Sasvim je jasno da Kukića mogu izabrati jedino Bošnjaci

    0

    Protekli tjedan, (18. travnja, 2014.), profesor sa Sveučilišta Mostar, dr. sc. Mile Lasić, gotovao je u ‘Centralnom dnevniku’ FaceTV-a, urednika i voditelja Senada Hadžifejzovića. Profesor Lasić govorio je o mnogim temama ali i o razlozima prestanka prijateljevanja s akademikom, prof.dr. Slavom Kukićem, također profesorom na mostarskom sveučilištu. Nakon Lasićevog istupa u ‘Centralnom dnevniku’ uslijedio je i Kukićev odgovor-kolumna ‘Pismo prijatelju’.

    “Svi proizvode neadekvatne politike, a posebno su opasni oni koji su zaustavili proces približavanja BiH EU. Mi smo bukvalno u podrumu i pitanje je dana kada će pokraj nas protutnjati Kosovo. Apsolutno da BiH neće dobiti neki poseban pristup ili status i nije mudro očekivati taj status. Ovdje su majstori spinovanja proizveli atmosferu po kojoj bi se Europa trebala mijenjati, a riječ je o tome da se ne može to očekivati. Vesna Pusić može imati plemenitu inicijativu i dobre namjere ali nema ubrzanja bez izgradnje sustava koordinacije”, komentirao je mostarski profesor zastoj naše zemlje na putu europskih integracija. kamenjar pozadina bijelaIzmeđu ostalog, Lasić je kazao da nema ništa protiv formiranja narodnog, desnog bloka koji bi tvorili dva HDZ-a, SDS, SDA, PDP-a te da su ove stranke “puno uprskale 90-tih i da je red da obnova krene od njih”. “Oni snose odgovornost koju bi najradije zaboravili, ali radi se o tome da je propala slična inicijativa o formiranju trans-entitetskog, lijevog bloka u zemlji. Lijevi je propao pa se pomoglo formiranju desnog”, ocijenio je Lasić. On se osvrnuo na važnost nedavnog potpisivanja sporazuma stranaka članica Europske pučke stranke, ali je kazao da je problem što u međusobnoj komunikaciji stranaka potpisnica (HDZ BiH, HDZ 1990, SDA, PDP i SDS) vlada velika neiskrenost. Kazao je i da su realna očekivanja da u tom bloku bude i SBB BiH, predsjednik Fahrudina Radončića. “Bilo bi dobro da hrvatski član Predsjedništva BiH bude nestranačka osoba” Odgovarajući na pitanje je li on kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, pri čemu je urednik Hadžifejzović paralelno podsjetio na izjave predsjednika ‘Devedesetke’ Martina Raguža kako kandidat može biti i ugledan i cijenjen intelektualac, Lasić je kazao: “Bliska mi je ideja ne da ja budem, nego da se dva HDZ-a oko toga ne ‘naduravaju’, hoće li to biti jedan ili drugi čelnik, nego da nađu uglednu osobu, a ima uglednih akademika, uglednih profesora itd., i da to bude nestranačka osoba i to bi bilo dobro”.

    ‘Ja sam zadnja opcija, čak i poslije Slave Kukića’

    Na pitanje bi li predsjednik HDZ 1990 bio protiv toga da on (Lasić) bude kandidat, Lasić je komentirao: “Prvi put sam imao priliku stisnuti ruku spomenutom gospodinu na jednoj tribini. Nemam nikakav kontakt i ne znam taj svijet. Čak, ja mislim da sam ja zadnja opcija, čak poslije Slave Kukića kada je riječ da njih dvojica (Čović i Raguž) mogu postići kompromis oko mene, ali to ne znači da ideja nije dobra. Ideja ostavlja u igri mogućnost važnog kompromisa kako bi se spriječilo ponavljanje platforme između ove dvije stranke i ja se još nadam da će se oni dogovoriti oko člana Predsjedništva, oko četiri županije u kojima Hrvati imaju ambicije, a ne konfrotirati se. S druge strane, od iznimne je važnosti da stranka Martina Raguža, zbog pluralizacije potrebne među Hrvatima, sačuva svoj subjektivitet. Dakle, komplicirano je”. Tijekom gostovanja u Centralnom dnevniku, profesor Lasić je spomenuo i to da do promocije njegove nove knjige ‘Aporije mulutikulturalnosti u svijetu i kod nas’, zakazana u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu nije ni došlo jer je, kako je otkrio, “njegovim nakladnicima kazano da se ‘Lasić zalaže za Federalizaciju’ te da nije dobro došao”. O Lagumdžiji: “Nitko nije proizveo toliko spinova kako bi izbjegao vlastitu odgovornost za neprovođenje obveza BiH na europskom putu kako bismo podnijeli kredibilnu aplikaciju, dobili status kandidata i pridružili drugim zemljama u regiji. Trebalo je sakriti da je u potpisanom od 1. listopada, dogovoru sedmorice stranaka, ostalo da se izvrši implementacija odluke Europskog suda za ljudska prava u presudi ‘Sejdić-Finci’. Zato su “krivi mnogi”, a sada se ispostavilo da to nije važno. Drugi važan, nezaobilazan trenutak je izgradnja sustava koordinacije jer taj sustav podrazumijeva priznavanje sviju identiteta, ma koji da jesu, sviju entiteta, uključivo županija i podrazumijeva dogovor, a ne suspendiranje položaja županija, zbog čega je propala izgradnja sustava koordinacije i to je uradilo ovo ministarstvo, odnosno ‘ministar za antieuropske poslove’. I to se znade.” Pa je po tome trebalo sakriti da je Europski parlament kazao: Načelo federalizacije i načelo nebiranja drugim predstavnika na europskom putu BiH je iznimno važno i uz osudu separatizma, po prvi put, su osuđene centralističke snage. Dakle, trebalo je sad to sakriti. Pa je onda kazano – niej do nas, nego Europa treba promijeniti svoj pristup i to će se dogoditi 14. travnja. Došao je 14. travnja i moram kazati da sam uložio sve svoje znanje da dekonstruiram sve spinove. Vrlo sam omrznut, kao što znate, ali moram priznati da mije čast biti omrznut od ovih koji proizvode spinove”.

    O Dodiku i Lagumdžiji:

    “Dodik i Lagumdžija nisu politički uvezani. Oni jesu privatno uvezani. Na Drini nije ćuprija nego, ne znam kako se zove to njihovo dilanje. Kad bi ovi ljudi otišli i razvijali sestrinske međusobne odnose između ove dvije socijal-demokratske stranke to bi bilo nešto potpuno drugačije. Otkad je otišao Slobodan Popović u RS-u i više ne znam da ima neki socijal-demokrata. Ova dvojica će dilati i muljati, recimo da propadnu na ovim izborima. Za Dodika nisam siguran, on će smuljati ponovno svoju poziciju, ali njihove stranke bi mogle pretrpjeti ozbiljne udare i bit će iznutra prisiljeni da dođu novi ljudi koji bi mogli pogledati što je to socijal-demokracija u Europi”.

    O Hrvatskom narodnom saboru

    “Ova ideja je otišla potpuno drugim pravcem. Zapravo gospodin Raguž koji je reaktualizirao stari koncept ono što HNS je trebao postati ali nije postao, ide se sa svim oružjem protiv onih koji ne pristaju da se utope u taj postojeći koncept koji je pod kontrolom vodeće hrvatske stranke”.

    O kardinalu Vinku Puljiću i predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću

    “To je kompliciran odnos između prvog u politici i prvog u vjeri. Nemam ništa protiv da se vjerske institucije bave vjerom i da su onoliko u javnosti zastupljene koliko im dozvoljava Ustav. Ne više. Ne otvorenom politikom. Ali, ignorirati kardinala i druge autoritete u dobronamjernim savjetima da se Sabor mora napraviti saborom, a da ne bude jedno tijelo za manipulaciju je pogrešno”.

    O kandidatu za novog člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata

    “Tri kandidata iz Posušja, nekolicina iz Širokog Brijega. Ne vidim ni jednog Hrvata Bosanca u tome. Malo mi je previše Hercegovaca na tom mjestu, a ima mjesta samo za jednog. Vjerojatno nakon iskustva sa Željkom Komšićem on i hoće biti hercegovački Hrvat. Ono što je važnije u ovoj priči je to da je gospodin Čović u Bihaću na konferenciji govori o tome da se s bošnjačkim partnerima treba postići fer dogovor, a s Bošnjacima jasna slika da se ne trebaju plašiti, ali da se ne treba čini ono što je rađeno u prošla dva mandata. Ja očekujem da se zaista počne na drugi način rješavati pitanje člana Predsjedništva i pitanje predstavnika naroda u domovima naroda, da se ne radi politički inžinjering jer to onda minira konstrukciju, stvara zlu krv i vodi zemlju u rusvaj”.

    O akademiku Slavi Kukiću kao mogućem kandidatu ispred Demokratske fronte Željka Komšića

    “Zaboravio sam vas zamoliti kad sam ulazio u studio da ima samo jedno pitanje, a to je Slavo Kukić jer je riječ o mom kolegi sa studija i čovjeku koji je ulazio u moju, a ja u njegovu kuću do prije tri godine, kao brat bratu. Nakon toga on je, valjda, skontao da mu ja kvarim neke račune i napravio je puno ružnih stvari. Prije toga, napravio je bezbroj bratskih stvari. Jesmo li obojica socijal-demokrati imam pravo sumnjati u tu vrstu socijal-demokracije, ali nemam pravo poricati njemu da o sebi misli kao o socijal-demokratu. Kada bi se treći put dogodilo da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH…Slavo Kukić ne može biti izabran nego bošnjačkim glasovima. To se znade. I sada, kada bi se to treći put dogodilo, to bi bila tako ozbiljna politička kriza”.

    O Lidiji Korać kao mogućoj kandidatkinji SDP-a za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH

    “Lidija Korać ili Slavo Kukić mogu dobiti značajan broj hrvatskih glasova, te drugi broj potrebitih glasova – to je sve u redu. Samo je sumnjati da je ove vrste političara koji otvoreno igraju na druge glasove i nije ih briga…u politologiji se razlikuje legalističko i legitimističko. To je sa stanovišta zakona sve čisto ali sa stanovišta legitimiteta nije. To bi značilo krizu. Smije li ova zemlja zaploviti u još lošiju krizu?”

    O presudi ‘Sejdić-Finci’

    “Nije logično da se rješava pitanje manjinaca, a da se ne rješava nacionalno pitanje. To je ključno. Politički apartheid mora se ukinuti i svatko mora biti izjednačen. Međutim, individualna prava su osnova svega. Iz individualnih prava dolazimo do prava naroda, nacija, prava zakinutih mnjina, ma koje da jesu. I sve to mora se uvezano rješavati”.

     

     

    Poskok.info/kamenjar.com

    facebook komentari