Pratite nas

Vijesti

“Sarajevo sada ruši BiH kao što je Beograd rušio Jugoslaviju”

Objavljeno

na

Sarajevski centralizam nije ništa bolji za BiH od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju, izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) tijekom preksinoćnje rasprave o BiH u Strasbourgu. I drugi hrvatski zastupnici iz HDZ-a, SDP-a i Hrvatskih laburista govorili su kritički o političkim elitama u BiH, koje i čitava rezolucija označava kao krivce za zaostajanje Bosne i Hercegovine na europskom putu, no Stier je bio najkritičniji. Kao glavne kočničare napretka BiH detektirao je separatizam bosanskih Srba i unitarizam bošnjačkih stranaka. 

Glavni razlog stagnacije BiH je politička borba koja se vodi između separatističkih i centralistikih snaga koje se međusobno potenciraju i guraju zemlju sve dalje od Europe. Umjesto ekstremnih pozicija centralizma i separatizma upravo su federalna rješenja ta koja otvaraju europsku perspektivu BiH. To je glavna poruka ove rezolucije – rekao je Stier. U raspravi o izvješću sudjelovali su i Tonino Picula. [pullquote_right]Sarajevski centralizam nije ništa bolji za Bosnu i Hercegovinu od onoga što je beogradski centralizam bio za Jugoslaviju[/pullquote_right]

(SDP), Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti), Zdravka Bušić (HDZ) i Andrej Plenković ( HDZ), koji je naglasio da provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci mora dovesti do ustavne reforme koja će učvrstiti i prava Hrvata kao konstitutivnog naroda. Nikola Vuljanić naglasio je da nije na Europskoj uniji da nađe rješenja za BiH, već da to trebaju učiniti sami građani BiH, no dodao je da bh. političke elite dosad nisu pokazale “ni volje ni sposobnosti” za takvo što.

Tonino Picula smatra da je BiH kronično blokirana zbog unutarnje političke pat-pozicije “koja onemogućuje i neke konstitutivne narode da adekvatno biraju svoje predstavnike”. U svome je govoru pozvao službeno Sarajevo da prihvati načelo zadržavanja tradicionalne trgovine s Hrvatskom koja je postojala u okviru CEFTA- e, a trebala bi biti nastavljena i nakon što je Hrvatska ušla u EU. Zdravka Bušić zaključila je kako se hrvatski narod osjeća ugroženim i bori se da ne izgubi svoj status konstitutivnog naroda. Opći je zaključak hrvatskih europarlamenta-raca da ova rezolucija EP-a, koju je sastavila njemačka demokršćanka Doris Pack, može biti prvi korak prema promjenama u BiH jer se zalaže za europski model federalizma. – Sada je vrijeme da se Vijeće EU i zemlje članice angažiraju u većoj mjeri – rekao je Stier.

VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati