Pratite nas

Naši u svijetu

Ruska borba protiv nevladinih organizacija

Objavljeno

na

Ruska borba protiv nevladinih organizacija

Rusija je pet velikih nevladinih organizacija iznova označila “stranim agentima”. Time je popis produžena. Imaju li ovakvi potezi veze s rastućim napetostima između Moskve i Zapada?

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije na položaju bio niti tri mjeseca, kada je u srpnju 2012. jednim spornim zakonom poslao jasan signal nevladinim organizacijama. On je tada naložio da se politički aktivne organizacije koje se financiraju iz inozemstva, moraju registrirati kao “strani agenti.” To je u zemlji dovelo kampanje u okviru koje se provjeravao rad nevladinih organizacija od kojih su neke morale platiti kazne.

Dvije godine kasnije se aktivisti za ljudska i građanska prava i dalje bore sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Jer, kada je postalo jasno da se aktivisti neće dobrovoljno nazvati onim čime po vlastitim navodima nisu, Kremlj je na proljeće ove godine pooštrio spomenuti zakon. Od tada Ministarstvo pravosuđa ove organizacije bez njihovog odobrenja smije registrirati kao “strane agente”.

Već nekoliko dana nakon što je Putin potpisao ovaj novi zakon, prve nevladine organizacije stavljene su na sporni popis. Od tada je on postao znatno duža. Tako je samo u srpnju registrirano pet organizacija za zaštitu ljudskih prava i grupa za zaštitu okoliša.

Natalia Taubina Natalia Taubina

“Opasnost za rusko jedinstvo”

Putin je pet grupa tada označio kao “marionete nevladinih organizacija” i primjerima za “indirektno rušenje vlasti”, kojim bi nacija trebala biti oslabljena. “Na takve izazove moramo reagirati na odgovarajući način”, rekao je Putin. Popisane nevladine organizacije su zakonski obavezne da sve što publiciraju i dijele, označe imenom grupe te da u statusu navedu da su “strani agenti”.

Natalia Taubina je šefica Public Verdicta, organizacije koja podržava žrtve kršenja ljudskih prava od strane ruskih institucija za provedbu zakona. I ovu organizaciju je Minsitarstvo pravosuđa stavilo na spomenutu listu. Taubina kaže da spomenuti zakon nevladinim organizacijama postavlja nerazumne zahtjeve. “To je apsurdno. Mi nismo strani agenti. Zalažemo se za interese ruskih građana tako što pravno podržavamo žrtve kršenja ljudskih prava”, kaže ona.

Organizacije koje u svojim dokumentima u statusu ne napišu “strani agent”, prijete kazne i do 10.000 eura.

To je za nevladine organizacije koje ionako imaju mali budžet, skoro neprebrodiva svota. Oznaka je međutim toliko omalovažavajuća da je njeno korištenje neka vrsta samokažnjavanja, kaže Pavel Hikov, šef grupe za zaštitu ljudskih prava AGORA. “U Rusiji riječ ‘strani agent’ znači isto kao i špijun.” Ta interpretacija pojma prema njegovim riječima dolazi još iz Staljinovog doba kada je tisuće ljudi osuđeno zbog navodne špijunaže za strane vlade. “Tada je vladalo mišljenje da su strani špijuni svuda. Sada je slično”, kaže on.

Pavel Chikow Pavel Hikov

Hikov vidi još jednu paralelu s prošlošću: on kaže da ruski predsjednik pokušava povući “željeznu zavjesu” kao u sovjetsko vrijeme, iza koje neće biti mjesta za glasne kritičare režima. “Glavni cilj je da se grupe kao što je naša prisile na vjernost ili da nestanu.”

Veze sa Zapadom

Oštrija verzija Zakona o nevladinim organizacijama dolazi u trenutku kada su odnosi između Zapada i Moskve ionako napeti. Međutim, osnovni dojam aktivista u Rusiji je da pooštravanje ovog zakona treba više izraziti internu, a ne međunarodnu moć.

Ukoliko je međutim vrijeme izabrano namjerno, onda zbog toga što Moskva koristi povoljnu priliku, smatra Tanja Lokšina, šefica Human Rights Watch programa za Rusiju. “Vjerujem da Rusija sada pokušava zatvoriti usta svojim najjačim kritičarima, u trenutku u kojem su međunarodni partneri koncentrirani na Ukrajinu, posebno nakon pada aviona MH17”, kaže ona. “Druge zemlje sada ne gledaju tako pomno kao ranije što se događa u unutrašnjosti Rusije”, dodaje ona.

Više organizacija koje su registrirane kao “strani agenti”, već su podnijele zajedničku žalbu Europskom sudu za ljudska prava. Da bi međutim eventualno došle do odluke u svoju korist, moraju investirati mnogo vremena i rada.

 Tanja Lokšina Tanja Lokšina

Neovisnost kroz razne donatore

Lokšina kaže da organizacije koje su obilježene kao “strani agenti” automatski osjete nepovjerenje stanovništva. “Te organizacije u svojim analizama više neće na vjerodostojan način moći zastupati svoje interese, a njihoive strateške preporuke se više neće uzimati u obzir.” Time se postavlja i pitanje kako će se nevladine organizacije u Rusiji ubuduće financirati.

Natalia Taubina kaže da je u interesu Kremlja da tim grupama ponestane novca. Njezina organizacija Public Verdict financijsku pomoć prima od EU-a, UN-a, SAD-a, Velike Britanije, Norveške, ali i iz domovine Rusije. Ona vjeruje da su razni izvori financiranja, ključ za neovisnost. “Vlada međutim želi da nevladine organizacije ubuduće financira isključivo Rusija, zato što ne može kontrolirati grupe koje iz inozemstva dobivaju novac.”, zaključuje ona. Dw.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati