Connect with us

Roman Leljak atentat na Nikolu Štedula povezuje sa slovenskom Udbom

Published

on

Slovenski politički publicist Roman Leljak, specijaliziran za djelovanje nekadašnje jugoslavenske Udbe, britanskim je tijelima kaznenog progona predao dokumentaciju iz koje po njegovim riječima proizlazi da je neuspjeli atentat na hrvatskog emigranta Nikolu Štedula 1988. u Škotskoj planirala tadašnja slovenska Služba državne sigurnosti, odnosno slovenski ogranak Udbe.

Nikola Štedul

Nikola Štedul

Ljeljak je u četvrtak rekao kako misli da je o tome bio obaviješten i Milan Kučan, tadašnji član Centralnog komiteta saveza komunista Slovenije i kasniji predsjednik Slovenije, izabran u dva uzastopna mandata.

Posljednjih je mjeseci pisao o više slučajeva napada nekadašnje Udbe u vrijeme bivše Jugoslavije, u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, u kojima su izvođeni atentati na pripadnika hrvatske emigracije u Austriji i Njemačkoj, a za koje trvdi da ih je vodila i koordinirala tadašnja slovenska Udba.

Leljak je o slučaju Nikole Štedula rekao da je iz arhivskih dokumenata do kojih je došao vidljivo da su se suradnici slovenske Udbe 19. rujna 1988. sastali sa svojim tajnim operativnim suradnikom Milanom Doričem koji je za jugoslavensku službu djelovao u Njemačkoj i Austriji, te mu naručili da organizira atentat na Štedula, za što je dobio tri komada oružja i obećanje da će mu biti isplaćeno 30.000 maraka.

Na tom je sastanku bio i Rafael Mohorko, sada odvjetnik u Celju, koji je održavao vezu Udbe i Doriča, a danas odbija komentirati tadašnje događaje i svoju ulogu, rekao je Leljak.

milan kucan

Milan Kučan

Prema Leljakovim tvrdnjama, Dorič je nakon sastanka s Udbom otišao u Škotsku, gdje je uspostavio kontakt sa Štedulom, pratio njegove aktivnosti i kretanje, te o tome obavještavao centralu tajnih službi u Jugoslaviji.

Podsjetivši na detalje atentata na Štedula u kojemu je napadnuta žrtva ostala živa, Leljak je rekao da je pozadina tog slučaja ostala nepojašnjena iako je u Britaniji bio uhvaćen i kasnije osuđen navodni atentator Vinko Sindičić.

Leljak je naveo i više drugih osoba iz Slovenije koje su navodno sudjelovale u pripremi tog atentata, a danas ne žele komentirati tadašnje događaje, a tvrdi da je o svemu tome kao nekadašnji partijski dužnosnik morao biti informiran Milan Kučan.

 “Iz tadašnjih naputaka o izvještavanju proizlazilo je da je Udba o svojim akcijama u inozemstvu morala obavještavati slovenski partijski vrh, posebno u slučajevima kad je akcija završila neuspjehom”, rekao je Leljak, tumačeći povezivanje Kučana sa slučajem.

Leljak tvrdi da je britanskom državnom odvjetništvu već predao neke dokumente koji govore o pozadini atentata na Štedula i da će im predati još neke druge.

Leljak je rekao da od britanskih vlasti očekuje da pokrenu postupak protiv naručitelja atentata na Štedula jer taj slučaj – kako je obrazložio – nije sudski zastario.

Kučan je nedavno oštro demantirao Leljakove tvrdnje da je kao nekadašnji partijski dužnosnik bio detaljno informiran o slučaju otmice i kasnijeg ubojstva hrvatskog emigranta, studenta teologije Stjepana Crnogorca, čiji su posmrtni ostaci po Leljakovim tvrdnjama tajno pokopani na ljubljanskom groblju Žale, a koji je nakon otmice u Salzburgu 1972. bio doveden i ispitivan u Sloveniji

M.M./hrsvijet

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading