Pratite nas

Naši u svijetu

Recep Tayyip Erdogan: Izraelska zlodjela gora od Hitlerovih

Objavljeno

na

erdoganTurski premijer tvrdi da je Izrael napadima na Gazu nadmašio Hitlera, Netanyahu smatra poređenje antisemitskim.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan poručio je danas da će uvijek govoriti protiv terorističke politike Izraela, te uporedio Hitlerov genocid nad Židovima sa ubojstvima Palestinaca koje Izrael trenutno provodi u Gazi, prenosi Anadolija.

Erdogan je u svojstvu kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u Turskoj govorio na mitingu u Hatayu i odgovorio na kritike koje mu pristižu sa različitih proizraelskih adresa zbog njegovog oštrog osuđivanja Izraela.

„Pa za ime Boga, u čemu je razlika među Hitlerovim zlodjelima i ovim što radi Izrael? Zbog čega se uznemiravaju? Izraelci bi trebali biti zadovoljni mojim poređenjem. Obraćam se izraelskoj vlasti, vi činite mnogo gore stvari prema Palestini od onih koje je Hitler činio vašim precima. Kakogod je ono bio genocid, to što ti radiš je još veći. Pa u čemu je razlika između retorike Hitlera i ovoga što govori mlada izraelska parlamentarka koja je kazala da treba pobiti sve palestinske majke i da je ubistvo palestinske trudnice jednim metkom -dvije glave“, kazao je Erdogan.

Dodao je da su oni koji kritikuju njegove govore ustvari kukavice koje se time žele sakriti iza činjenice da nemaju hrabrosti da se usprotive Izraelu.

Naglasivši da je Turska protiv Hitlerovog zla, te protiv zla antisemitizma, Erdogan je poručio da je Turska također protiv država poput Izraela koje sada, kako je naveo, idu stopama Hitlera.

„Kolikogod smo protiv antisemitizma, toliko se protivimo i islamofobiji. Zato ćemo pravdu zazivati glasno koliko god možemo. Izrael ćemo najoštrije osuđivati, pa kome god to smetalo. Nastavit ćemo štititi palestinsko pitanje“, poručio je Erdogan.

Dodao je da će i dalje činiti sve kako bi prizvao savjest ljudi na djelo.

Netanyahu: Izjave u antisemitskom duhu

Komentirajući Erdoganovu raniju izjavu da je Izrael ”napadima na palestinsku teritoriju po divljaštvu nadmašio Hitlera”, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio je danas da je to poređenje “u antisemitskom duhu”.

“Čuo sam ono što je rekao turski premijer. To su vrlo teške riječi”, izjavio je Netanyahu. “Rekao sam američkom državnom sekretaru [Johnu Kerryu] da su to antisemitske izjave, u antisemitskom duhu”, kazao je.

Erdogan je, međutim pozvao Turke da ne iskaljuju bijes na Židove u toj zemlji članici NATO-a.

Ranije u nedjelju, Erdogan je poručio je da Sjedinjene Američke Države moraju biti samokritične i da su stavovi službenog Washingtona i izjave o tragediji u Gazi pogrešni i ofanzivni, prenosi Anadolija.

Erdogan je u programu TGRT Haber odgovorio na kritike glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Jen Psaki da su njegove izjave o Izraelu „ofanzivne i pogrešne“.

Istakao je da, dok stotine civila u Gazi ginu, Amerika i dalje tvrdi kako Izrael ima pravo na samoodbranu te poručio da su njene izjave „uistinu napadačke“.

Ističući da lično nije čuo tu kritiku SAD-a, Erdogan je kazao kako želi pozvati službeni Washington da bude samokritičan u ovoj situaciji, jer je Amerika ta, kako je kazao, koja je do sada davala ofanzivne i pogrešne izjave.

Stotine rezolucija UN-a u korist Izraela

„Ukoliko Amerika i dalje tvrdi da Izrael koristi pravo samoodbrane, ona se mora sama preispitati. Ona je ta koja se ponaša napadački. Mi u ovoj situaciji nikada nismo, niti možemo reći da je Amerika odlučujući faktor. Tako ne bi trebalo biti. Amerika danas mora igrati važniju ulogu u uspostavljanju mira u svijetu. Kao članica Vijeća sigurnosti UN-a mora se ponašati pošteno“, kazao je Erdogan i dodao kako činjenica da Amerika sada podržava Izrael tjera na razmišljanje.

Podsjetivši da je UN do sada usvojio 280 rezolucija u korist Izraela, Erdogan je zapitao kako je moguće da UN i SAD ne vide svirepa ubijanja ljudi i djece, pa čak i dok se igraju na plaži.

„Naravno njihova srca se ne stežu pri tim prizorima, a naša da, jer mi imamo drugačije veze. Baš kao što nastavljamo sa diplomatskim aktivnostima, neka nas puste da i mi govorimo što mislimo dok se naša srca stežu prilikom njihovih izjava. Pa zar da čitamo tekstove koje bi oni pisali, a mi samo da ih čitamo? To posebno želim istaći“, zaključio je Erdogan.

Erdogan je ranije optužio Izrael za ”sistematske pokušaje genocida” nad Palestinicima.

Izrael je prošle sedmice naredio svom diplomatskom osoblju i članovima njihovih porodica da napuste Tursku zbog protesta održanih ispred Izraelskog konzulata i Ambasade.

Anadolija/Al Jazeera

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati