Pratite nas

BiH

RH sprema tajni plan i ofenzivu prema EU za spas svog bh. susjeda

Objavljeno

na

Baš kada se Bosna i Hercegovina počela ponovno probijati u fokus svjetskog zanimanja dogodila se Ukrajina. Prosvjedi i paljevine po županijskim središtima u BiH, neuređenost i problemi ove države bili su priča u svijetu jedva nekoliko dana. Puklo je u Ukrajini i slike iz BiH zajedno s njenim problemima brzo su izblijedjele. Za razliku od BiH, u Ukrajini se doista dogodila revolucija. Prosvjedi su bili dobro organizirani, imali su jasno artikulirane zahtjeve i što je najvažnije – masovnost.

[dropcap]U[/dropcap]krajinci traže jasan put prema budućnosti, a još uvijek je neizvjesno hoće li zemlja krenuti prema Rusiji ili Europi. Površno gledano, slične su težnje i dvojbe i u BiH. Međutim, u BiH se prosvjedi prikazuju primarno kao socijalni. Pri tome se ignorira kako je bh. društvo višestruko podijeljeno, da su nacionalne, političke i druge razlike znatno jače od socijalnog nezadovoljstva koje bi građane moglo “ujediniti” na ulici. O strateškim pitanjima budućnosti zemlje, kakva će ona biti, gotovo se ni ne čuju prijedlozi.
U takvoj situaciji Europa je iskoristila prvu prigodu da od BiH digne ruke. Predstavnici EU-a su prije desetak dana u središte nemirnog Sarajeva pred bh. političare došli sa zahtjevima koje ne mogu riješiti ni zemlje sa znatno višim stupnjem demokratske prakse i tradicije. Kad su pregovori propali, svu su krivnju svalili na domaće političare. I kada se činilo da je BiH (ponovno) ostavljena od svih, prvi susjed preuzeo je inicijativu, ponudio pomoć, možda i zadnju slamku spasa za “propalu državu”, kako BiH definiraju i ugledna međunarodna istraživanja. Hrvatska od EU-a traži potpuno novi pristup za BiH. U dokumentu službenog Zagreba, nazvanom “Promemorija BiH”, poslanom Bruxellesu, od EU se traži da za BiH osmisli poseban model koji bi se razlikovao od uobičajenog pristupnog procesa.
Bit prijedloga je da se za proces integracije BiH u EU koristi pristup koji je “krojen prema bh. mjeri”. BiH bi se dodijelio status posebne zemlje kandidata. Dinamika i napredak integracije BiH u EU trebali bi se izravno vezivati uz dinamiku i razvoj njene interne, funkcionalne, političke i administrativne učinkovitosti. I nije to sve što Hrvatska poduzima kada je u pitanju spašavanje, za mnoge već otpisane BiH. Imam saznanja kako službeni Zagreb radi na još jednom važnom dokumentu, a riječ je zapravo o svojevrsnoj kombinaciji promemorije i drugih načela vezanih uz BiH, posebice za bh. Hrvate.
U tom dokumentu bh. strane se pozivaju na dogovor o “nadogradnji Daytona” i novom Ustavu koji će uzeti u obzir realnost federalnog ustroja zemlje i legitimne interese konstitutivnih naroda. Posebno se skreće pozornost na neravnopravan položaj Hrvata, ali i izgradnju funkcionalne države, što bi trebalo biti u interesu svih u BiH. Koliko je konkretan hrvatski prijedlog najbolje pokazuje zaključak da bi uspješno usvajanje novog Ustava trebalo označiti kraj mandata međunarodnog visokog predstavnika (OHR), dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU i početak pregovora “za europsku budućnost BiH”. Hrvatska predlaže i paket razvojne pomoći za BiH te službeno promoviranje BiH kao prioriteta Europske komisije u novom mandatu.

Ako ovaj dokument ugleda svjetlo dana, bit će riječ o najkonkretnijem planu za BiH do sada. I ne samo to. Dokumenti kreirani u Zagrebu zapravo “razotkrivaju” ono što hrvatska državna politika radi posljednjih godina, a osobito od ulaska u EU. Kao dobri susjed i Pantovčak i Banski dvori sve su činili kako bi pomogli BiH na njenom putu prema EU. Svakim potezom su pokazivali kako im je stalo do modernog uređenja, cjelovite BiH u kojoj su na odgovarajući način riješena sva, pa i nacionalna pitanja. Osobito pitanje bh. Hrvata za koje Hrvatska i po svom Ustavu mora skrbiti. Nažalost, dobronamjernost “službenog Zagreba” često je u BiH bila pretvarana u suprotnost. Iskreni napori da se pomogne susjedu dočekivani su optužbama za miješanje u unutarnje odnose. Štoviše, nezahvalni umjetnici prostačkim rječnikom vrijeđali su hrvatskog premijera zbog dolaska u Mostar. A on umjesto da ih posluša i “ide kući”, otišao je u Bruxelles pokušati pomoći susjedu u nevolji.

Tražiti za BiH bolja rješenja, nuditi konkretne i provodive planove. E, to je ono što, žargonski rečeno, razlikuje Europljane i Balkance. Ako BiH želi biti dio uljudbene obitelji, mora odbaciti umjetnike mržnje i stereotipe o “zlim susjedima” preko Save i Drine. U protivnom, kada jednog dana pokuca na vrata EU, mogli bismo čuti “marš kući”. Onoj dobro poznatoj kući sagrađenoj na “bačvi baruta” nemirnog Balkana.

JozoPavković/vl

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati