasljednik kardinala Stepinca na čelu Zagrebačke nadbiskupije kardinal Josip Bozanić kad je u svojoj propovijedi na Bleiburgu 1997. rekao da „Hrvatska javnost ima pravo znati istinu o Jasenovcu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, kao i nakon što je prestao biti ustaškim logorom“.

I nama je žao da se ovogodišnja komemoracija koristi za neprimjerenu politizaciju no svjesni smo da to ne vodi novim podjelama u društvu, jer se radi o starim podjelama između onih koji su uvijek bili i danas jesu za samostalnu hrvatsku državu i onih koji su uvijek bili i danas jesu za Jugoslaviju ili Veliku Srbiju.

Mit o Jasenovcu potrebno je zamjeniti istinom o Jasenovcu, punom istinom, kakva god bila, a znamo da je bolna, jer Jasenovac kao i svi takvi logori u Hrvatskoj ali i u Srbiji, Njemačkoj, ili bilo gdje, nemoralne su i gnjusne pojave kojima se nitko nemože ponositi. No dok se naši političari prečesto pokajnički posipaju pepelom istovremeno srpski političari ne govore o svojim logorima, nego čak rehabilitiraju Dražu Mihajlovića i svoje nedavne ratne zločince.

 

                             Tomislav Frković                                        Mirko Hasenay

                              Jure Dragicevic                                      Hrvatski Domobran

              Hrvatska Republikanska Zajednica                            Buenos Aires

              Temeljna Skupina “Buenos Aires”

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati