Pratite nas

Vijesti

“Sejdić i Finci” odlučujući test za sadašnju ili neku novu šestorku

Objavljeno

na

Europska unija ne odustaje, pa će ispunjavanje ovog temeljnog uvjeta za nastavak europskih integracija ovoj zemlji biti aktualno i na jesen. Iako se nisu proslavili radom u ovoj godini, državni parlamentarci su otišli na kolektivni godišnji odmor koji će službeno potrajati do sredine kolovoza. No, nema naznaka nikakvih aktivnosti u Parlamentarnoj skupštini BiH do 27. kolovoza, za kada je zakazana sjednica Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma.

Sjednica u kolovozu

Neslužbene najave govore da će oba doma, ipak, održati svoje sjednice prije kraja kolovoza. Kako će izgledati rad parlamentaraca nakon ljetne stanke, što će raditi i hoće li biti efikasniji nego do sada, ovisi o odnosu unutar još uvijek aktualne vladajuće koalicije. Zadnje dvije sjednice su pokazale da određeni napredak u tim odnosima postoji, jer su potporu šestorke dobili neki od važnih zakona, kao što su onaj o izmjenama zakona o putnim ispravama, državljanstvu, prebivalištu i jedinstvenom matičnom broju. Ipak, zbog ovih zakona zastupnici i izaslanici ne moraju žuriti s ljetovanja, jer se o većini njih prvo mora očitovati Ustavni sud BiH. Zbog odluke većine bošnjačkih izaslanika (SDA) u Domu naroda da ulože nacionalni veto na proceduru, Ustavni sud će najvjerojatnije u rujnu razmotriti ima li osnove za takvu odluku. Ako procjeni da nema, zakoni se vraćaju na Dom naroda, a onda će ih SDA, kako se očekuje, ponovno blokirati, ali ovaj put ulažući veto na sadržaj zakona. Tako je vrlo izgledno da će jesen u Domu naroda proteći uz proceduralno-pravna prepucavanja i odugovlačenje konačnog usvajanja iznimno važnih zakonskih izmjena. Ako, pak, dođe do prekomponiranja vladajuće koalicije moguć je i drukčiji scenarij događanja u Parlamentu. Za sada je izvjesno da će Zastupnički dom razmatrati izmjene i dopune Izbornog zakona te predloženi Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH. U amandmanskoj fazi su i izmjene Zakona o kaznenom postupku i prijedlog zakona o programu zaštite svjedoka, kao i niz drugih odluka.

Izazovi pred Parlamentom

Najveći izazov za Parlament svakako je provedba odluke “Sejdić i Finci”. Čini se kako je ovaj proces zapeo u blatu naših političkih svađa, ali Europska unija ne odustaje pa će ispunjavanje ovog temeljnog uvjeta za nastavak europskih integracija BiH biti aktualno i na jesen. Nerealno je očekivati da se rasprava o provedbi presude, odnosno promjenama Ustava Bosne i Hercegovine, potpuno prebaci u Parlament. Ključni dogovor je, ipak, onaj na razini političkih stranaka, ali su zastupnici i izaslanici ti koji će na kraju odlučivati o bilo kakvom dogovoru. Potreban je široki konsenzus, odnosno dvotrećinska većina u Parlamentu.

vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati