Pratite nas

Referendum o ćirilici ide na ocjenu ustavnosti

Objavljeno

na

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora jednoglasno je odlučio predložiti Saboru da pošalje na ocjenu ustavnosti pitanje o zahtjevu za raspisivanjem državnog referenduma protiv ćirilice.

Predsjednik odbora Peđa Grbin najavio je da će Sabor od Ustavnog suda zatražiti ocjenu o tome je li referendum u skladu s Ustavom.

Zagreb, 07.07.2014 - Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav Hrvatskog saboraUvjereni smo da je takav zahtjev nedovršen. Sabor je dužan, ako tako ocijeni, poslati zahtjev na ocjenu ustavnosti. Temeljno je pravo Ustava da se manjinama jamči sloboda i prava. Tome se Hrvatska obvezala i pristupnim ugovorom kad je ulazila u EU – pojasnio je Grbin.

Grbin je uz prijedlog odluke da se pitanje pošalje Ustavnom sudu napisao je i 10 strana obrazloženja zašto misle da pitanje nije ustavno, što je neuobičajeno dugo obrazloženje, pa Davorin Mlakar, odnosno HDZ traži da se to obrazloženje ne šalje jer se prejudicira odluka suda.

Kako bi se otklonile sve nejasnoće, i mi se zalažemo da se ocjena ustavnosti referendumskog pitanja uputi na provjeru. No, bez mišljenja odbora, jer se na taj način prekoračuju ovlasti koje ima. Kad se već pozivate na međunarodno preuzete obveze, kod lex Perković ste to zaboravili navesti – rekao je Mlakar.

Vladimir Šeks je rekao da odbor nema što u obrazloženju utvrđivati i predlagati ocjenu referendumskog pitanja, na što mu je uzvratila Ingrid Antičević Marinović.

 Odbor nije poštar i ima pravo reći što misli – rekla je Ingrid Antičević Marinović.

Niste osobito kompetentni, ali piše da će Ustavni sud na zahtjev Sabora ocijeniti, ali to ne znači da smo poštari – odgovorio je Šeks.

Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) predložio je da Sabor Ustavnom sudu pošalje na ocjenu ustavnost spomenutog zahtjeva.

“Ne šaljemo Ustavnom sudu ovo pitanje jer imamo dileme o njegovoj ustavnosti, već zato jer je po tumačenju Ustavnog suda Hrvatski sabor dužan svaki put kad smatra neustavnim neki zahtjev – zatražiti mišljenje Ustavnog suda. Predlagatelji ove odluke uvjereni su da je ova odluka neustavna jer je Hrvatska Ustavom definirana kao nacionalna država i država nacionalnih manjina koje imaju pravo na uporabu jezika i pisma”, obrazložio je Grbin.

Nadovezao se potom Davorin Mlakar iz HDZ-a.

“Mi se zalažemo da se zahtjev za referendum pošalje na ocjenu ustavnosti. Nedvojbeno je da Ustavni sud tumači ustavnost zahtjeva. Prema tome ne treba slati i stav i konačno određenje Odbora za Ustav o samoj stvari. Dakle, pošaljimo Ustavnom sudu zahtjev bez kvalifikacija koju ste Vi iznijeli”, rekao je Mlakar.

Milorad Pupovac (SDSS) se nada da će upućivanjem zahtjeva cijela priča doći do svog kraja.

“Nadam se, no nisam siguran. S obzirom na atmosferu koja je stvorena i stigmatizaciju ćiriličnog pisma. Ovo je obrazloženje dobro da se vidi protiv čega smo sve kada smo protiv ćirilice – da smo protiv vlasitog Ustava, vlastitih zakona i sporazuma s EU”, izjavio je Pupovac i dodao:

“Ustavni sud je mogao i sam reagirati već kod prikupljanja potpisa o ovakvom referendumskom pitanju. Konačno je vrijeme da se ovu vrstu pitanja prestane koristiti za dolazak na vlast na državnoj ili lokalnoj razini jer je to preopasno za naše društvo. Nadam se da će Ustavni sud o ovome odlučiti što brže kako bi se primirile strasti”.

Vladimir Šeks (HDZ) istaknuo je kako je jedino Ustavni sud nadležan ocijeniti sadržaj ustavnosti referendumskog pitanja, a da Odbor ovakvim obrazloženjem prejudicira njegovu odluku.

Šeksu je potom replicirala Ingrid Antičević Marinović (SDP).

“Hrvatski sabor nije poštar. Ta institucija o svemu ima što reći, a zna se tko odlučuje”, poručila je.

Kako javlja Dnevnik.hr , Šeksa je to očito razljutilo. ‘Niste osobito kompetentni, ali piše da će Ustavni sud na zahtjev Sabora ocijeniti, ali to ne znači da smo poštari.’

“Ova inicijativa je, kad se ogoli sve, usmjerena protiv jedne manjine, što je žalosno. Hrvatski sabor nije neutralno tijelo, koje niti smrdi niti miriši, mora izreći jasan stav o ovakvim neustavnim inicijativama. Žao mi je što se HDZ kao najveća oporbena stranka nije jasno ogradio”, kaže Dragan Zelić (GONG).

“Na koji način mi ograničavamo Ustavni sud ako kažemo svoje mišljenje – ja ne mogu shvatiti. Ima trenutaka kada šutiti znači vršiti zločin nad vlastitom zajednicom. Mi smo do zla boga politizirali ovo, bilo bi bolje sa nismo, ali što je tu je – idemo ovo zajedno prevladati”, u pomirljivom tonu je rekao Marin Jurjević (SDP).

“Izjave Milanovića da – dok je on premijer neće biti referenduma – su dolijevale ulje na vatru. Promjenom Ustava ova se inicijativa ne bi zaustavila jer je ona već bila u tijeku. Obveza je vladajuće većine da predloži novi Zakon o referendumu. Ova situacija pokazuje što znače nejasni rokovi: da vladajuća većina nije izbjegavala staviti temu na dnevni red, da se ranije prebrojalo – ne bi se sada još sedam mjeseci nakon primanja potpisa ovime bavili”, kritizirao je vladajuću koaliciju Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti).

“Oni koji su protiv ćirilice su protiv kršćanskih vrijednosti jer je ćirilica djelo svetaca: sv. Klementa Ohridskog, a onda i sv. Ćirila i Metoda. Ne znaju što rade. U zemlji koja je imala krvavi rat, igrati se pravima manjina je opasno. Bacaju bombe u zrak bez da razmišljaju da svaka u zraku može eksplodirati i nekoga ozljediti”, rekao je Nenad Stazić (SDP).

Agencije/VL/JL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Metastaza velikosrpskoga karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Učinkovit lijek protiv karcinoma velikosrpstva pronađen je 1995. godine u mjesecu kolovozu, a on može i danas liječiti, samo kad se s nezaraženoga tkiva hrvatske vlasti odstrani bolesno velikosrpsko tkivo, čijim bi metastazama mogao biti doveden u pitanje cjelokupni život suverene hrvatske države

Nakon poruke glasnogovornika Srpske pravoslavne crkve Irineja Bulovića kako SPC ne će više podupirati dijalog Beograda i Prištine, jer prostor Kosova smatra dijelom srbijanske države, susjedne će se države ozbiljnije pozabaviti najavljenim donošenjem t. zv. Deklaracija o opstanku srpske nacije i ponovnim buđenjem velikosrpskoga karcinoma.

Tim će budućim dokumentom Srbija i Republika Srpska navodno štititi prava Srba na uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, proučavanje i njegovanje srpske kulture, proučavanje srpske povijesti i njegovanje tradicija te očuvanje kulturnog nasljeđa.

Naime, bački episkop Irinej smatra kako je Zapad postao politički neučinkovit te da Srbija glede Kosova stvar treba preuzeti u svoje ruke, a to će joj omogućiti održavanje srbijanskoga referenduma o Kosovu. Kosovo je, naime, samo prva dionica u povratku u povratku pod jurisdikciju srpske države.

Na taj način ne samo da SPC ignorira međunarodne dogovore, nego ona priprema i politički teren za buduće zaposjedanje kosovske države.

U tom smislu i t .zv Deklaracija o opstanku srpske nacije samo je okvir za novu velikosrpsku ekspanziju. Naravno, u međunarodnim okolnostima koje će biti prikladnije novom osvajanju.

Što znači ta zaštita proučavanja srpske povijesti i kulture, najbolje svjedoče srbijanski udžbenici, u kojima se današnji naraštaji školaraca podučavaju kako su, bez obzira na svoja nacionalna imena, zapravo muslimani i katolici u BiH i Hrvatskoj Srbi, samo što toga oni još uvijek nisu svjesni.

Naime, muslimani i katolici, za razliku od pravoslavnih u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori nisu navodno sačuvali svoju srpsku nacionalnu svijest.

Kao nadopuna školskom programu, SPC već skoro dvadesetak godina poslije srbijanskih ratnih poraza u svim poslanicama svojih patrijarha ne želi priznati hrvatsku državu pa čestitke blagdana pravoslavnim vjernicima upućuje u Dalmaciju, Rijeku, Liku, Banovinu, Kordun, Slavoniju i Hrvatsku.

Tako bi se u kontekstu prihvaćanja Deklaracije politički program mogao odnositi ponajprije na održavanje svijesti već osviještenih Srba kako bi se na temelju usvojenih znanja mogli uspješnije boriti za očuvanje svojih zemalja. U radikalnijem slučaju program iz Deklaracije mogao bi se provoditi i na dijelove još uvijek neosviještenoga srpstva, koje srbijanske prosvjetne vlasti prepoznaju pod t. zv. regionalnim imenima kao što su Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci.

U sklopu jezično-političkih projekata, kojima se na tragu velikosrpskoga programa Vuka Karadžića iz 19. stoljeća sve štokavce proglašava Srbima, nastala je i nedavna sarajevska Deklaracija o t. zv. zajedničkom jeziku, koja na političkoj razini, poput srbijanskih udžbenika, niječe hrvatski, crnogorski i bošnjački jezik.

Za razliku od jezikoslovnih projekata, srbijanske vlasti uz pomoć svojih agenata u Hrvatskoj gotovo svakodnevno manifestiraju moć političkim projektima.

Tako je nedavno u Rijeci obilježena navodno 300. godišnjica nazočnost pravoslavlja. U sklopu velikosrpskoga projekta što ga promiče SPC ovaj je put, nakon nedavnoga promicanja odcjepljenja Istre od Hrvatske, odabrana Rijeka, kao posebna regija, u kojoj eto pravoslavlje stoluje tri stoljeća.

Kako bi se pak omalovažilo hrvatsko stradanje tijekom srbijanske agresije u gradu Vukovaru, nedavno je, na dan pogibije zapovjednika vukovarske obrane generala Blage Zadre, bio dogovoren i nogometni susret lokalne srpske momčadi iz Vukovara s beogradskom Crvenom zvijezdom.

Sličan karakter političkoga omalovažavanja ili pak nijekanja hrvatske borbe imaju izmišljene obljetnice t. zv. stradanja Srba, poput nedavno manifestativne komemoracije za navodno stradanje t. zv. kozaračke djece u Sisku.

Sve je to manje-više poznato hrvatskoj javnosti, nu unatoč tomu, ni Državno odvjetništvo, ni redarstvo, a ni političke strukture ne reagiraju na ta širenja lažnih vijesti, kojima je već desetljeće i pol podvrgnuta hrvatska javnost.

Nasuprot tomu i represivni aparat i Državno odvjetništvo još se uvijek trude goniti hrvatske branitelje optužene da su navodno počinili zločine protiv Srba.

Učinkovit lijek protiv karcinoma velikosrpstva pronađen je 1995. godine u mjesecu kolovozu, a on može i danas liječiti, samo kad se s nezaraženoga tkiva hrvatske vlasti odstrani bolesno velikosrpsko tkivo, čijim bi metastazama mogao biti doveden u pitanje cjelokupni život suverene hrvatske države.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

U četvrtak sam u Zagrebu, poručio je policiji Ivica Todorić, doznaju 24 sata iz izvora bliskih istrazi. Javio im se na broj koji je ostavio svom odvjetniku.

Ante Todorić navodno je već krenuo u Hrvatsku te bi i on sutra tijekom dana trebao stići u Zagreb.

Odluka o istražnom zatvoru osumnjičenima u slučaju Agrokor trebala bi biti objavljena u 19,30 sati, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.

Nešto prije podneva 12 uhićenih dovedeni su pred suca istrage Zorana Luburića koji bi trebao odlučiti o zahtjevu da se uhićenima, ali i nedostupnima Ivici, Anti i Ivanu Todoriću odredi istražni zatvor.

Njihovi odvjetnici najavili su prije ročišta da će umjesto zatvora predložiti određivanje zamjenskih blažih mjera. U prvom redu se radi o zabrani pristupa svjedocima, s obzirom da je tužiteljstvo kao glavni razlog pritvaranja navelo upravo opasnost od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka.

Odvjetnik Piruške Canjuge, Anto Nobilo, kazao je da će sucu istrage, uz zabranu pristupa svjedocima predložiti i mjeru zabrane napuštanja doma te da će s obzirom na nedavne izmjene zakona pokušati mijenjati postojeću praksu.

I odvjetnik Ivana Crnjca, Ljubo Pavasović Visković, podsjetio je da u hrvatskom zakonodavstvu postoji i mogućnost pritvora u domu koji se rijetko koristi.

Posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku otežana je, primjerice, mogućnost izlaska na slobodu uz jamčevinu koja se sada može odrediti jedino ako se pritvor traži zbog opasnosti od bijega.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je na svojoj internetskoj stranici izvijestilo da je odluku o istražnom zatvoru donijelo nakon ispitivanja 12 od ukupno 15 osumnjičenih u ovom slučaju, a ističu i da im je troje osumnjičenih nedostupno. Uz osnivača koncerna Agrokor Ivicu Todorića nedostupni su i njegovi sinovi Ante i Ivan čiji su odvjetnici u više navrata tvrdili da nisu u bijegu te da će se na poziv vratiti u Hrvatsku.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Odvjetnik Ante Todorića i prilikom dolaska na sud je ponovio da njegov branjenik dolazi u Hrvatsku te da ga je policija kontaktirala na britanski broj telefona koji su im ranije ustupili.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

facebook komentari

Nastavi čitati