Pratite nas

Vijesti

Sedam suparnika nudi po 7,5 tisuća kvadrata županijskoj birokraciji

Objavljeno

na

U Vladu Županije hercegovačko-neretvanske, nakon javnog poziva, pristiglo je sedam ponuda za nabavu ili izgradnju poslovnog prostora za smještaj županijskih tijela vlasti HNŽ-a.
Ponude za objekt površine 7.500 četvornih metara u koji bise smjestila županijska birokracija poslali su Hercegovina osiguranje, Projektant, Agencija Plus, Interinvest, Privredna banka, Odvjetnički ured Zaklan i Dubravka Hackl.
Hercegovina osiguranje je ponudila zgradu u blizini Rondoa čija je izgradnja stala prije više godina. U Hercegovina osiguranju je prije dvije godine pokrenut proces likvidacije.

Zgradu Projektanta ponudio je vlasnik Marinko Rozić. Zgrada je sada gotovo prazna jer su se federalna ministarstva, koja su godinama bila smještena u ovoj zgradi i plaćala najamninu, preselila u hotel “Ero”.

Za smještaj županijskih institucija je ponuđena je i kupnja Staklene banke na Španjolskom trgu u vlasništvu nekadašnje Privredne banke. Svojevremeno je bilo govora da će u nju biti smještene državne institucije čije je sjedište u Mostaru, ali to nikad nije realizirano. Zanimanje je pokazivala i federalna vlast, ali i mnoge financijske institucije. Najozbiljniji kupac je bila Hypo Alpe Adria banka d.d. Mostar, koja je bila potpisala i predugovor za kupnju ove zgrade i bila spremna izdvojiti pet milijuna maraka, no sve je propalo zbog nesređene papirologije Privredne banke koja je u likvidaciji.

Na poziv se prijavila i Agencija Plus koja je ponudila zgradu na Šemovcu u kojoj je nekada bio smješten mostarski ured OHR-a, a danas su tu smještena neka županijska ministarstva i agencije. Zgrada je bila u vlasništvu “GP Duraković”, odnosno obitelji Duraković koja se bavila građevinskim poslovima.

Poduzeće Interinvest poznatog mostarskog poduzetnika Dinka Slezaka ponudilo je kompleks novog studentskog centra u Mostaru koji se nalazi u blizini novog autobusnog kolodvora. Radi se o novoj i atraktivnoj zgradi koja je završena ove godine.

Odvjetnički ured “Zaklan” iz Mostara dao je ponudu za zgrade u vlasništvu Fabrike duhana Mostar.

Osim ponuda već izgrađenih građevina, stigla je i jedna prijava u kojoj se nudi zemljište za izgradnju u blizini Rondoa, a poslala ga je Dubravka Hackl.

Dnevni list prenosi riječi glasnogovornika Vlade Pere Pavlovića, kako je Vlada jučer razmotrila izvješće o provedenom postupku ispitivanja tržišta i pribavljanja ponuda za nabavu ili izgradnju poslovnog prostora za smještaj županijskih tijela vlasti HNŽ-a, a radi nastavka započetog procesa, Ured predsjednika Vlade izradit će elaborat.

“Elaboratom će se izvršiti potpuna stručna analiza svih sedam prispjelih ponuda, posebno s aspekta funkcionalnosti i energetske učinkovitosti te financijskih i drugih uvjeta koji mogu bitno utjecati na izbor najpovoljnijeg ponuditelja, o čemu će izvijestiti Vladu”, dodao je Pavlović.

Iz Vlade tvrde kako još nije poznato hoće li se ići u investiciju zbog loše financijske situacije, no na korak su se morali odlučiti zbog ogromnih troškova koji se stvaraju uslijed unajmljivanja prostorija.

Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati