Pratite nas

Vijesti

Referendumom protiv referenduma o braku?

Objavljeno

na

[quote]Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. »U ime obitelji« u isto vrijeme traži od Ustavnog suda da ograniči vrijeme u kojem se može odugovlačiti raspisivanje referenduma[/quote]

Ministarstvo uprave utvrdilo je da su volonteri inicijative »U ime obitelji« prikupili potpisa sasvim dovoljno da bi Sabor raspisao referendum o njihovom zahtjevu da se brak ustavno definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sada je, dakle, na potezu Odbor za Ustav koji je prije ljetne stanke i zatražio provjeru potpisa, ali u parlamentarnoj većini još ne znaju što bi napravili s tom referendumskom inicijativom.

To nam je potvrdio i Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav.

Većina izašlih

– Kad dobijemo izvještaj Ministarstva uprave, odlučit ćemo što dalje, rekao nam je Grbin.
Jesensko zasjedanje Sabora počinje za deset dana, pa se ubrzo može očekivati i sjednica Odbora na kojoj bi se raspravljalo o idućim koracima u vezi s traženim referendumom koji je ozbiljno podijelio hrvatsku javnost. Obraćanje Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja jedna je od mogućnosti. Za nju su se zalagali neki članovi Kukuriku koalicije, ali zbog ranijih negativnih iskustava s Ustavnim sudom koji je donio nekoliko odluka protiv Vlade, u Banskim dvorima nisu previše skloni toj opciji.

Zato se zadnjih dana pojavila ideja o referendumu koji bi Sabor raspisao kako bi se birači izjasnili smatraju li da bi se referendumima smjelo zadirati u temeljna ljudska prava i slobode navedene u takozvanoj glavi tri Ustava. Na tragu je to mišljenja da i brak spada u to pravo, koji bi se ograničavalo jednoj skupini građana ako bi se u Ustav stavilo odredbu koju zahtijevaju »U ime obitelji«.

– Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. Podsjećamo, ne postoji više klauzula o potrebnom minimalnom odazivu i samo je važno da većina izašlih birača podrži ovakav prijedlog. »U ime obitelji« i HDZ morali bi voditi kampanju u kojoj bi pozivali ljude da glasuju protiv toga da se onemogući referendumsko ograničavanje bilo čijih prava i baš nas zanima kako bi to izgledalo, kazao nam je jučer visoki dužnosnik Kukuriku koalicije. Više stručnjaka za ustavno pravo već je prije isticalo da se institut referenduma može zloupotrebljavati i da bi stoga trebalo propisati da se o nekim pitanjima, primjerice, o ljudskim pravima, ne može neposredno izjašnjavati.

Obvezujući rok

Inicijativa »U ime obitelji« još je 3. rujna uputila Ustavnom sudu prijedlog za određivanje razumnog roka u kojem je Sabor dužan raspisati njihov referendum. Traže da Ustavni sud najprije propiše obvezujući rok u kojem državna tijela moraju provjeriti prikupljene potpise, a potom da donese i odluku o obvezujućem roku u kojem parlament mora raspisati referendum.

– Nismo dobili nikakvu službenu obavijest o provjeri potpisa, sve što znamo, znamo iz novinskih napisa, kazao nam je jučer odvjetnik Krešimir Planinić, koji zastupa »U ime obitelji«.
U inicijativi strahuju da bi državna tijela mogla odugovlačiti s odlukom o referendumu pa u dopisu Ustavnom sudu upozoravaju da rokovi za raspisivanje referenduma nisu propisani ni zakonom niti Ustavom zbog čega je »nužno definirati period u kojem su nadležna tijela dužna provjeriti vjerodostojnost potpisa i donijeti konačnu odluku o raspisivanju referenduma«. Time bi se, ističu, spriječilo »neprimjereno, protuustavno i bezrazložno odugovlačenje referendumskog postupka«.

Razlika u postupanju

Za njih je »suprotno načelu demokracije kad se javna vlast miješa u prava građana, birača svoje zemlje da neposredno odlučuju, što je zajamčeno Ustavom, na način da trenutačni predstavnici javne vlasti samostalno odlučuju o odgađanju primjene odredaba Ustava i Zakona o referendumu tako da se ne postupa po zahtjevu gotovo 750.000 građana u razumnom roku i ne postoji vremenski predvidiva primjena referendumskih normi od strane državnih tijela«.

Posebno im smeta što je u ranijim slučajevima, primjerice, kada se radilo o referendumu o Zakonu o radu, Vlada odredila rok od 45 dana za provjeru potpisa birača, a sada takvih rokova nema.
– Razlika u postupanju je evidentna i to nas zabrinjava, ističe Planinić.

Od Ustavnog suda inicijativa očekuje da odluke donese u roku od 30 dana od dana kad su podnijeli prijedlog. »Takva odluka Ustavnog suda zaštitila bi ustavna prava građana koja su zajamčena u hrvatskom Ustavu i zakonima, u skladu s europskom pravnom stečevinom«, zaključili su u priopćenju.

novilist

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati