Pratite nas

Politika

Odcjepljenje? Rusi kreću na Ukrajinu, u Sevastopolj već ušli oklopnjaci!

Objavljeno

na

Andrey Ilarionov tvrdi da ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje upozorenja Zapada i stavlja vojsku u stanje pripravnosti. Postoje nagađanja da se svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nalazi pod ruskom zaštitom u Sevastopolju nakon što je za njim izdan nalog za hapšenje zbog optužbi za masovna ubistva

Dvoja oklopna kola parkirana su u utorak u Sevastopolju, proruskom gradu na jugu Ukrajine, gdje je 500-tinjak demonstranata tražilo imenovanje ruskog predstavnika na čelo gradske uprave, piše Jutarnji.hr.

Jedna su oklopna kola bila na području glavnog stožera ruske Crnomorske flote, a druga u centru grada, javlja AFP.

Glasnogovornik ruske Crnomorske flote nije želio komentirati pojavu oklopnih kola, dok mjesni mediji tvrde da su ona ondje zbog mogućih terorističkih napada.

Oko 500 proruskih demonstranata okupilo se u utorak u centru grada zahtijevajući imenovanje Alekseja Čalija za gradonačelnika.

U nedjelju se okupilo oko 10.000 ljudi na poziv proruskog pokreta kako bi prosvjedovali protiv “fašista” koji su stupili na vlast u Kijevu prošlog vikenda.

Rusko pripajanje krimske luke Sevastopolj u Ukrajini moglo bi se dogoditi u roku od tjedan dana – upozorio je ranije danas bivši savjetnik u Kremlju.

Uz to, ruski premijer Dmitrij Medvedev upozorio je da ne priznaje revolucionarne vlasti u Ukrajini.

“Ne razumijemo šta se tamo događa. Postoji velika prijetnja našim interesima i našim građanima”, kazao je.

Službeni Kijev vjeruje da predsjednik Putin, bijesan zbog progona Janukoviča, već stavlja ruske vojne snage u stanje pripravnosti.

“Američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice upozorila je Putina da ne ulazi sa vojskom u Ukrajinu. Nisam siguran da će Putin uzeti u obzir to upozorenje”, kazao je Ilarionov.

Ilarionov je već ranije upozorio da Rusi žele otcjepljenje onih dijelova Ukrajine sa većinskim ruskim stanovništvom.

“Poznato je da Putin Ukrajinu ne doživljava kao državu. Iz njihovog gledišta Ukrajina nikad više neće biti ovoliko slaba pred Rusijom, Rusija nikad neće biti ovoliko jaka kao danas, a SAD i EU nikad više neće biti toliko indiferentne prema krizi u Ukrajini”, tvrdi bivši savjetnik.

KIJEV – Rusija smatra da je najava predsjedničkih izbora za 25. svibnja izigravanje sporazuma koji su 21. veljače potpisale tadašnja oporba, koja je sada preuzela vlast, i tadašnja vladajuća garnitura, a kojim je dogovoreno da će se izbori održati u prosincu.

– To nije prema dogovoru – ustvrdio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Prvi ruski diplomat pozvao je Zapad da se ponaša “poput Rusije” i da se ne miješa u unutarnje stvari Ukrajine, pogotovo, kako je kazao, po principu “ili ste s nama” (pritom Lavrov misli na EU) ili “ste protiv nas”. Moskva kaže da neće odustati od dogovorenih sporazuma s Ukrajinom o kreditu od 15 milijardi dolara, koje su krajem prošle godine potpisali Vladimir Putin i sada svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič.

– No, mi želimo najprije vidjeti tko će ući u novu ukrajinsku vladu i kakvu će politiku ona voditi – naglasio je Lavrov.

Podsjetimo da je državna blagajna Ukrajine prazna i da im hitno treba najmanje 35 milijardi dolara za najosnovnije tekuće potrebe.

Lavrov se zabrinuo i zbog nekih otvoreno antiruskih poteza nove kijevske vlasti. U Rusiji je, naime, loše dočekana odluka kojom se u nekim jugoistočnim regijama ukida položaj ruskog kao drugog službenog jezika, a Lavrov smatra kako je “kršenje ljudskih prava” i najava da će se zabraniti emitiranje ruskih TV postaja u Ukrajini. Naime, u Kijevu smatraju da su ruske TV postaje “vodile otvorenu propagandnu politiku protiv Majdana”.

Izrazom neprijateljstva prema Rusiji Lavrov je nazvao i odluku gradskih vlasti Lavova o uklanjanju spomenika ruskom vojskovođi i pobjedniku nad Napoleonom Mihailu Kutuzovu, zbog čega je rusko Ministarstvo vanjskih poslova čak uputilo prosvjednu notu Kijevu, nazvavši to “rusofobnim barbarstvom”.

Ukrajina je, pak, optužila Rusiju da “preko reda i po hitnom postupku” dijeli ruske putovnice stanovnicima Krima, što je Rusija demantirala jer se “radi o postupcima koji su otprije u tijeku”. Vladimir Žirinovski, lider ultranacionalističkog LDPR-a, u Dumi je predložio da se svim Ukrajincima koji žele rusko državljanstvo, ono dodijeli što prije.

Lider prokremaljske stranke Pravedna Rusija, Sergej Mironov, predložio je da se svi pripadnici specijalnih snaga Berkut koji to žele, prime u redove ruskih snaga sigurnosti te da im se dodijeli državljanstvo.

Neki zastupnici Dume izjavili su kako u slučaju da dođe do službenog zahtjeva krimskog parlamenta da se priključe Rusiji, taj prijedlog po hitnom postupku treba staviti na dnevni red zasjedanja.

– Nećemo u ovom kritičnom trenutku i usred ovog civilizacijskog sukoba napustiti našu braću u Ukrajini i više milijuna naših sugrađana u toj zemlji – ustvrdio je Leonid Slucki, šef parlamentarnog Odbora za odnose sa zemljama bivšeg SSSR-a.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati