Pratite nas

Naši u svijetu

Sankcije oštro pogađaju rusko gospodarstvo

Objavljeno

na

Predstavnici Europske unije su se očito dogovorili o opsežnom paketu sankcija protiv Rusije. Sankcije navodno pogađaju ruske banke, poslove s naoružanjem i izvoz visoke tehnologije u Rusiju.

sberPrema navodima diplomata, 28 veleposlanika zemalja članica EU-a su se dogovorili o donošenju paketa sankcija koji bi, prema različitim navodima, trebao biti službeno odobren ove srijede (30.7.) ili u četvrtak (31.7.). Nakon toga bi se u službenom listu trebalo objaviti koje su to konkretno sankcije i time bi ujedno ta odluka stupila na snagu.

Izuzetak: plinski sektor

Navodi se kako bi se, između ostalog, ruskim bankama trebalo otežati pristup tržištima EU-a, ali se govori i o zabrani budućih isporuka naoružanja, zabrani izvoza u Rusiju određenih proizvoda visoke tehnologije, kao i specijalne tehnike za eksploataciju nafte. Pritom formulacija “buduće isporuke naoružanja” upućuje na to da će se već postojeći ugovori o isporuci već naručenog naoružanja ispoštovati. To bi, na primjer, iskoristila Francuska kako bi ruskoj mornarici isporučila dva već naručena vojna helikoptera.
Vladimir Putin

Vladimir Putin, predsjednik Rusije

vladimir-putinPrema informacijama novinske agencije Reuters, plinski sektor bi trebao biti pošteđen sankcija, jer je Europa ovisna o isporukama zemnog plina iz Rusije. Osim toga, navodno bi sankcionirano trebalo biti još osam osoba, među njima i ljudi bliski Vladimiru Putinu, kao i tri organizacije. To novinskoj je agenciji AP potvrdio jedan neimenovani diplomat EU-a.

Te mjere bi, prema navodima diplomata, trebale isprva biti izrečene na godinu dana, ali bi već nakon tri mjeseca trebala uslijediti provjera.

Nije planiran izvanredni summit EU-a

Šefovi vlada i država EU su u biti htjeli održati izvanredni summit EU-a kako bi se dogovorili o sankcijama. Ali predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy ih je zamolio da se pismeno dogovore kako bi se ubrzao proces.

EU želi sankcijama potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane pomagati proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Dosadašnje sankcije EU-a su pogađale uglavnom pojedince time što su blokirani njihovi računi i zabranjen im ulazak u zemlje EU-a. Kasnije su na crnu listu stavljene organizacije i poduzeća.
Herman Van Rompuy

Herman Van Rompuy

“Destabilizacija istočne Ukrajine nije prihvatljiva”

hermanNjemačka kancelarka Angela Merkel je nove gospodarske sankcije ocijenila kao “neminovne”. Merkel je kazala da je Europska unija stalno isticala da “aneksija Krima, koja krši međunarodno pravo i destabilizacija istočne Ukrajine nisu prihvatljive”. Dodala je da je sad do ruskog vodstva da odluči hoće li krenuti putem deeskalacije i suradnje te da se sankcije EU-a mogu provjeriti. Ali su mogući i dodatni koraci, kazala je Merkel, ne precizirajući koji bi to koraci bili.

Slično mišljenje je izrazio i Van Rompuy, koji je sankcije definirao kao “oštro upozorenje”. Europska unija je, međutim, i dalje spremna revidirati svoje odluke – ukoliko se vlada u Moskvi aktivno uključi u pronalaženje rješenja za krizu u Ukrajini, istaknuo je Van Rompuy.

Obama: pogoditi ključne branše ruskog gospodarstva

Nakon Europske unije su i Sjedinjene Američke Države pooštrile sankcije protiv Rusije. Nove sankcije bi trebale prije svega pogoditi ključne branše ruskog gospodarstva, kazao je predsjednik SAD-a, Barack Obama. Nije riječ o novom Hladnom ratu, kazao je Obama i dodao da je prije svega riječ o nedovoljnoj spremnosti Rusije da prihvati da Ukrajina može izabrati i vlastiti put.

Barack Obama

obama eu press conferenceEnergetika, industrija naoružanja i banke se također nalaze na produženoj listi sankcija SAD-a. Sankcije već sada imaju posljedice za rusko gospodarstvo, kazao je Obama, obrazlažući da se gospodarski rast kreće oko nule. Predsjednik SAD-a je istovremeno istaknuo da su vrata diplomatskom rješenju još uvijek otvorena i da Rusija, a posebice Vladimir Putin, i dalje mogu izabrati da doprinesu smirivanju situacije u Ukrajini.

Ali i Obama ne želi isporučivati oružje u samu Ukrajinu. “Naš instrument kojim utječemo na rusko ponašanje je djelovanje sankcija na rusko gospodarstvo”, kazao je Obama.

Nove sankcije s obje strane Atlantika bi na Putina doista mogle djelovati, jer bi zbog njih po prvi put mogli patiti i sami građani Rusije, koji su dosad neupitno podržavali svoga predsjednika.
DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati