Pratite nas

Pregled

Saborski Odbor za medije imenovao je Mirjanu Rakić predsjednicom Vijeća za elektroničke medije

Objavljeno

na

[quote]Mirjana Rakić bit će na čelu Vijeća koje daje i oduzima koncesije elektroničkim medijima, u čemu se krije velika opasnost za one nepodobne.[/quote]

Saborski Odbor za medije imenovao je dugogodišnju novinarku i urednicu HRT-a Mirjanu Rakić predsjednicom Vijeća za elektroničke medije. HDZ-ovka Sunčana Glavak usprotivila se imenovanju i optužila Rakić da je, nakon smrti Franje Tuđmana, izjavila da je on za nju ratni zločinac i da se svatko tko se s tim ne slaže može napustiti HTV-ov kolegij. Tko je Mirjana Rakić?

Rođena je 1948. godine u Buniću. Završila je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1971. godine radi na televiziji, a od 1981. kao vanjskopolitička novinarka. Dugo je bila urednica vijesti i vanjskopolitičkog programa HRT-a te voditeljica emisije “Reporteri”. Od 2012. obavljala je funkciju v.d. ravnateljice HTV-a. U karijeri je intervjuirala mnoge poznate ličnosti poput Margaret Thatcher ili Moamera Gadafija. Rakić za sebe, u razgovoru za portal Drugačije.hr, kaže da je princip kojeg se drži “red, radi i disciplina” te kako joj je bivša urednica jednom prilikom rekla da se ponekad nasmiješi. Kolega urednik Miroslav Lilić ju je jednom prilikom opisao sljedećim riječima: “Ma kakva žena, ona je novinarka”.

Tuđman je tužila, Rakić pobijedila

U kontekstu optužbi Sunčane Glavak valja podsjetiti kako je Ankica Tuđman, supruga pokojnog predsjednika, privatno tužila Mirka Galića i četvero urednika HTV-a, među kojima i Mirjanu Rakić. Tuđman je tražila odštetu od 100.000 kuna zbog prikazivanja dijela britanskog dokumentarnog filma novinara Johna Cooksona u središnjem Dnevniku 11. studenog 2000.-e, te cijelog filma u političkom magazinu 007. U filmu se Tuđmana prikazuje kao čovjeka koji je pokrao Hrvatsku i prikrivao ratne zločine. U tužbi su tada kao sporne rečenice navedene ove: “Snimke dokazuju kako se takozvanom Ocu naroda moglo suditi za ratne zločine”; “Potajice je opljačkao Hrvatsku za više od milijardu funti”; “No najstrašnije otkriće s Tuđmanovih kaseta jest da je prvi hrvatski predsjednik osobno prikrivao ratne zločine…” Sudac je urednike oslobodio jer nisu autori priloga već su ga prenijeli javnosti, pri čemu nisu tvrdili da su navodi iz filma istiniti.

Dom i svijet, informativni tjedni prilog za iseljenike, 2001. godine prenio je informaciju o tome da je HDZ platio objavljivanje dvaju priloga vezanih uz prvu obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika jer je HTV događaj marginalizirao. Mirjana Rakić tada je, piše list, tadašnjeg direktora HRT-a Mirka Galića upitala znači li emitiranje tih spotova da bi HTV emitirao i spotove poglavnika Ante Pavelića kada bi bili plaćeni.

Vijeće ima moć odstraniti nepodobne

Inače, Vijeće za elektroničke medije, na čijem je čelu Rakić naslijedila Sanaderov kadar Zdenka Ljevaka, sedmočlano je tijelo koje upravlja Agencijom za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije daje koncesije elektroničkim medijima u koje spadaju news portali, televizije, radio programi… Kako ima pravo dati koncesiju, Vijeće je ima pravo i oduzeti. Ovdje se može kriti opasnost za medije za koje Vijeće procijeni da krše zakon jer su zakoni u Hrvatskoj vrlo “rastezljivi” i podložni interpretacijama, što je dokazala nedavna dijametralno suprotna odluka dvaju sudova u slučajevima Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.

Vijeće je prošle godine platilo 470.000 kuna poreznih obveznika za analizu TV tržišta. Nakon analize odbili su dati nekoliko koncesija televizijskim programima uz obrazloženje da nijedan ne bi obogatio dosadašnju TV ponudu. Vijeću se zamjera što su koncesije dobili programi poput RTL 2, čiji se sadržaj bazira na reprizama, a kojima se koncesija ne oduzima. Novinarka Ivana Lekšić prozvala ih je zbog nereagiranja na nelegalno izvlačenje novca od strane radio postaja koje lažiraju emisije kako bi dobile novac iz Fonda za pluralizam.

Napomenimo kako su HDZ-ovi članovi Odbora za medije bili protiv imenovanja. Osim već spomenute izjave Sunčane Glavak, Jasen Mesić rekao je da se “čekalo da Rakić ode u mirovinu jer kao zaposlenica HRT-a ne bi mogla sjediti u regulatornom tijelu”. Aludirao je na to da je Rakić izjavljivala da početkom siječnja ide u mirovinu, a njen prethodnik Ljevak je prvi zahtjev za razrješenjem podnio još u rujnu 2013. Sumnja se, dakle, da se čekalo na Rakić i da je riječ o klasičnom politički podobnom kadroviranju.

ZS/dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati