Saznajte o čemu odlučujete u nedjelju na referendumu!

0

Da bi u Ustav ušla definicija braka ‘za’ mora biti većina građana koji glasuju!

Uoči 1. prosinca i referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, čitatelji Večernjeg lista postavili su nam razna pitanja o referendumu i njegovim posljedicama. Čitatelje tako zanima što će biti ako referendum uspije, ali i što će biti ako on ne uspije. Hoće li ako se izglasa da u Ustav ne uđe definicija braka homoseksualni parovi dobiti veća prava nego što ih sada imaju. Zanimaju ih i sami detalji referenduma, odnosno koliko ljudi mora izaći na birališta da bi referendum bio valjan, koliko mora glasati ZA, odnosno PROTIV da bi definicija braka ušla u Ustav. Atmosfera uoči referenduma krajnje je zaoštrena. Pripadnici inicijative “U ime obitelji” tvrde da vladajući hoće minirati referendum, a protivnici tvrde da je ovo samo uvertira za još radikalnije poteze desnice.

  • 1. Za što glasamo na referendumu? Glasamo za to hoće li definicija braka kao zajednice muškarca i žene ući u Ustav.
  • 2. Što ako se većina izjasni “za”, a što ako se većina izjasni “protiv”? Bude li većina izašlih birača “za”, to znači da će definicija braka ući u Ustav. Bude li “protiv”, ona neće biti u Ustavu.
  • 3. Koliko građana mora glasovati da bi referendum uspio? Da bi definicija braka ušla u Ustav “za” mora biti većina izašlih birača budući da je ukinuta odredba da na referendum mora izaći više od 50% upisanih birača.
  • 4. Gdje ćemo glasovati na referendumu? Birači će glasovati na svojim uobičajenim biračkim mjestima.
  • 5. Je li važno da definicija braka bude u Ustavu? Iz perspektive zagovornika referenduma jest, ali objektivno i realno nije budući da je brak definiran Obiteljskim zakonom, a samom definicijom u Ustavu ništa se suštinski neće promijeniti. Homoseksualni parovi sva prava, ako im ih neka vlast bude htjela dati, mogu dobiti i u sklopu zakona o životno-registriranom partnerstvu.
  • 6. Je li brak definiran i u ustavima drugih zemalja? U Europi su ga ustavom definirale Poljska, Mađarska, Moldavija, Bjelorusija, Ukrajina, Bugarska, Srbija, Crna Gora, Litva i Letonija. No zanimljivo, ni jedna od tih deset zemalja nije mijenjala Ustav samo zato da u njega unese definiciju braka, već je to napravila odmah pri donošenju Ustava ili u sklopu paketa ustavnih promjena. Zadnja je definiciju braka u Ustav unijela Mađarska prije dvije godine kada je promijenila ime države i smanjivala ustavne ovlasti.
  • 7. Zašto referendumsko pitanje, odnosno definicija braka, nije išlo na ocjenu ustavnosti? Ostalo je potpuno nejasno zašto je vladajući SDP bio protiv toga. Njegov koalicijski partner HNS zalagao se da saborska većina to pitanje uputi na Ustavni sud, no šef SDP-a i premijer Zoran Milanović nikada nije zapravo objasnio zašto to nije htio učiniti. Govorio je nešto o tome da neće ići protiv građana, a bilo je i tumačenja da je ta definicija godinama u Obiteljskom zakonu i vjerovalo se da je Ustavni sud sada ne bi ocijenio neustavnom.
  • 8. Može li definicija braka u Ustavu zabraniti legalizaciju istospolnih veza? Ne može jer su homoseksualne zajednice legalizirane Zakonom o istospolnim zajednicama, a u javnoj raspravi je i novi zakon koji će istospolnim parovima omogućiti životno registrirano partnerstvo i ipak veća prava u odnosu na stari zakon.
  • 9. Ako definicija braka ne uđe u Ustav hoće li gay parovi dolaziti u Hrvatsku i tu se ženiti? To nema nikakve veze s definicijom braka u Ustavu. Nijedan zakon u Hrvatskoj nije gay parovima omogućio stupanje u brak, sve će ostati kao i do sada.
  • 10. Ako se u Ustav nešto, kao npr. definicija braka, ugradi referendumom da li to znači da se samo referendumom iz Ustava naknadno može maknuti? Sve što u Ustav uđe referendumom samo se referendumom iz njega kasnije može izbaciti. Pitanje definicije braka nikada nije bilo referendumsko pitanje u Europi.

VLM

facebook komentari