SEDMI ŽRTVOSLOVNI KONGRES: ZAKLJUČCI

0
Uručenje Priznanja akademiku Josipu Pečariću za višegodišnji doprinos istraživanju istine o stradanju Hrvatskog naroda. Foto: Oskar Šarunić

Sedmi Hrvatski žrtvoslovni kongres održan u Zagrebu, Varaždinu i Svibovcu Topličkom od 30. rujna do 2. listopda 2016. godine, pod visokim pokroviteljstvom varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, sa temom: PAMĆENJE I POVIJESNA ISTINA O ŽRTVAMA, u suradnji sa Društvom za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin i Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Jalševac, nakon saslušanih 65 referata i temeljite rasprave, donosi slijedeće zaljučke:

• Ovo je vrijeme žrtve. Ljudi stradaju svuda u prometu, na radu, u obitelji, na svim mjestima gdje žive i rade. Društvo je pozvano po mogućnost spriječiti stradanja, a kada se ono dogodi dužno je pomoći žrtvama.

• Najteža su stradanja u sukobima i ratovima. Hrvatska je povijest ispunjena žrtvama i mučenicima. Blaženik Alojzije Stepinac s pravom je rekao: Hrvatska je žrtva velikih zala..

• O žrtvama se istražuje, piše i bilježi, ali, sa brojem žrtava se i manipulira. Osporava se hrvatske žrtve, a uvećava žrtve druge strane. Bleiburg i žrtve Križnog puta se umanjuje i osporava a srpske žrtve uvećavaju. Kongres je osudio subverzivni posjet carigradskog patrijarha Bartolomeja u režiji petokolonaša Pupovca,licitirao brojem žrtava posebno u Jasenovcu.

• Osuđujemo neprijateljsku, agresivnu politiku Srpske akademija nauka i umetnosi i Srpske pravoslavne crkve i Republiku srpsku za pokušaje stvaranja velike srbije.

• Podupiremo obnovu Hrvatske pravoslavne Crkve.. Kongres je toplo pozdravio i proglasio svoojim počasnim članom Predraga Peđu Miđića, časnika Hrvastske vojske, vukovarskog branitelja pravoslavme vjere. Kongres je odao počast admiralu JNA, crnogorcu Vladimiru Brajoviću, koji je digao ruku na sebe jer mu vojnička čast nije dopustila da ubija Hrvate.

• Tražimo obnovu Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata.

• Predlažemo da se zakonom uvede Dan žrtava Križnih putova i to 20. svibnja, dan kada je 1945. Tito u Varaždinu poručio da „jedinice JA obavljaju važne zadaće „u konačnom obračunu s hrvatskim smradom“ i najavljuje da će svi protivnici njegova režkima „u novoj komunisičkoj državi svijetslost dana gledati samo da najbliže jame“. Tih je dana JB Tito u Ljubljanki izjavio. „Likvidirali smo 200.000 bandita“.

• Pojačati suradnju sa vladinim i znanstvenim institucijama susjednih država, posebno u Sloveniji i BiH; potrebno je odlučiti gdje pohraniti zemne ostatke ubijenih koji nisu osobno identificirani, da li da ostanu na mjestu gje su ubijeni, ili ih prenijeti u zajedničke grobnice, kao što je ona u Teznom kod Maribora i na Udbini.

• Od agresorskih vlasti Srbije i Crne Gore tražiti predaju spiska nestalih i mjesta njihova stradanja, tražimo i predaju mapa minskih polja, koja su posijali po Hrvatskoj; od hrvatskih sudova tražimo da u postupcima protiv ratnih zločinaca, kao što je kapetan Dragan, kojem se sada sudi u Splitu, da se naloži da se izvršenje kazne primjeni tako da ih se uputi na čišćenje mina koje su oni ili njihove zločinačke postrojbe ostavili u Hrvatskoj.

• Prosvjedujemo protiv odljuke suda u Vukovaru koji je odbacio kaznenu prijatu protiv Vojisslava Stanimirovića, notornog vukovarskog ratnog zločinca.

• Tražimo od hrvatskog pravosuđa da protiv Olivera Frljića i njemu sličnih postupi onako kako je to učinjeno u Poljskoj gdje je Frljić kazneno prijavljen, jer je vrijeđao vjersko i nacionalno dostojanstvo Poljaka.

• Tražimo od nove hrvatske vlade da zaustavi finaciranje srpskih Novosti i drugih medija koji objavljuju otrovne antihrvatske laži.

• Predlažemo donošenje zakona o lustraciji u Hrvatskoj, jer, kao što je rečeno. Bez lustracije, nema Croacije.

• Odlučeno je da se slijedeći Osmi hrvatski žrtvoslono kongres održi u rujnu 2019. u Zagrebu, Krapini i Maclju, mjestu najbrojnijeg hrvatskog stratišta iz 1945..

• Kongres je za počasne članove HŽD-a za višegodišnji doprinos istraživanju stradanja hrvatskog nadoda, proglasio, između ostalih. mons. Josip Mrzljak imons. Valentin Pozaić, mons. Vlado Košić mons. Mile Bogović, akad. Josip Pečarić, Nevenka Nekić, Josip Jurčević, Zdravko Tomac, Ivan Hrvoić, don Anto Baković, Nikola Debelić, Ljubomir Radovančević, Domagoj Ante Petrić, Mario Filipi, Mile Pešorda, Miljenko Romić, Predrag P.Mišić, Romano Leljak, Stjepan Bačić, Vinko Vice Ostojić, fra Andrija Nikić Marko Veselica, Barica Spudić, Tomislav Josić, Vlado Iljkić, Ivan jaklin, Franjo Talan, Damir Borovčak, Anton Kikaš, Petar Gelo, Ante Beljo i Jadranka Lučić.

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Zvonimir Šeparović
Kamenjar.com

facebook komentari