Connect with us

Najave

ROMAN LELJAK: KOVČEVSKI ROG, STRATIŠTE PREKO 40.000 HRVATA

Published

on

U subotu, 3.6.2017 u 11.00 održat će se misa u Kočevskom Rogu. Ove godine, u Hudoj Jami, misa se neće održati zbog privremeno postavljenih objekata koji služe za iskopavanje žrtava iz Barbarinog Rova. Shodno tome, Leljak poziva, da nam se svi pridružite u Kočevskom Rogu.

KOVČEVSKI ROG, STRATIŠTE PREKO 40.000 HRVATA

U Kovčevski Rog su krajem svibnja I početkom lipnja 1945. godine dovedene žrtve iz Bleiburga. Iste se godine ondje odvio najveći genocide nad hrvatskim narodom. Likvidacije nisu bile nužno zlo, greška ili likvidacije suradnika okupatora. To je bio planirani genocid protiv čovječanstva. U ime ideologije, u ime komunističke revolucije.

Piše: Roman Leljak
(Kamenjar.com)

13. svibnja Tito je britanskom ambasadoru izrazio žaljenje, što od saveznika, osim Sovjetskog Saveza, do tada nije dobio odgovor za uspostavljanje jugoslovenske okupacijske zone u Austriji prema noti Jugoslavije od 2. travnja 1945. godine. Britanska je vlada ostala pri svojem zahtevu od 12. svibnja 1945. godine i od Tita tražila da izda naređenje, da se partizani smjesta povuku s teritorija Austrije na Jugolslovensku stranu, podrazumevajući granicu sa Austrijom od 1937. godine.

17. svibnja 1945. godine Tito i predsjednik Slovenske vlade Boris Kidrič, dobivaju brzojav iz Klagenfurta. Izveštaj o održanoj antifašističkoj konferenciji koja je izabrala Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Koruško. U izboru je sudjelovalo 280 delegata. Za predsjednika je izabran dr. France Petek. Konferencija je izglasala deklaraciju kojom odbacuje Landesregierung – vladu koju su nazvali pronacističke obojenosti (vlada Koruške) i pozvali narod na borbu protiv ostataka nacizma i priključivanje Koruške Titovoj Jugoslaviji.

Tito tu deklaraciju nije komentirao, još manje uvažio. Svoju je odluku donio 19.svibnja 1945. godine. Tog dana je odgovorio na brzojav britanske vlade od 17. svibnja 1945. godine, da je Vlada Demokratske fedaretivne Jugoslavije izdala naredbu jedinicama jugoslovenske armije, da se povuku iz Koruške na predratnu graničnu liniju. Dalje Tito u tom odgovori navodi, da je na taj način udovoljeno savezničkim željama. Posebno naglašava, da povlačenje Jugoslovenske vojske ovisi o prebacivanju ratnog plijena.

Toga dana. U 08:00 h, kada je Titov brzojav predat Britancima iz stožera 26. partizanske divizije, u stožer odreda na Koruško, stigao je vojni brzojav u kojemu je pisalo: »Naša vlada odlučila je, da iz Koruške povuče naše trupe na staru granicu, s tim, da se izvuče ratni material i zarobljenike.«

Engleska vojska pristaje na predaju zarobljenika i ratnog materijala. Započeo je križni put hrvatskog naroda.

Likvidatorski dragovoljci

Po svjedočenjima u Kočevskom Rogu, likvidirano je oko 40.000 Hrvata, oko 5.000 slovenskih domobrana i nekoliko tisuća srpskih i drugih narodnosti. Dovodili bi ih iz Bleiburga preko Jesenica u logor Šentvid kod Ljubljane. U tom logoru razvrstavali bi ih pa narodnostima i po posebnim kategorijama u A, B i C. Raspored u B. i C kategoriju, značio bi smrt. Poslije toga vlakovima bih ih odvodili u Kočevje, po nekim saznanjima oko 8 tisuća osoba dnevno. Iz željezničke stanice odveli ih bi u područje Kočevskog Roga gdje su likvidacije vršili noću, sve do sredine lipnja 1945. godine.

Kočevski Rog su izabrali zbog poznavanja terena. Na tom področju u ratu je bilo sjedište Glavnog stožera NOV Slovenije, rukovodstvo Oslobodilačke fronte i vrh CK komunističke partije Slovenije. Sjedište je bilo u Bazi 20.

Likvidacije su vršili dragovoljci 11. Dalmatinske brigade 26. Dalmatinske divizije Jugoslovenske armije. Udrugoj polovini svibnja 1945. godine u tu jedinicu došla je povjerenica Milja (Milka Planinc) i tražila je dragovoljce za likvicacije »bandita«. Obečala je velike nagrade, odlikovanja i dragovoljce odvela u Kočevski Rog. Danas znamo, da joj je desna ruka bio Simo Dubaič. U Kočevju su pripadnike dragovoljaca 11. dalmatisnske brigade dočekali slovenski partizani koji su ih razvozili u teško dostupna područja puna prirodnih jama.
O tome je mnogo u hrvatskom slovu pisao istraživač Zoran Božić. Posebno o Milki Planinc, kao sotonskoj povjerenici.

Sotonska povjerenica

»„Ona je bila obdarena maštom satanskog stručnjaka za mučenje i ubijanje ljudi. Ona je masovne likvidacije pretvorila u kanibalsko ubijanje. „ piše Zoran Božić.
Povjerenica Milja, napisao je Zoran Božić, po izjavi dragovoljca 11. dalmatinske brigade, partizana Jure, je živim žrtvama zabijala čavao u lubanju i pri tome govorila: »Da li sam ti konačno izbila iz glave Nezavisnu Hrvatsku državu?« Drugi njen specialitet se zvao slano hrvatsko srce. Nakon četiri jaka udaraca sjekirom u području prsa u obliku četverokuta, izvukla bi srce i vukla ga po podu.

Odlikovanja za likvidatore u Kočevskom Rogu

Rekorder likvidator u Kočevskom Rogu bio je Ante Čepić, Hrvat iz Makarske, likvidirao je 3.800 Hrvata. Drugi na listi likvidatora sa 3.000 žrtava bio je Ljubo Periša iz Šibenika.Treće mjesto zauzeo je Ado Dragić, likvidirao je .2200 nesretnika. Nikola Marić iz Boke Kotorske i povjerenica Milja (Milka Planinc), našli su se na četvrtom i petom mestu. Ljubo Periša svoj životni put je završio u Novom Sadu, pobio je svoju djecu, ženu i sebe.
Svi likvidatori 11. Dalmatinske brigade su poslije likvidacija nagradno dva tjedna boravili na Bledu.

Slovensko Društvo, koje je tada vodio g. Janez Perme, je 1992. godine, za obilježavanje stratišta, u Kočevskom Rogu, postavilo 14. skulptura, spomenika stradanju žrtava na Kočevskom Rogu.

Društvo za obilježavanje stratišta je 2015. imenu dodala i ime Huda Jama koja je kao samostalna pravna osoba registrirana i u Hrvatskoj. Predsjednik Društva Huda Jama u Zagrebu je gospodin Roman Leljak.
Danas su spomenici na Kovčevskom Rogu u slabom stanju.

Društvo Huda Jama Zagreb je sa svojom posjetom Kočevskom Rogu, 09.04.2017., počelo sa realizacijom svog programa, da se do kraja 2017. godine obnovi svih 14 spomenika.
Početak radova predviđa se za drugi tjedan u svibnju.
Svi koji mogu i voljeli bi financijski pomoći udruzi, to mogu učini uplatom sredstava na račun Društva Huda Jama.
Privredna banka Zagreb. Društvo Huda Jama, OIB:80147344409, IBAN: HR4623400091170014856, SWIFT code: PBZGHR2X, sa napomenom: za Kočevski Rog.
Nadalje bismo naglasili I pozvali sve zainteresirane na Misu za žrtve u Kočevskom Rogu koja će se održati 03.06.2017. u 11.00 sati, kod najvećeg stratišta, jama pod Krenom. Misa će biti na slovenskom jeziku.
Informacije za dolazak na misu možete dobiti na slijedeći broj telefona: 099 6880366.
Srdačno,

Roman Leljak i Društvo Huda Jama

Kamenjar.com

U subotu, 3.6.2017 u 11.00 održat će se misa u Kočevskom Rogu. Ove godine, u Hudoj Jami, misa se neće održati zbog privremeno postavljenih objekata koji služe za iskopavanje žrtava iz Barbarinog Rova. Shodno tome, Leljak poziva, da nam se svi pridružite u Kočevskom Rogu.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Published

on

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Continue Reading