Pratite nas

Vijesti

Sad je potrebna pomoć za preživljavanje a kasnije za obnavljanje

Objavljeno

na

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, posjetio je Orašje i okolna poplavljena područja te grad Brčko i neka mjesta pogođena poplavama u tom dijelu.

U pratnji toliškog gvardijana fra Marijana Živkovića posjetio je Radio Orašje, a zatim u pratnji preč. Darka Tomaševića, kanonika vrhbosanskog i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, preč. Veselka Župarića, župnika u Brčkom i dekana brčanskog dekanata, te vidovačkog župnika vlč. Josipa Senjaka posjetio osobe smještene u školama u Orašju. puljic

U telefonskom razgovoru za Katoličku tiskovnu agenciju Biskupske konferencije BiH kardinal Puljić kazao je da je, gledajući s nasipa pored rijeke Save, mogao vidjeti da su župe Vidovice i Kopanice sasvim poplavljene. Također je primijetio da se voda kroz probijeni nasip kod Kopanica, koji nastoje sanirati, još uvijek izlijeva i pomalo širi posavskom ravnicom napominjući da i voda iz Bosanskog Šamca „polako osvaja prostor idući tiho nižim predjelima“ te se približava Orašju. 
Kazao je i da se pod vodom također nalazi veći dio župe Tolisa kao i da je Orašje djelomično poplavljeno. Pojasnio je da je prohodan put iz smjera Tuzle do graničnog prijelaza prema Republici Hrvatskoj te da je pohodio osnovnu i strukovnu školu u Orašju u kojoj je smješten dio stanovnika iz poplavljenog područja. Također je rekao da su pojedini ljudi našli smještaj kod svoje rodbine u Hrvatskoj ili na nekim drugim mjestima te da je vidljiva solidarnost među građanima koji se međusobno pomažu. Govoreći o naporima za sprječavanje daljnje poplave, kardinal Puljić je kazao da su međunarodne i domaće vojne snage ranije pokušale „zakrpati“ nasip u Kopanicama napominjući kako to nije nimalo jednostavno. 

Govoreći o pohodu unesrećenom narodu, kardinal je kazao da mu je bilo važno makar izraziti osjećaj solidarnosti

Kardinal Puljić je spomenuo kako je posebno tužno vidjeti kako mrtva tijela životinja plutaju rijekom Savom kao i ljude koji, zajedno sa svojim životinjama, sjede na nasipu između dvije vode i „čekaju sudbinu“. Ukazao je mogućnost izbijanja epidemije ukoliko uskoro ne bude ozbiljnih zahvata na poplavljenim područjima.

Govoreći o svom pohodu unesrećenom narodu, kazao je da mu je bilo važno makar izraziti osjećaj solidarnosti. Radostan je što žitelji nepoplavljenih predjela pokazuju solidarnost i pomažu ugroženima. „Nadam se da neće posustati pomoć koja stiže jer će ona trebati biti dugotrajna. Sad je potrebna pomoć za preživljavanje a kasnije za obnavljanje“, kazao je na kraju kardinal Puljić koji je oko popodneva toga dana stigao u obilazak poplavljenih područja u odžačkom kraju. (kta)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati