Samoobrana ili ratni zločin?

0

Sporno je koliko daleko može ići izraelska ofenziva protiv raketnih napada Hamasa. Stručnjaci za međunarodno pravo se ne slažu po pitanju gdje je granica legitimne samoobrane i kada je vojna ofenziva nesrazmjerna.

Izraelski tenkovi u Pojasu Gaze

Tijekom rata u Gazi, ne radi se samo o vojnim i političkim ciljevima. Zbog sve većeg broja ljudskih žrtava, sve više se postavlja pitanje međunarodnog prava. Kako i koliko daleko Izrael smije da se brani od raketnih napada Hamasa? Da li je neprestano bombardiranje ciljeva u Pojasu Gaze ozbiljno kršenje ljudskih prava? Savjet za ljudska prava UN-a to upravo tako vidi i oštro je osudio izraelsku vojnu ofenzivu.

>>Kad Izraelci masakriraju nevinu palestinsku djecu, nitko se, pa ni mi ne bi “htjeli miješati”

Savjet za ljudska prava takođe želi istražiti je li Izrael odgovoran za ratne zločine. Izraelski ambasador u UN-u, Eviatar Manor, odbacio je optužbe. Izrael se ima pravo braniti, kao bilo koja druga zemlja. Osim toga, izraelska vojska pokušava sve kako bi se sačuvali životi civila, naglasio je Manor. Diplomat  je za ratne zločine optužio Hamas. Mnoge, prije svih europske zemlje, suzdržale su se od glasanja u Savjetu za ljudska prava UN-a. SAD je jedina zemlja koja je glasala protiv.

U pravnoj procjeni rata, u kojem je ubijeno više od 700 Palestinaca i 34 Izraelca, mišljenja se razlikuju. Stručnjak za međunarodno pravo iz Bohuma, Hans-Joahim Hajnce kaže: “Nije sporno da se Izrael smije braniti od takvih vojnih napada.” Prema članu 51 Rezolucije UN-a, Izraelu nije potrebna dozvola ni od jednog tijela da bi se mogao braniti, objasnio je advokat u razgovoru za DW. Nakon početka borbi, Izrael je morao uključiti Savjet sigurnosti UN-a, kako bi on odlučio kako dalje postupati.

Palestinski mladić u Gazi nakon jednog od izraelskih napada

Šta je srazmjerna obrana?

Norman Peh, profesor prava i bivši poslanik Ljevice to vidi drugačije: “Ovaj rat je nedvosmislno rat protiv civilnog stanovništva u Pojasu Gaze.” To je nespojivo sa međunarodnim humanitarnim pravom. “U području kao što je Pojas Gaze, koja je tako beskrajno gusto naseljena, isključuje se takva vrsta ratovanja,” kaže Peh.

I bivši portparol Ljevice za vanjsku politiku smatra da Izrael ima pravo svoje stanovništvo štititi od raketa iz Pojasa Gaze. Susstav protivraktne obrane “Čelična kupola” se pokazao veoma učinkovitim. Međutim, prema njegovim riječima, napadi na civilna područja su potpuno nesrazmjerni .

Međutim, ostaje nejasno šta se još smatra razumnim – iz perspektive međunarodnog prava. I Hajnce ukazuje na princip proporcionalnosti. Treba ispitati da li i u kojoj mjeri stradaju nevini. Izrael upozorava civile od predstojećih napada. Ali, u veoma gusto naseljenom Pojasu Gaze, test proporcionalnosti je veoma problematičan.

Sredstvima međunarodnog prava još teže je shvatiti strategiju Hamasa, koji očigledno namjerno operira sa naseljenih područja. Prema ambasadoru Izraela, Manoru, Hamas svoje rakete lansira iz palestinskih škola, bolnica ili stambenih zgrada. Kada izraelska vojska napada lansirne rampe raketa ili skladišta, civilne žrtve se teško mogu izbjeći. Ne kaže se direktno, ali se polazi od toga da Hamas svjesno ugrožava živote tih palestinskih civila.

Stanovnik izraelskog Sderota tokom raketnog napada iz Gaze

Daleko jasnija je pravna procjena raketnih napada Hamasa na izraelske gradove. Odvjetnik Peh, koji Palestincima takođe izričito pripisuje pravo na odbranu, traži i od Hamasa da zaštiti civilno stanovništvo. “Te rakete koje nekontrolirano padaju na izraelska civilna područja, to takođe nije dozvoljeno po međunarodnom pravu.”

Međunarodni tribunal za sada nije nadležan

Neizvjesno je hoće li jedna ili druga strana ikada morati odgovarati pred sudom za ratne zločine. Pred licem pravde, u principu mogu se naći države i nedržavni akteri, kao što je Hamas. Nadležnost prvo ima nacionalni sud. “U Izraelu su već vođeni procesi o vojnim akcijama”, rekao je Hajnce.

Nasuprot tome, međunarodni tribunali nisu nadležni, jer ih nisu priznali ni Izrael ni Hamas. Međutim, prema Pehu, Savjet sigurnosti UN-a može dati nalog Međunarodnom krivičnom sudu da inicira proces, ako pogođena zemlja nije ratificirala odgovarajući sporazum.

Hajnce, međutim, ukazuje na drugačiji put. Ratni zločini bi mogli biti kažnjeni u drugim državama, kada se optuženi nađe na njihovoj teritoriji. Tako su ratni zločinci sa prostora bivše Jugoslavije kažnjeni i u Njemačkoj. Međutim, ovaj stručnjak za međunarodno pravo ne vidi mogućnost da se rat na Bliskom istoku nađe u njemačkoj sudnici: “Teoretski bi se to moglo dogoditi, a kolika je vjerojatnost za to- to je drugo pitanje”, kaže odvjetnik iz Bohuma. (DW.de/kamenjar.com)

facebook komentari