Referendum o izbornom sustavu – što se točno traži?

25

Stvar je zapravo vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

Na istoj liniji su se ovaj put našli HDZ, koji se protivi referendumu, portal Index, koji inače ne podnosi HDZ, ali objavljuje članak pod naslovom “Evo zbog čega trebate reći ‘ne’ novom referendumu Željke Markić”, SDP, Jutarnji, HRT, skoro sve stranke u Hrvatskoj, većina medija, građanske udruge, GONG, HDSSB, Novi List… Peđa Grbin i Vlado Šeks se nadopunjuju, uz potporu ustavnih stručnjaka: svi su složni da je referendum jedno veliko zlo.

Na suprotnoj strani stoji velik dio biračkog tijela, biskupi, HSS, poneki rijetki nezavisni intelektualac, i… pa, zapravo nitko više.

Zapravo je tragično da na lijevoj strani hrvatskog političkog spektra nema apsolutno nikog, ni među pojedincima, ni u medijima, ni u politici, tko bi podržao promjene koje nesporno idu u smjeru pravednijeg i transparentnijeg izbornog sustava. Ljevica se voli dičiti svojom demokratičnošću i uvažavanjem različitosti, ali samo ako su te različitosti u okviru Dogme (dakle, smijete imati drugu boju kože ili seksualnu sklonost, ali ne i različito mišljenje o bilo čemu što je propisano Dogmom). Najčešći argument lijevo orijentiranih građana je “ne dam potpis onoj homofobnoj katolibanki”.

Ljevice nema na braniku promjena

Tako na braniku demokratskih promjena u Hrvatskoj ostaje uglavnom organizacija koju se inače najviše proziva zbog nedemokratičnosti – RKC. Što zapravo više govori o hrvatskom društvu nego o crkvi. Žalosna je zemlja u kojoj demokratizaciju izbornog sustava zastupa tek šačica uglavnom krajnje desnih stranaka. Tim više što prijedlog ide u smjeru izbornog sustava kakav postoji u Švedskoj, Danskoj i drugim zemljama koje su nesporno demokratski mnogo zrelije, i imaju mnogo kvalitetniji izborni sustav, dok mainstream politike i medija i ljevica brane izborni sustav koji je uspostavio Franjo Tuđman ratnih devedesetih, i koji je zapravo zastario i neadkvatan, te pogoduje velikim strankama i korupciji, te onemogućava biračima da imenom i prezimenom znaju za koga su točno glasali, tko je točno njihov zastupnik u Saboru, i kome se točno trebaju obratiti.

Njihovi razlozi su različiti. Index je protiv jer je Markić “homofobna i želi vlast”, a na istoj liniji je “Novi list” i onaj siroviji dio lijeve scene. Odnosno, njihov argument je da bi predložene promjene “omogućile crkvenoj desnici da lakše dođe u parlament” i da “ne zastupaju interese građana nego svoje”. Taj argument nije samo nevaljan, jer suština demokracije je da u njoj svatko smije zastupati svoje interese legalno i legitimno i ne mora se skrivati iza “interesa javnosti”. On je i smiješan, i podsjeća na prve demokratske izbore kad se spočivatalo HDZ-u da “želi vlast”, kao da je smisao osnivanja stranke išta drugo! No, te tvrdnje nisu ničim potkrijepljene: nema naznaka da bi Željka Markić planirala karijeru u Saboru, osnivala stranku, ili bilo što slično. Uostalom, za to joj ne treba nikakva promjena izbornog zakonodavastva. To se očekivalo i nakon uspjeha prvog referenduma, što bi bio idealan trenutak za ulazak u politiku, ali kako se Markić tada nije kandidirala niti osnovala stranku, a nije se ni kandidirala za predsjedničke izbore kako se često spekuliralo, nije naročito vjerojatno da to namjerava i ubuduće.

HDZ protiv zbog “preniskog praga” i dijaspore

Većina primjedbi ide na to da bi se spuštanjem izbornog praga uveo nered, te da i ovako ima previše stranaka u Saboru. To je i jedan od deklarativnih razloga zašto je HDZ odlučio ne podržati inicijativu.

U Udruzi to demantiraju. U Hrvatskoj je izborni prag 5%, ali za jednu izbornu jedinicu, ne na nacionalnoj razini. Tako u Sabor ulaze i regionalne stranke, koje dobivaju sve svoje glasove unutar jedne ili dvije izborne jedinice. Prijedlog ide za time, kako je dolje navedeno, da se “okrupne” izborne jedinice, a ostavljena je i mogućnost da cijela Hrvatska bude jedna jedina izborna jedinica. Time bi zapravo prag u praksi ostao manje-više isti, ali uz manje rasipanje glasova. U udruzi to obrazlažu time što je na prošlim izborima propala četvrtina glasova – otišli su strankama koje nisu ušle u parlament, a njihovi glasovi su pribrojeni HDZ-SDP-u, uglavnom. U udruzi smatraju da bi takav izborni sustav, s većim izbornim jedinicama, nižim pragom, i strožim uvjetima za isticanje stranačkih lista, bitno smanjio broj “propalih” glasova, i da bi sastav Sabora bolje odražavao volju biračkog tijela.

Prijedlog usto, što je prošlo gotovo nezamijećeno u medjima, sadrži klauzulu po kojoj bi svaka stranka koja izlazi na parlamentarne izbore morala prikupiti 3.000 potpisa. U startu bi se time počistile izborne liste od desetaka mikrostranaka koje mahom ne dobiju niti 0,2% glasova, ali dobivaju javni prostor na uštrb ozbiljnih kandidata. Time bi se neozbiljne stranke eliminiralo. U većini izbornih jedinica, oko 70% stranaka koje su se kandidirale osvojile su manje od 1% glasova birača na prošlim parlamentarnim izborima!

Usto, ističu da se  do sada iz svake izborne jedinice biralo fiksno po 14 zastupnika unatoč tome što su postojale razlike i preko 30% u broju birača između izbornih jedinica. Zbog toga glasovi birača u nekim izbornim jedinicama vrijede mnogo manje nego u drugim izbornim jedinicama. Prijedlog ide u smjeru ujednačavanja važnosti svačijeg glasa. Objašnjavajući svoje protivljenje referendumu, Karamarko je istaknuo da udruga U ime obitelji nije mislila na hrvatsku dijasporu koja će opet biti zakinuta. Naveo je primjer da oko 450.000 birača u Hrvatskoj izabere 10 do 12 zastupnika, dok isti broj birača u dijaspori može izabrati samo tri zastupnika. Ponovio je da HDZ-u nikako nije prihvatljivo da se zabranjuje predizborno koaliranje te da se izborni prag spusti na tri posto. To bi, po njemu, značilo destabilizaciju zemlje jer bi u Saboru bilo puno stranaka koje se nikako ne bi mogle dogovoriti.

Dijaspora i elektroničko glasovanje

Na to iz udruge uzvraćaju da nisu oni srezali broj zastupnika dijaspore na tri, što je zapravo protivno Ustavu u kojem, u članku 45,. stoji da  “hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”. Smatraju da je trenutno to pravo građanima koji ne žive u Hrvatskoj praktički uskraćeno. Oko glasanja dijaspore je u Hrvatskoj inače bilo mnogo prijepora, iako je praksa manje-više svugdje da se građane ne smije diskriminirati prema mjestu stanovanja. To se uglavnom pravdalo time da “ne plaćaju porez ovdje”, međutim ustavno načelo ravnopravnosti građana nigdje ne spominje koliko poreza točno i kome treba platiti da bi se imalo građanska prava: Ona, po ustavu, pripadaju svima.

U “incijativi” također demantiraju da  traže zabranu predizbornih koalicija. “Poželjno je da stranke najave s kime će koalirati nakon izbora. Tražimo pravedniji nastup u izbornoj utrci jer smatramo da nije pošteno da više stranaka na jednoj kandidacijskoj listi mora zadovoljiti iste uvjete kao i stranke koje pojedinačno nastupaju. Primjerice, zajednička lista 10 stranaka mora prijeći izborni prag od sadašnjih 5 % isto kao i stranka koja samostalno nastupa”, kažu. Ono čemu se protive su – zajedničke liste više stranaka. “Sporazumi koalicijski i dogovori su dopušteni, ali zajednička kandidacijska lista je nepravedna i nepoštena, jer ne znate koliko biračko tijelo stoji iza koje stranke u toj koaliciji”, kažu. Napominju da je to zabranjeno i u mnogim drugim državama EU, jer dovodi do toga da stranke bez ikakve potpore birača imaju nesrazmjerno velik utjecaj, poput HNS-a. Time pravdaju i prijedlog da se spusti izborni prag, jer, kažu, uz ovakav prag i zabranu zajedničkih izbornih lista, samo tri stranke u Hrvatskoj bi ušle u Sabor. Zato kažu da je smanjenje praga dio cjelovitog rješenja.

Također demantiraju navode Karamarka da bi birači u dijaspori bili zakinuti – naprotiv, kažu da bi uvođenjem elektroničkog glasovanja upravo oni najviše profitirali, jer ne bi morali odlaziti u konzularna i diplomatska predstavništva. Upinju prstom u to da je samo 1,5% birača u dijaspori glasovalo na prošlim izborima. Zapravo, o prijedlogu elektronskog glasovanja se gotovo nitko nije izjasnio, iako je on do sad uveden gotovo svugdje, no očito establishmentu u Hrvatskoj ne odgovara.

Nesporno je svima tek preferencijalno glasovanje

Najmanje je pak prijepora oko preferencijalnog glasovanja, koje izgleda nikom nije pretjerano sporno. No, sve ostalo je manje – više izvrtanje “pile naopako”: dok oponenti upozoravaju da bi se “otvorio politički prostor marginalcima”, dotle oni koji inicijativu podržavaju upućuju da je upravo suprotno, da sadašnji izborni sustav pogoduje opstanku duopola HDZ-SDP, onemogućuje dolazak novih snaga na političku scenu, i cementira trgovinu glasovima preko predizbornih zajedničkih lista. HDZ je svjestan da neki njegovi partneri, HSLS recimo, ne bi samostalno mogli prijeći čak ni sniženi izborni prag ukoliko bi se povećale izborne jedinice, a HSLS morao izaći sa svojom listom. Slično je kod SDP-a.

Na kraju, hoće li referendumska inicijativa uspjeti prikupiti dovoljan broj glasova, unatoč tome što imamo najrestriktivniji zakon o referendumu u Europi, koji bi mnogi željeli učiniti još restriktivnijim i tako posve onemogućiti referendumsko izjašnjavanje građana, iako su se nedavno još kleli u švicarski model demokracije, da bi ga danas pljuvali kao “anarhiju”? I unatoč tome što su sve političke snage i mediji protiv njih? Prve informacije o prikupljenim potpisima, kojih po nekim neprovjerenim i neoficijelnim informacijama već ima blizu sto tisuća iako je prikupljanje potpisa tek počelo, su ohrabrujući.

Stvar je zapravo unatoč svim spinovima vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

 

Referendumsko pitanje


U Ustavu Republike Hrvatske članak 73. mijenja se i sada glasi:

„Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani se kandidati s pojedine liste utvrđuju isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. Ako su dva ili više kandidata dobila isti broj preferiranih glasova ili se izbor kandidata ne može utvrditi na temelju preferiranih glasova, tada se izabire kandidat koji je prije po redoslijedu na listi kandidata.

U svakoj izbornoj jedinici se bira najmanje 20 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Zastupnička će se mjesta raspodijeliti između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

O područjima izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijet će se poseban zakon.

Ako se ne donese zakon o područjima izbornih jedinica iz prethodnog stavka, Republika Hrvatska činit će jednu izbornu jedinicu.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 3% važećih glasova birača. U slučaju da Republika Hrvatska čini jednu izbornu jedinicu za izbor zastupnika, pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 2% važećih glasova birača.

Pravo predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke koje imaju zastupnike u Saboru na dan objave odluke o raspisivanju izbora te političke stranke i skupine birača koji prikupe najmanje 3000 potpisa birača.

Nisu dopuštene zajedničke kandidacijske liste dviju ili više političkih stranaka.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.

Način izbora zastupnika nacionalnih manjina uređuje se zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.”

 

  • Autor: Marcel Holjevac

facebook komentari

  • Ljuta Trava

    Marcel je pogrešno citirao članak 45 Ustava RH.

    • moglo bi se reći da ga je svojevoljno interpretirao !? Jeli namjerna griješka ili slučajna, što misliš?

      • Ljuta Trava

        Ne znam umjetnička sloboda ali zanimljivo mi je kako pristalice inicijative na sam spomen članka 45 skaču kao opareni .Kao muslimani kad im spomeneš treći.

        • to je glavna manjkavost! Ali u cijeloj priči je ipak glavno to da je tema skrenuta s predsjedničkih izbora i to ‘mene jebe’… Mi raspravljamo ovih dana o sazivu sabora, a josipović lagano trlja ruke i još ovih dana gurne onog šupljaka đapića, tako da se imamo s ‘čim zabavljat’

          • peppermintt

            ima do izbora još lilith ti znaš kako smo kratkog pamćenja, sve oko inicijative će brzo završiti

          • Nadam se da hoće! Što prije to bolje! Mada mislim da će se nadležni organi ipak otegnuti ‘saborsku proceduru’ do Gospojine!

            Ma, samo da je Ivu deložirat s Pantovčaka, ukinuti Mesiću ured, i neka rade dalje što hoće

          • peppermintt

            hoće oni proceduru ali nakon završetak prikupljanja potpisa sve bude drugačije, utihnut će ova medijska buka
            Iako mislim da Josipović neće dopustiti poraz, jednostavno previše je on profić da bi bilo što prepustio slučaju, ima već gotovu infrastrukturu, a glasači koji bi možda glasovali za Kolindu ili nekog drugog kandidata ionako ne izlaze na izbore.
            Nije isključeno da lignjun prođe i to već u prvom krugu.
            Uffff !!!!

          • Ništa nije isključeno! Trenutni predsjednik je sve moguće snage, obavještajne i paraobavještajne službe upregnuo u samo jedan cilj!

            Metode su svakome iole pismenom sasvim jasne i svaki dan sve vidljivije! Pa pogledaj sad kako je krenulo masovno pljuvanje na Kolindu poslije NU2, a žena ništa pogrešno nije rekla, bila je samo donekle suzdržana! A cijelo ovo vrijeme se žutižabac nije oglasio niti jednom! Vidjet će mo njega nadam se uskoro! Baš me zanima njegov odgovor na slična pitanja!

          • peppermintt

            ta već znaš unaprijed neće se moć slušat onaj ko fole snishodljivi glas , uvik se pitam kako uspije postići onu nisku razinu tona brr naježim se svaki put
            bit će ti to šupljačina o pravnoj državi o pravednosti o poštivanju zakona o europskim standardima a Stale ga neće niti jednom ni prekinuti niti slučajno provocirati.

          • samo se nadam da se ne će dirat ispod stola! 😉

            Da, u svakom slučaju će to biti gadljivo i negledljivo! Nedavno sam slušao jednu propovijed o novoj pravednosti o kojoj govori Biblija, tako da mi ova josipovićeva zvuči nekako jadno

          • Ljuta Trava

            Ali hajde ti to objasni nekome

    • peppermintt

      možeš malo pojasniti ?
      🙂

      • Ljuta Trava

        Članak 45.
        Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
        U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
        U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
        U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

        • Ljuta Trava

          Sada ovaj članak usporedite sa ovim što predlaže inicijativa a pogotovo onaj stavak gdje piše ,,u SVIM izbornim jedinicama,,

          Mislim da će im upravo ovo nesuglasje sa člankom 45 rušiti referendum na ustavnom sudu.

          • peppermintt

            aha ček nisam vidila sad ću 🙂

          • peppermintt

            zar je to u koliziji mislim zar i dijaspora ne potpada pod sve izborne jedinice ?

          • Ljuta Trava

            Upravo je to razlog .Prijedlog jasno kaže u SVIM jedinicama a u ustavu piše nešto drugo a to se ne mijenja .Iz tog razloga i nastaje nesuglasje.

          • peppermintt

            ček ja sam čini se zbunjena ??? ne kužim u čemu je prijepor ??

        • peppermintt

          a što je Marcel napisao ?

  • peppermintt

    Inače plasiraju se pogrješne informacije o tomu kako inicijativa zagovara zabranu predizbornih koalicija.
    to nije točno, oni predlažu zabranu zajedničkih lista, neka se točno zna koliko glasova koja stranka unosi u zajedničku koaliciju i to je u redu, a svaka lista treba ispuniti bonus izbornog praga a ne sudjelovati u vlasti nošena zajedničkim glasovima za koaliciju.

    • jučerašnji Komnetar:)

      • peppermintt

        nisam te razumila ??

        • ne znam vidiš li sliku!? Malo šale! .. Ja nemam ništa protiv preferencijalnog glasovanja, uostalom takav sličan sustav je kod nas u BiH, mi smo tu napredniji iako sam svjestan svih mogućih inženjeringa

          • peppermintt

            ne vidim sliku, ovo san slušala sinoć onog Hrstića pa mi je jasnije oko odvojenih lista 🙂

    • Ljuta Trava

      I tu ima proturiječnosti ,jedni iznose jedna objašnjenja a drugi druga .Svatko svoju pjesmu pjeva .