Connect with us

Naši u svijetu

NESLUŽBENI REZULTATI Za pripojenje Krima Rusiji čak 93 posto birača!

Published

on

Prema prvim procjenama nakon zatvaranja birališta, čak 93 posto birača na Krimu glasovalo je u nedjelju za pripadanje Rusiji, objavila je agencija Ria Novosti.

Stanovnici Krima u velikom su se broju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast predvidjela je njihov rekordan odaziv.

Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.

eurosummit-308

[box_light]Europska unija je službeno osudila referendum na Krimu, ocijenivši ga “bespravnim i protuzakonitim” i najavila da će u ponedjeljak odrediti sankcije.

“Referendum je bespravan i protuzakonit i njegov rezultat neće biti priznat”, izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju. Europjani drže da se to izjašnjavanje kosi s ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravilima.

“Ministri vanjskih poslova će u ponedjeljak razmotriti stanje u Bruxellesu i izjasnit će se o dodatnim mjerama sukladno deklaraciji šefova država i vlada od 6. ožujka”, stoji u priopćenju.

Europski čelnici su dogovorili primjenu ciljanih sankcija, u obliku zaleđivanja imovine i ograničenja viza, ako se Rusija brzo ne obveže da će ublažiti napetosti.

Veleposlanici 28 zemalja će se sastati u nedjelju krajem poslijepodneva da bi sastavili popis ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na koje će se primjenjivati te sankcije, naveo je diplomatski izvor. Taj popis će biti obznanjen nakon sastanka ministara u ponedjeljak ujutro.

“Rješenje za krizu se može naći samo u zajedničkom radu na diplomatskom planu, uključujući i izravne razgovore između ukrajinske i ruske vlade”, ponovili su Barroso i Van Rompuy.

Oni su naglasili da se to rješenje mora temeljiti na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.[/box_light]

Na ukrajinskom poluotoku Krimu održava se referendum o pripojenju a Rusiji. Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, a prvi rezultati objavit će se do kraja dana, konačni u ponedjeljak. Podaci tamošnjeg izbornog povjerenstva govore o 44,27 posto glasača u prvih 6 sati.

U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota, građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih birača.

U Bakčisaraju, ‘glavnome gradu’ tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasovali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.

‘Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje’, rekao je novinarima proruski orijentiran krimski premijer Sergej Aksjonov nakon što je glasovao u Simferopolju. Istaknuo je da više od 80 posto stanovnika Krima podupire izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ako glasovanje prođe kako očekuje, kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana. Skupština Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.

Na Krimu 22 tisuće ruskih vojnika – dogovoreno primirje

Privremeni ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuk izjavio je kako su ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili primirje na Krimu do 21. ožujka. ‘Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi’, rekao je. Rusija je na Krimu u vrlo kratkom vremenu rasporedila oko 22.000 vojnika i već je zauzela neke ukrajinske vojne baze na tom poluotoku dok druge drži u blokadi. Tenjuk je kazao kako je Rusija grubo prekršila bilateralni sporazum na temelju kojega u bazama ruske Crnomorske flote na Krimu može biti 12.500 ruskih vojnika.

Putin poručio Merkel da će poštovati odluku stanovnika Krima

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj. Putin je obećao poštovati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj. Iz ureda njemačke kancelarke priopćeno je kako je Merkel rekla Putinu kako bi u Ukrajinu trebalo poslati još promatrača OESS-a, što je on pozdravio. Istodobno, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu ‘pod zaštitom ruskih vojnika’.

Lavrov i Kerry će raditi na ustavnoj reformi u Ukrajini?

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik John Kerry danas su se suglasili da traže rješenje krize u Ukrajini potičući ustavne reforme u toj zemlji, izvijestilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Viskoki dužnosnik State Departmenta izjavio je, međutim, da  je SAD neće prihvatiti ishod referenduma održanog na Krimu te i dalje inzistiraju na tomu da Moskva pronađe političko rješenje problema. Kerry je pozvao Rusiju da podupre ustavne reforme u Ukrajini koje bi omogućile da se zaštite prava manjina u toj zemlji, rekao je neimenovani dužnosnik prepričavši dijelove telefonskog razgovora između Kerryja i Lavrova.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim, ali ga nije mogla spriječiti unatoč intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je američkom državnom tajniku Johnu Kerryju u telefonskom pozivu u subotu da je referendum na Krimu u skladu s međunarodnim zakonom. Ministri vanjskih poslova EU-a koji se u ponedjeljak sastaju u Bruxellesu mogli bi donijeti sankcije protiv Rusije.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading