Pratite nas

Seljaci i industrija ‘ruku pod ruku’

Objavljeno

na

Neki koncerni zauzimaju se za suradnju sa seljacima i vladama, ali kritičari strahuju da oni samo traže načine da na nova tržišta plasiraju svoje dijelom genetski modificirano sjeme, a seljake učine ovisnima.

Za nizozemsku pivovaru Heineken, jednu od najvećih na svijetu, Afrika je najbrže rastuće tržište. A Nigerija je sa svojih 170 milijuna stanovnika posebno “žedna”, naglašava šef Uprave Jean-Francois van Boxmeer.Pored hmelja, pivovarama je potrebna i velika količina žitarica, bilo da je to ječam, riža ili kukuruz. A dobiti sve to u količini i kvaliteti koja je potrebna u Africi nije jednostavno, keže van Boxmeer. Prije 25 godina Heineken je zbog toga pokušao u Burundiju na klasičan način ddoći do zemljišta i organizirati vlastite farme- i doživio je fijasko: “Shvatili smo da to nije model poslovanja za Afriku”, pojašnjava Boxmeer:”Tamo treba raditi s kooperantima i tada je to uspješno.”

Seljaci iz lokalnih zajednica na licu mjesta najvažniji su partneri. “U konačnici, oni obavljaju posao”, kaže van Boxmeer. Radi se o tome da njima treba približiti učinkovitije metode rada te ih opskrbiti korisnim sjemenom. Poduzeće u Nigeriji tako već ima veliki uspjeh: “Razvili smo domaću šećernu trsku i time smo povećali prinose s jedne na dvije tone po hektaru”, navodi van Boxmeer. Sada se radi na miješanim sortama, koje pivarima obećavaju novo udvostručenje prinosa.

I dok Afrička unija u Ekvatorskoj Gvineji (26./27.06. 2014.) raspravlja o tome kako Afrika u budućnosti može sama prehraniti svoje stanovništvo koje se ubrzano povećava, van Boxmeer i poljoprivredni zastupnici već su to pokazali na Svjetskom gospodarskom forumu za Afriku u Abuji u svibnju ove godine.

Poljoprivreda u Africi ima još puno potencijala

I dalje skepsa prema koncernima sjemena

I američki proizvođač sjemena Dupont zalaže se za suradnju sa seljacima i veće prinose uz pomoć modernog sjemena. U Etiopiji koncern od 2013. godine radi na jednom programu s tamošnjim ministarstvom poljoprivrede i američkom organizacijom za pomoć zemljama u razvoju kako bi se značajno povećao prinos kukuruza. Seljaci dobivaju edukaciju, visokokvalitetno sjeme kao i povoljne kredite, kaže James Borel, predstavnik Duponta. Prve godine uređeno je 320 polja koja su ogledni primjerci, kaže Borel. “Seljaci su na njima mogli utrostručititi ili učetverostručiti urod.”

Kritičari industrijske poljoprivrede, agro-industrije, sumnjičavi su prema ovom angažmanu. Oni strahuju da koncerni samo traže učinkovitije metode kako bi na nova tržišta plasirali svoje patentirano i dijelom genetski modificirano sjeme. A seljaci bi tako postali ovisni o industrijskim proizvodima.

Nova agrarna politika čini investicije zanimljivima

Ipak, mnoge vlade u Africi imaju koncerne na svojoj strani jer su pod pritiskom da brzo dođu do većih prinosa za stanovništvo koje se brzo povećava. Šef Heinekena van Boxmeer tako vidi novu agrarnu politiku u mnogim afričkim zemljama kao odlučujući korak prema učinkovitijoj poljoprivredi. Nigerija je odličan primjer, budući da se vlada u toj zemlji smatra aktivnim partnerom u agrarnom gospodarstvu. Tako to vidi i Mansur Ahmed iz nigerijskog mješovitog koncerna Dangote. Do sada je Dangote po pitanju živežnih namirnica bio isključivo aktivan u uvozu i tek odnedavno ulaže u uzgoj. Nigerijska nova agenda za prestrukturiranje poljoprivrede stvorila je klimu u kojoj je poduzetnicima zanimljivo ulagati u poljoprivredu, naglašava Ahmed.

Dangote je u zadnje dvije godine razvio plantaže šećerne trske na površini od 150.000 hektara, prije svega na sjeveru Nigerije. “To će znatno smanjiti ovisnost o uvozu, a osim toga i stvoriti 180.000 novih radnih mjesta”, obećava Ahmed. Njegov nadređeni Aliko Dangote, koji i sam potječe iz sjeverne Nigerije, na to gleda kao na doprinos kako bi i posebno siromašni sjever zemlje sudjelovao u gospodarskom rastu Nigerije.

Industrija treba snažne seljake

I nigerijski mlinovi u sljedećoj godini žele velike površine razviti za uzgoj šećerne trske i manioke. “Ulažemo u poljoprivredu kako bismo osigurali naše nabavne lance”, kaže o angažmanu zamjenik voditelja koncerna John Coumantaros. “Flour mills” će u iduće tri godine uložiti 500 milijuna američkih dolara. Tvrtka treba primjerice više gomolja manioke u Ososu na jugozapadu Nigerije. “Razvili smo 10.000 hektara nasada u saveznoj državi Kwara kako bismo dobili potrebne količine”, kaže Coumantaros. Uzgoj živežnih namirnica i njihova prerada trebaju se zajednički promišljati, kaže on. Zbog toga njegova tvrtka radi i s pojedinim seljacima koje obučavaju kako bi mogli isporučivati potrebne količine i zadovoljavajuću kvalitetu.

Edukacija, suvremena tehnika, povoljni krediti i pristup zemlji – to su potrebe malih seljaka, naglašava Lydia Sasu iz mreže Organizacija seljaka iz Gane. Kada bi nova poljoprivredna ulaganja išla za takvim potrebama, tada bi i mali seljaci mogli dati svoj doprinos opskrbi Afrike živežnim namirnicama. Za žene je najveći problem posjed zemlje, pojašnjava predstavnica seljaka: “Tradicionalni autoriteti mogli bi im dati zemlju. I oni to i čine jer su shvatili da smo ženama prenijeli znanje učinkovitog upravljanja tlom.” Mnoge žene u Gani zbog toga bi sada mogle preuzeti zemlju svojih roditelja i dalje njome upravljati. A to je djelotvorno i protiv bijega sa sela, kaže Sasu.

Seljaci žele bolje sjeme

Pored seljaka tu je i politika drugih značajnih industrijskih partnera, nadopunjava upravitelj mlina Coumantaros. Zakonski okvir koji bi podržavao poljoprivredu značajan je jednako kao i izgradnja prometnica i željeznice i plasman kredita za seljake. Kada bi seljaci, vlada i industrija djelovali partnerski, poljoprivreda u Africi mogla bi u budućnosti pokriti svoje potrebe, uvjeren je Coumantaros.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati