Pratite nas

Zanimljivosti

RUSIJA: Cyber-oklop za elektronički rat

Objavljeno

na

Vlada Rusije planira do kraja godine razmotriti prijedlog zakona o sigurnosti informacijske infrastrukture od posebnog značaja, koji će Rusiji omogućiti stvaranje kompleksnog sustava zaštite od cyber-napada.

O tome za Ruski vjesnik govori Igor Šeremet, jedan od autora prijedloga zakona, predsjednik savjeta vladinog vojnoindustrijskog povjerenstva za automatizirane sustave upravljanja, telekomunikaciju, izviđanje, elektronički rat i informacijsko suprotstavljanje.

Kakav arsenal zaštite od cyber-napada već postoji u Rusiji?

IgorSeremet-400x266Pod rukovodstvom Federalne službe sigurnosti (FSB) u zemlji je formiran državnisustav za otkrivanje i sprečavanje računalnih napada. Ovaj sustav već funkcionira: samo tijekom 2013. otkrivene su tri informatičke špijunske mreže stranih zemalja i na taj način spriječena je krađa dva milijuna stranica povjerljivih informacija. Danas je cyber-špijunaža često učinkovitija od klasične špijunaže u kojoj se koriste agenti. Teško da bi neki James Bond iz inozemstva uspio tako duboko prodrijeti u strukture druge države da mu se pruži prilika ukrasti čitav tajni arhiv.

Takozvani implantati u računalnim mrežama – je li to stvarnost ili samo mit o “špijunaži”?

U svim aparatima, između ostalog i u smartphoneima, tabletima, osobnim računalima, kao i u sredstvima za formiranje mreža (serverima i modemima) sreću se kako slučajni, tako i diverzivni defekti.

Slučajni defekti su u pravilu posljedica pogrešaka programera ili su to obične pogreške u proizvodnji. Diverzivni defekti su unaprijed osmišljene programske i sistemske operacijske mine (softverski i hardverski implantati – software and hardware implants). Ovi defekti omogućuju da se informacijska sfera stavi pod potpunu kontrolu i da se realizira preuzimanje povjerljivih podataka.

Prema procjenama stručnjaka, 2030. će početi masovna proizvodnja elektronike na temelju novih fizičkih principa i uz korištenje novih materijala. Postoji čak mogućnost da Rusija u nekim segmentima zauzme vodeće pozicije. Radi se prije svega o kvantnim računalima i kvantnim vezama.
U Rusiji se otkrivanjem takvih defekata bavi niz istraživačkih laboratorija. Samo jedna od njih je u razdoblju od 2008. do danas otkrila preko 40 diverzivnih defekata u softversko-hardverskim sredstvima inozemne proizvodnje.

U posljednje vrijeme sve češće se sreću programirani čipovi, koji izvana izgledaju identično, ali ovisno o izvacima funkcioniraju na različite načine. To znači da je nužno analizirati ne samo strukturu čipa, nego i program koji se nalazi u njegovoj memoriji. I mi se bavimo takvom analizom.

Tko proizvodi čipove?

Čipovi se proizvode unutar takozvanih fabless (“bez-tvorničkih”) tehnologija. To znači da se oni projiciraju u dizajn-centrima, a projekti se zatim u obliku datoteka šalju tvornicama.

Tvornica proizvodi traženu količinu čipova i isporučuje ih naručitelju. Osnivanje ovakvog tipa tvornice, koji se naziva foundry (“ljevaonica”), zahtijeva značajna financijska sredstva. Njihov broj u svijetu nije velik i u pravilu su u vlasništvu velikih transnacionalnih kompanija.

Većina foundry tvornica nalazi u zemljama jugoistočne Azije, zato što je tamo još uvijek vrlo jeftina radna snaga. Pritom stvarni vlasnici tvornica koje proizvode konačne proizvode možda uopće nisu Kinezi.

Hakerski napadi, kako je poznato, također većim dijelom dolaze s područja Kine. Zbog čega?

Internet adrese pravih cyber-kriminalaca skrivaju se pomoću takozvanih botneta. Botnet se sastoji od specijalnih programskih modula (“bota”) koje prijestupnici tajno putem interneta postavljaju na osobna računala. Oni obavljaju preusmjeravanje konekcija, kako bi se sakrila internetska adresa pravog izvora informacija.

Stvaranje i prodaja botneta je jedna od najrasprostranjenijih kriminalnih internetskih usluga. Pomoću botneta haker koji se nalazi na Tajlandu može napasti internetski resurs koji se nalazi, recimo, u Brazilu. Pritom on to može učiniti putem “skokova”, koji prolaze kroz kompjutere koji se fizički nalaze u Japanu, Finskoj, Italiji, Kataru, Indoneziji ili u drugim zemljama.

Duljina lanca koji osigurava anonimnost može biti i nekoliko desetaka “botova”. A zatim djeluje “zakon velikih brojeva”. S obzirom da je Kina zemlja s najvećim brojem stanovnika, znači da tamo ima više korisnika interneta nego bilo gdje na svijetu. To se odnosi i na “botove”, koje hakeri različitih zemalja preko interneta postavljaju na kompjutere Kineza. Gledano izvana, zaista izgleda kao da s teritorija Kine idu napadi na sav ostali svijet.

Kako će se u Rusiji razvijati tehnologije nove generacije?

Prema procjenama stručnjaka, 2030. će početi masovna proizvodnja elektronike na temelju novih fizičkih principa i uz korištenje novih materijala. Postoji čak mogućnost da Rusija u nekim segmentima zauzme vodeće pozicije. Radi se prije svega o kvantnim računalima i kvantnim vezama.

Kvantna veza je apsolutno zaštićena od špijunaže. U principu je nemoguće presresti kvantni informacijski tok. A kvantna računala prilikom faktorizacije brojeva, tj. njihovog razlaganja na jednostavne faktore, postižu brzine nedostižne za tradicionalne kompjutere.

Na primjer, najmoćniji američki superkompjuter na svijetu TitanCray XK7 zadatak faktorizacije broja koji ima 250 znamenki, poznat u kriptoanalizi, može riješiti za godinu dana. Dok kvantni kompjuter s frekvencijom od samo jednog megahertza istu operaciju može izvesti za četiri sekunde. Za broj od 1000 znamenki ista operacija bi na tradicionalnom kompjuteru trajala stotine milijardi godina, a na kvantnom računalu samo jednu i pol minutu. Zamislite samo: stotine milijardi godina računanja u usporedbi s jednom i pol minutom! Međutim, naravno da je u stvaranje takvih kompjutera potrebno uložiti ozbiljan trud i značajne investicije.

Sergej Ptičkin/Ruski vjesnik

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

NORVEŠKI ZBOR ODUŠEVIO Mjesecima učili pjesmu, pa u Hrvatskoj iznenadili domaćine pjesmom “Ruža crvena”

Objavljeno

na

Objavio

Kada hrvatski zborovi pjevaju strane pjesme, to nije osobita rijetkost. Međutim, kada strani zborovi zapjevaju nešto hrvatsko, onda je to nešto što se ne čuje svaki dan.

A tu čast imali su prilike čuti gosti eko etno sela Škopljanci, gdje je ovoga rujna uživao mješoviti norveški zbor “Strandvik blandakor“, piše dalmacijadanas.hr

Ovaj simpatični zbor dolazi iz norveškog gradića Eikelandsosen, u blizini Bergena.

Norveški je zbor izveo nekoliko svojih pjesama, a onda su svi ostali iznenađeni kada su čuli prve taktove evergreena “Ruža crvena”. Pjesmu su vrijedno učili mjesecima na jeziku kojega ne poznaju i koji je potpuno različitih od njihovog, stoga je njihov trud za svaku pohvalu.

“Ružu crvenu” u izvedbi norveškog zbora možete poslušati u uvodnom video zapisu

facebook komentari

Nastavi čitati

Tech

Europskom natjecanje u programiranju: Krešimir Nežmah osvojio prvo zlato u povijesti za Hrvatsku!

Objavljeno

na

Objavio

Na prvom europskom juniorskom natjecanju Krešimir Nežmah osvojio prvo zlato u povijesti za Hrvatsku!

Na prvom europskom natjecanju u programiranju održanom od 7. do 12. rujna u Bugarskoj (EJOI) okupili su se najbolji osnovci Europe iz više od dvadeset zemalja, na čelu s Egorom Lifarom iz Rusije, koji je prethodno sudjelovao i na “velikoj” informatičkoj olimpijadi za srednjoškolce u Iranu i osvojio srebro.

Hrvatski tim predvodio je sada već bivši najbolji osnovac Krešimir Nežmah (OŠ M. Gubec) koji je ovim natjecanjem, zajedno s brončanim Eugenom Bošnjakom (OŠ V. Novak), upravo krenuo u 15. gimnaziju. U sastavu ekipe bio je i Patrik Pavić iz OŠ Ante Kovačića koji je pobjedom na juniorskoj olimpijadi Hrvatske (JHIO) i osvojenim srebrom na EJOI naslijedio Krešu na mjestu najboljeg osnovnoškolskog programera u RH. Broncu je osvojio i odlični Dorijan Lendvaj iz Popovače, koji je sudjelovao u natjecanjima i kampovima saveza od 2012. do 2016. godine.

– Fantastični su, a Eugen je odmah po završetku drugoga dana pitao kada počinju radionice u savezu, kroz smijeh će zadovoljno njihov mentor Ivan Šego.

– Uf, uf, odlično, odlično. Krešino zlato sam očekivao i nadao se medaljama za ostale. Moram priznati da su me opako izmotivirali, rekao nam je Domagoj Sabolić, programerski zaljubljenik i učenik 8. razreda OŠ Gornje Vrapče.

Sara Lazarušić je trenutno najbolja osnovnoškolska programerka i učenica OŠ Josipa Račića, a juniorski reprezetativci i osvajači medalja za Hrvatsku njena su svakodnevna “škvadra” u radionicama, natjecanjima i kampovima saveza. – Sjajni su. Zagrlit ćemo ih i izljubit’ kada se vrate. Zaslužili su. I onda učiti od njih, kaže Sara, koja se nedavno podružila i s najboljim olimpijcem u našoj povijesti Goranom Žužićem, nakon njegovog motivacijskog predavanja za reprezantivce u sklopu ljetnog kampa za darovite na Sljemenu.

Hvala obiteljima na sjajnim mladim ljudima Organizirani rad i pravodobno omogućivanje mladim talentima da uče i rade sa sebi sličnima ili boljima uvijek na kraju donese i odlične rezultate.

– Patrik Pavić je u dvije godine pojačanog i kvalitetnijeg rada došao do europskog srebra, a Eugen Bošnjak je u samo godinu dana od početnika došao do razine brončane medalje u Europi, što je svakako najveći uspjeh, rekao je Ivan Šego, njihov mentor. Njihove obitelji su u svakom trenutku činile najviše što su mogle kako bi svojoj djeci osigurale da koriste sve mogućnosti za brže usavršavanje koje su im bile na raspolaganju.

– Hvala obiteljima na sjajnim mladim ljudima kojima imamo privilegiju pomagati. Hvala i Gradu Zagrebu koji je davno prepoznao važnost skrbi o darovitima te školama koje odano služe roditeljima i djeci te ih potiču i na usavršavanje u izvanškolskim aktivnostima, rekao nam je tajnik saveza Zdravko Škokić.

facebook komentari

Nastavi čitati