Pratite nas

Vijesti

Savo Štrbac traži reviziju presude generalima, Hodak mu poručio: ‘Idi, bre, pa se leči!’

Objavljeno

na

Dva dana uoči obilježavanja 18. obljetnice veličanstvene hrvatske pobjede nad srbočetničkim agresorom, ponovno su se oglasili mrzitelji svega što ima predznak hrvatsko. Riječ je, naravno, o dežurnom provokatoru Savi Štrbcu koji je uoči okrugloga stola pod nazivom ‘Oluja u svjetlu međunarodne pravde’, održanom u (pazi sad!) Banja Luci, najavio da su se u svezi zločina u Oluji ‘pojavili novi dokazi te očekuje da će oni biti i uvaženi, a presuda revidirana’.

Savo tako kaže da ima nove činjenice koje nisu bile poznate Haškom sudu u vrijeme donošenja pravomoćne presude generalima Gotovini i Markaču, a ogledaju se u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba s lokacija groblja Sveta Mare kod Šibenika i Gradskog groblja u Zadru i zaključuje da pronađene kosti pripadaju Srbima koji su stradali u akciji Oluja. Odmah je poručio da Srbi iz Hrvatske traže da Vijeće sigurnosti UN-a i Haški sud reagiraju na inicijativu njegovog Dokumentacijsko-informativnog centra Veritas za ni više ni manje nego preispitivanjem oslobađajuće presude hrvatskim generalima jer se, eto, došlo do novih dokaza.

Ugledni hrvatski odvjetnik Zvonimir Hodak, koji je i sam sudjelovao u procesu na Županijskom sudu u Zagrebu u tužbi za Oluju, a kojega smo zamolili za stručno mišljenje o eventualnoj reviziji presude generalima, Štrbcu je najprije poručio: “Idi, bre, pa se leči!” Zatim je pojasnio neke stvari koje su svima očite, osim Savi Štrbcu.

– Prvo, kakve veze imaju Šibenik i Zadar s vojnim djelovanjem u Oluji, jer se točno zna na kojem dijelu teritorija su se izvodile ratne operacije. Savo Štrbac tako je mogao iskopati neke kosti i kod Krapine i reći da su to pobijeni Srbi iz Oluje – pojašnjava Hodak. Nadalje, Savo Štrbac i njegovi izdajnici iz Hrvatske govore da je u Oluji ubijen 971 civil, no Haški je sud brojkom i slovom utvrdio 44 ubijena civila i to je pravomoćna činjenica koja se više ne može mijenjati – podsjeća Hodak. A što se tiče njegove izjave da za zločine počinjene u Oluji nije bilo nijedne pravomoćne presude u Hrvatskoj, uputio bih ga da se raspita na Županijskom sudu u Zagrebu gdje sam kao odvjetnik u procesu svjedočio donošenju pravomoćne presude za Oluju, a takvih presuda zasigurno ima još – zaključuje Hodak.

Tvrdi da je posljednji istup Save Štrbca ‘pucanje topovima na vrabce i očito dezinformiranje javnosti iz kojega izbijaju bijes i očaj’.

– Pravno gledajući, ponavljanje postupka moguće je u roku godine dana, dakle do 16. studenoga 2013. No, cijeli proces je zatvoren, a novi se dokazi ne odnose na područje gdje je vođena operacija Oluja – pojašnjava Hodak zaključivši da ‘od svega neće biti ništa’.

Podsjetimo, i sam sudac Theodor Meron stao je na kraj naklapanjima o revizijama presude poručivši da su upravo oslobađajuće presude generalima dokaz da sud sudi pravedno te da je na Tužiteljstvu, a ne na Sudu, bilo da prikupi dokaze na temelju kojeg bi Sud nekoga osudio. Carla del Ponte i Savo Štrbac imali su više nego dovoljno vremena da pronađu dokaze za osudu generala, a kako ih nisu uspjeli pronaći, očito je da i ne postoje. A to što su cjelokupnu optužbu isforsirali na prekomjernom granatiranju Knina, zaboravivši na civilne žrtve rata kojih je svakako bilo, problem je Carle del Ponte, Save Štrbca i njihove promašene strategije kojom je Haški sud oprao pod i poslao je u kompost loše pripremljenih optužbi.

dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati