Pratite nas

Politika

Sabor donio novi Zakon o radu uz zvuk Internacionale

Objavljeno

na

ZOR-u su se protivili sindikati i oporba jer dodatno obespravljuje radnike

Uz zvuk Internacionale saborski zastupnici danas su sa 80 glasova za i 34 protiv izglasovali novi Zakon o radu protiv kojega su ustali sindikati i oporba jer dodatno obespravljuje radnike.

zakonPotporu ovom zakonu dali su zastupnici Kukuriku koalicije, a protiv su bili zastupnici cijele oporbe, ali i SDSS-a. Na zakon je podnijeto čak 78 amandmana, a Vlada ih je većinu odbila. Čak 36 amandmana podnijeli su Hrvatski laburisti, a Dragutin Lesar poručio je ministru rada Mirandu Mrsiću da ZOR Hrvatska udruga poslodavaca mora proslaviti šampanjcem, a njega imenovati počasnim predsjednikom.

– Vi ste tu praksu, zlouporabu, manipulaciju tih hijena na tržištu rada koje vi zovete poslodavci, a zapravo su pljačkaši, sada ozakonili i širite izvan granica Hrvatske – kritizirao je Lesar uvođenje “leasinga radnika u inozemstvo”. Samo izglasavanje s galerije su pratile predstavnice Ženske fronte Hrvatske, a kada su vidjele ruke u zraku za zakon, počele su negodovati i pjevati Internacionalu, zbog čega su udaljene s galerije.

– Novi ZOR donijet će niz problema, prava radnika su smanjena i to nikoga ne dira – rekla je Višnja Stanišić iz Ženske fronte nakon što je zajedno s ostalim aktivisticama udaljena s galerije.

Vlada je odbila sve oporbene amandmane kojima su traženi povoljniji radni uvjeti za žene, ali i agencijske radnike, kraći radni tjedan, onemogućavanje ustupanja radnika povezanom društvu…, no prihvatila je svoj koji se odnosi na preraspodjelu radnog vremena. Naime, novi ZOR omogućava da se radni tjedan uz preraspodjelu radnog vremena produlji na 50, odnosno na 60 sati ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom, ali usvojenim amandmanom se ta ograničenja ne primjenjuju kada se nejednaki raspored radnog vremena kolektivnim ugovorom ugovara kao ukupan fond sati, tj. “banka sati”. Laburist Lesar i ovome se usprotivio jer se vjeruje da se time u biti omogućava da se radni tjedan produlji i na više od 60 sati. Odbijen je i prijedlog da se prekovremeni rad ograniči na najviše osam sati tjedno što znači da ostaje odredba prema kojoj će zaposlenici moći raditi do 180 prekovremenih sati godišnje, iako se kolektivnim ugovorom taj rad može produljiti čak do 250 sati.

Iako HDZ kao stranka nije podnio niti jedan amandman na novi Zakon o radu, no njihov zastupnik Goran Marić samostalno je podnio osam amandmana koji su odbijeni. Odbijen je i amandman kojim je nezavisna Jadranka Kosor tražila da se zabrani noćni rad trudnica, dojilja i žena koje su nedavno rodile, osim ako one same baš žele raditi noću, uz odobrenje liječnika.

– Pozivam sve kolegice zastupnice u Hrvatskom saboru da podupru ovaj amandman. Ako ne prihvatite ovaj amandman onda će Zakon o radu u ovom dijelu apsolutno biti u protivnosti s Ustavom RH koji jasno kaže da država na poseban način štiti majčinstvo, djecu, obitelj – objasnila je Jadranka Kosor, no kolegice zastupnice je nisu podržale jer je vladajuća većina odbila taj prijedlog koji ide protiv toga da trudnice moraju raditi noću.

Nisu prihvaćeni ni amandmani kojima se za agencijske radnike zaposlene na određno vrijeme traži pravo na naknadu plaće za vrijeme kada nisu ustupljeni korisniku. Naime, Vladin prijedlog koji je na kraju i izglasan, dozvoljava Agencijama da svojim radnicima zaposlenima na određeno za vrijeme u kojem nisu iznajmljeni moraju plaćati samo doprinose na minimalnu plaću. Radnici neće u tom razdoblju dobivati plaću, ali budući da se vode kao zaposleni, neće imati ni prava s burze. Prosječnu tromjesečnu plaću neangažiranom radniku agencija će morati isplaćivati samo ako je zaposlen na neodređeno vrijeme.

izvor :Večernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati