Ruski vojni analitičari prognoziraju razvoj situacije na istoku Ukrajine

0

Ruski dnevni list The Moscow Times, inače prepoznat kao jedan od kritičnijih izvora prema ruskim vlastima, jučer je objavio razgovor s nekoliko ruskih vojnih i političkih analitičara o situaciji na istoku Ukrajine.

A Ukrainian army helicopter flies near an armored personnel carrier (APC) near DonetskStavovi im nisu identični, no većina se slaže kako aktualni humanitarni konvoj koji je u fokusu pažnje vjerojatno ipak nije “Trojanski konj”. Naime, većina zaključuje kako bi Rusija mogla preokrenuti situaciju na terenu jedinu sa znatno većom vojnom invazijom, a prema jednome od njih bilo bi potrebno i do 100,000 vojnika za suprotstavljanje ukrajinskoj vojsci koja je od početka sukoba znatno ojačala, između ostalog i zahvaljujući pomoći izvana.

Takvu veliku invaziju ruski vojni analitičari također ne predviđaju, mada nitko sa sigurnošću ne tvrdi da je ona nemoguća, no navodi se kako bi ista imala i prevelike i nesagledive geopolitičke posljedice.

Prognoze se otprilike svode na ovo – Donjeck i Lugansk će pasti, ali pobunjeničke snage će tada odustati od konvencionalnog ratovanja te preći u gerilsko ratovanje, što znači da bi ovaj prostor mogao još dugo vremena biti nemiran.

Pojedini ruski mediji, citirajući neimenovane diplomatske izvore, objavili su prošlog mjeseca kako se Kremlj sprema za slanje “mirovnih snaga” na istok Ukrajine. Slične kontingente Rusija ima i na prostoru Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije.

No, situacija na istoku Ukrajine daleko je kompleksnija. Pobunjenici su ostvarili niz uspjeha na terenu nakon izbijanja pobune protiv kijevskih pučističkih vlasti, no od onda se stvar znatno promijenila. Ukrajinska vojska je ojačala, oslanjajući se na brojnost i pomoć sa Zapada, te su sada glavna pobunjenička uporišta, gradovi Donjeck i Lugansk, pod opsadom. Prije nešto više od mjesec dana pojedini pobunjenički lideri su govorili kako je nemoguće da se vojska probije do Donjecka, danas je jasno da su njihove prognoze bile vrlo pogrešne.

Humanitarna situacija u ovim gradovima je jako loša te je zbog toga Rusija odlučila poslati humanitarni konvoj. Isti bi danas trebao stići na ukrajinsku granicu. Što će se desiti tada, možemo samo spekulirati. Moskva tvrdi kako su s Kijevom dogovorili dostavu pomoć, dok iz Kijeva poručuju kako nema šanse da puste konvoj na ukrajinski teritorij.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je naciji obećao gušenje pobune na istoku do 24. kolovoza, ukrajinskog dana nezavisnosti.Vojni analitičar i umirovljeni pukovnik, Viktor Litovkin, smatra da ulazak ruskih mirovnih snaga nije za očekivati jer bi odobrenje morao dati UN, samim time i SAD i EU, a to je nemoguće.

Drugi vojni analitičar, Mihail Barabanov, ističe kako bi potencijalni ulazak manjeg broja mirovnih snaga iz Rusije bio posve beznačajan pošto se procjenjuje kako ukrajinska vojska ima oko 50,000 vojnika na ovom prostoru.

Vojni stručnjak iz ruskog opozicijskog lista Ježednjevni Žurnal, Aleksandar Golts, navodi kako bi mirovne snage samo nakratko pomogle pobunjenicima.

Barabanov smatra kako bi jedino opća invazija u ovom trenutku spasila pobunu na terenu. Ističe kako je ukrajinska vojska već poprilično iscrpljena te kako bi ih ruski udar lako protjerao iz istočne Ukrajine.

Vojni strateg iz ruske organizacije Centar za Analizu Strategija i Tehnologija, Konstantin Makienko, smatra kako bi Rusija broj vojnika na granici – koji se trenutačno procjenjuje na 20,000 do 40,000 – lako mogla podići na 80,000.

Stručnjaci koji su razgovarali za moskovski list su podijeljeni po pitanju koliko bi vojnika bilo potrebno da se odbaci ukrajinska vojska. Barabanov i Makienko smatraju kako bi ove snage bile dovoljne, dok Golts tvrdi kako bi bilo potrebno najmanje 100,000 vojnika te ističe kako Rusija nije u stanju dovesti toliko.

Makienko pak ističe kako bi vanjska agresija na Ukrajinu mogla podići moral ukrajinskim vojnicima, što bi također imalo utjecaj na ishod sukoba.

Svi se slažu kako bi NATO snažno podržao ukrajinsku vojsku pomažući ih u oružju i na druge načine, no ističu kako se ne bi desio direktan sukob između NATO-a i ruskih vojnika. “Takvo što se nije desilo ni na vrhuncu Hladnog rata, a neće se desiti ni sad”, rekao je Golts. “Nadam se da nećemo morati ni provjeravati”, nadovezao se nešto zabrinutiji Makienko.

Svi vojni stručnjaci se slažu kako pobunjenici neće moći zadržati kontrolu nad gradovima, ali bi se nakon toga mogli pretvoriti u gerilu, a taj sukob bi možda potrajao godinama. “Čak ni bolje opremljene vojske, recimo Amerikanci u Iraku, nisu uspjeli poraziti gerilu”, zaključio je Golts.

The Moscow Times/advance.hr

facebook komentari