Pratite nas

Događaji

Riznica stvaralaštva Hrvata izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Ovogodišnji Matičin godišnjak 11. veljače u Zagrebu predstavili su ravnatelj HMI-ja mr. sc. Marin Knezović, prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, etnologinja hrvatskih korijena iz Argentine Paola Gadže te urednica Vesna Kukavica. Promociju je moderirala voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine Ljerka Galic u nazočnosti brojne publike.

7Hrvatski iseljenički zbornik 2015. prava je enciklopedijska riznica stvaralaštva Hrvata izvan Republike Hrvatske i sadrži 32 autorska priloga, koji su raspoređeni u 8 tematskih cjelina – uz sažetke na španjolskom i engleskom jeziku. Sadržajno ovogodišnji svezak povezuje 30 zemalja svijeta s 4 kontinenta. Već tradicionalne tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost i Nove knjige problematiziraju vrlo raznorodnu građu o hrvatskim zajednicama u prekooceanskim zemljama i EU susjedstvu.

Zbornik u žarište interesa ove godine uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći migrantska iskustava u oba smjera koja su znalački opisale ovogodišnje promotorice Zbornika Marijeta Rajković Iveta i Paula Gadže. Dosad nepoznata stradanja Hrvata za australske zlatne groznice opisao je Walter F. Lalich, njemački epilog olovnih vremena Gojko Borić a useljeničke stigme našijenaca u Južnoj Australiji Vesna Drapac. Nadalje, pregled prošlogodišnjih kulturnih zbivanja u domovini, uz portret književnice Irene Vrkljan s višedesetljetnom berlinskom adresom, dala je Helena Sablić Tomić

6Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske – središnje upravno tijelo RH za odnose s Hrvatima izvan domovine – predstavili su Milan Bošnjak i Žana Ćorić. Aktivnim radom i sustavnim djelovanjem Državnog ureda ostvareni su brojni iskoraci i promovirano zajedništvo suvremene hrvatske nacije na globalnoj razini kao bitne odrednice kreativnih odnosa u transnacionalnim migrantskim okolinama u kojima danas zatječemo naše polutisućljetno iseljeništvo na raznim meridijanima i paralelama. Mobilnost 21. stoljeća za Državni ured je još jedan izazov, koji će nada se autorski dvojac i uredništvo Zbornika uskoro uroditi povratništvom. Misiju Državnog ureda, kao i realizaciju projekata moguće je pratiti i on-line www.hrvatiizvanrh.hr

Hrvatska svjetske igre

Treće Hrvatske svjetske igre – projekt Hrvatskog svjetskog kongresa opisala je Ivana Rora. Hrvatske svjetske igre afirmirana su sportska i kulturna manifestacija, koja okuplja mlade ljude iz brojnih zemalja svijeta u kojima žive Hrvati i građani hrvatskih korijena s ciljem afirmacije zdravog života, mira i tolerancije. Manifestacija neslužbeno nosi ime Crolimpijada, jer svojim plemenitim ciljevima nastoji doprinijeti olimpijskom pokretu – a priprema za četvrte HSI već počinju.

Tomislav Žigmanov suvereno upoznaje s glavnim kulturnim obilježjima suvremene hrvatske zajednice u Vojvodini. Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić i Tamara Turza Bogdan autorice su napisa o hrvatskim izvandomovinskim školama Amerike i Kanade – HIŠAK-u. O prozi Nede Mirande Blažević Krietzman iz SAD-a piše Denis Derk, a o amsterdamskim vinjetama pjesnikinje Sanje Percele Sanja Vulić.

HIZ 2015 naslovnica mO čileanskom dramatičaru, redatelju i glumcu Domingu Mihovilovicu Rajcevicu Tessieru piše hispanistica Željka Lovrenčić, a australsku Croatian Studies Foundation (1984.) predstavlja Luka Budak, ravnatelj HS na Sveučilištu Macquarie. O književniku, jezikoslovcu i političaru Ivanu Mažuraniću (1814.-1890.) piše Marijan Lipovac, a Estela Banov o putopisu Ante Tresića Pavičića pod naslovom Preko Atlantika do Pacifika.

Život Hrvata u Sjevernoj Americi – putopisna, estetska, ekonomska i politička promatranja. Narodni sabor u Chicagu 1915. tema je povjesničara Ivana Čizmića. Isječke iz prošlosti Hrvatske bratske zajednice, nakon 120 godina djelovanja, donosi Tihomir Telišman. O publicističkoj ostavštini Karla Mirtha govori napis Ive Buljan. Profesor emeritus Katedre hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu Waterloo u Kanadi Vinko Grubišić piše o prijateljstvu i suradnji s književnikom, urednikom Hrvatske revije Vinkom Nikolićem.

Janko Herak u svom članku sabire nove leksikografske prinose o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima iz iseljeništva među kojima su u ovom broju Matičina godišnjaka uvršteni Jakša Cvitanić, Mladen Viktor Wickerhauser, Davor Pavuna, Marin Soljačić, Dubravko Justić, Igor Mezić, Branko Ruščić i Eugen Koren. Tanja Rudež piše o vrhunskim znanstvenicima Dušku Stanislavu Ehrlichu i Silviji Gradečak – mladoj Vukovarki s američkog MIT-a.

Zanimljive životne priče hrvatskih iseljenika i povratnika

3O novim knjigama u zborniku piše povjesničar Željko Holjevac izdvajajući monografiju Constructing Yugoslavia: A Transnational History Vesne Drapac iz Australije. Urednica Vesna Kukavica dosada je uredila 16 svezaka Matičina ljetopisa, koji opsežu 6440 stranica i u kojima je objavljivalo suradničke priloge 512 autora. Zbornik 2015. obuhvaća radove 32 autora, a među već spomenutima i Zbornik donosi i vrijedne članke Bože Skoke, Davora Gjenera, Marine Gabelice, Antonije Zaradije Kiš, Dražena Klinčića, Ivana Goluba, Marina Ivanovića i Tanje Rudež.

U svome obraćanju prisutnima urednica Vesna Kukavica istakla je kako su istraživanja i članci autora za nju iznimno poticajni za virtualno putovanje od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike te Australije i Novoga Zelanda. Zbornik, kaže Kukavica, obiluje zanimljivim životnim pričama hrvatskih iseljenika i povratnika.

Prema njenim riječima potka svakog priloga, kroz pojedinačne sudbine zrcali dvije pojave: suvremenu mobilnost hrvatskih građana s jedne strane, te s druge, migrantske prakse 21. stoljeća – znanstvenika, umjetnika, ali i običnih pečalbara. Posebna pozornost u izboru kulturnih i duhovnih sadržaja iz domovine usmjerena je na digitaliziranu kulturnu baštinu RH koja se može pretraživati online, hrvatsku dječju književnosti dostupnu na novim medijima i internetu te jezičnim tehnologijama.

Tekst: Diana Šimurina Šoufek/Hkv.hr
Fotografije: Snježana Radoš

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Ministar Krstičević sa zapovjednikom SACT-a u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sastao se u ponedjeljak, 18. rujna 2017., u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju generalom zbora Denisom Mercierom.

Tijekom susreta ministra Krstičevića i gernerala Merciera naglašena je izvrsna suradnja između Ministarstva obrane RH i Savezničkog zapovjedništva za trasnformaciju u Norfolku (SAD), kao i općenito NATO saveza.

Zahvalivši generalu Mercieru na dolasku i zaželjevši mu dobrodošlicu u Hrvatsku i Split, ministar ga je upoznao s aktivnostima MORH-a u protekla dva mjeseca u području sigurnosti i obrane. Istaknuo je usvajanje nove Strategije nacionalne sigurnosti, rad na izradi Zakona o sustavu domovinske sigurnosti s ciljem bolje koordinacije i sinergije svih institucija i sposobnosti u prepoznavanju, prevenciji i pravodobnom i učinkovitom odgovoru na sigurnosne izazove i rizike u sigurnosno-obrambenim sektoru.

Naveo je također i ogroman angažman OS RH u pomoći civilnoj zajednici u borbi protiv požara na hrvatskoj obali, kao i trenutnoj pomoći u gradovima i naseljima koji su zahvaćeni poplavama, a upoznao je generala Merciera i s doprinosom OS RH u UN, NATO i EU operacijama i misijama.

General Mercier je zahvalivši na gostoprimstvu obavijestio ministra Krstičevića o projektima i aktivnostima savezničkog zapovjedništva za transformaciju koji su u tijeku, istaknuvši također potrebu za boljom koordinacijom između upravljačke i zapovjedne strukture NATO-a, pri čemu i hrvatska iskustva u izradi sustava domovinske sigurnosti mogu biti od pomoći Savezu.

Najavio je reorganizaciju kako svog zapovjedništva u Norfolku, tako i cijele zapovjedne strukture NATO-a s ciljem uspješnijeg djelovanja cijelog Saveza, a što će rezultirati potrebom za raščlambom strateških snaga, razvojem novih sposobnosti te provedbom vježbovnih i obučnih aktivnosti.

Suglasivši se s generalom Mercierom, ministar Krstičević je izrazio punu potporu Republike Hrvatske najavljenim promjenama u NATO-u i uvjerenje u uspješnu implementaciju istih.

Naglasio je da se zbog kompleksnosti izazova s kojima je u današnje vrijeme suočena međunarodna zajednica i demokratski svijet, kao i drastične promjene sigurnosne paradigme, razvoj nove strukture i prilagođavanje na svim razinama u skladu s vremenom, izazovim i potrebama, postavlja kao imperativ, a s ciljem bržeg, spremnijeg i učinkovitijeg odgovora na prijetnje i ugroze.

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH, tijekom dana razgovaro je i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović, kao i s načelnikom Glavnog stožera OS RH generalom zbora Mirkom Šundovom.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati