Pratite nas

SFF se u 90 postotnom iznosu financira hrvatskim novcima

Objavljeno

na

Među brojnim poznatim imenima iz svijeta filma koje se ovih dana može sresti na Sarajevo Film Festivalu, slažu se svi, najznačajnijem filmskom događaju u regiji, je i popularni hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac Slaven Knezović. Iako je javnosti u BiH najpoznatiji po ulozi“Grofa“ iz tv serije „Zauvijek susjedi“, iza ovog Mostarca na zegrebačkoj adresi, su 22 uloge u televizijskim serijama i 26 filmskih uloga.

knezovic u filmu recikliranjeU razgovoru za HMS Knezović „bez dlake na jeziku“ govori o tome zašto je Sarajevo film festival postao uspiješna priča, o raspodijeli novca za filmsku produkciju u F BiH, govori o svom novom filmu, te najavljuje skoro osnivanje Hercegovačkog audiovizualnog centra u Mostaru. Već na početku razgovora Knezović izražava nezadovoljstvo tretmanom filmova u kojima glumi i hrvatskih filmova na SFF-u.

-Upravo sam sinoć stigao na SFF. Glumim u dva hrvatska filma koja će biti prikazana u nekom popratnom programu, nekom lijevom terminu, iako sam siguran da su u natjecateljskom programu da bi pomeli konkutenciju, kaže Knezović na početku razgovora za Hrvatski Medijski Servis.

HMS: Kakvi su tvoji dojmovi o SFF-u?

KNEZOVIĆ: SFF je postala jaka filmska manifestacija koja se u 90 postotnom iznosu finacira hrvatskim novcima…i koja već treću godinu nema ni jednog hrvatskog filma u natjecateljskom programu…

HMS: Kome po tebi pripadaju najveće zasluge za uspijeh SFF-a?

KNEZOVIĆ: Najveće zasluge za uspjeh SFF pripadaju tvrtki Eronet koja već deset godina upumpava ogroman novac u ovu manifestaciju…radi se o godišnjim iznosima od 600-700.000 KM, a za svih tih deset godina i toliku količinu novaca su dobili stotinjak novih korisnika u Sarajevu….

HMS: Kakva je budućnost mostarskog filmskog festivala, čiji si direktor.?

sarajevo-film-festivalKNEZOVIĆ : Mostarski film festival će imati svoju budućnost kad hrvatski narod dobije svoju federalnu jedinicu…jer tada će recimo Eronet davati gore spomenute iznose za Mostar film festival…a ono sto sad nama daju to će davati SFF…do tada mi samo preživljvamo i borimo se da preživimo kao i svi Hrvati u BiH…

HMS: Misliš li da je vrijeme da se na Sveučilištu u Mostaru pokrene studij za dramsku umjetnost?

KNEZOVIĆ: Apsolutno…to bi trebalo pokrenuti već iduće godine…

HMS: U BiH se godišnje snim jedan ili dva filma. Autori su uglavnom sarajevski redatelji? Je li to stoga što druge sredine nemaju uspiješne autore, ili je nešto drugo u pitanju?

KNEZOVIĆ: Pa to je zbog toga sto je sjediste Fondacije za kinematografiju u Sarajevu…tu se novac djeli, a izvan Sarajeva idu samo mrvice. Ali mislim da će se i to promjeniti. Krajem godine mi ćemo u Mostaru osnovati Hercegovacki audio-vizualni centar skraćeno HAVC preko kojeg ćemo poticati audio-vizualnu umjetnost…poticati stvaranje dugometraznih, kratkometraznih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova. Srbi vec nešto slično pokreću u Banja Luci…

HMS: Kako se, zapravo dijeli novac iz Fondacije za kinematografiju F BiH. Je li tu kvalitet scenarija presudan, tema kojom se film bavi, ili nešto treće?

KNEZOVIĆ: Fondacija za kinematografiju u Sarajevu postoji 12 godina i svake godine podjeli oko 1.800.000 KM. Tako je u ovih 12 godina podjeljeno oko 21.200.000 KM. Za hrvatske projekte je izdvojeno manje od miliijun maraka. Mislim da je takava pljačka koju sprovodi političko Sarajevo prisutna u svim oblastima ne samo u ovom segmentu kulture…i jedini način da se pljačka prekine je dobivanje federalne jedinice s hrvatskom većinom.To znaju svi bošnjački političari i zbog toga je kod njih veliki otpor. I zbog toga je njihovo protivljenje trećem entitetu jako šuplje i prazno. Ali, evo na našu sreću to je konačno prepoznala i međunarodna zajednica….

HMS: Što trenutno radiš?

KNEZOVIĆ: Trenutno radim na pripremi 8.Dana filma Mostar koji će se održati sredinom listopada ove godine…

HMS: Radiš li, možda, na nekom novom filmu?

KNEZOVIĆ : Već tri godine radim na pripremi dugometražnog igranog filma „Mrtve ribe plivaju na leđima“ scenariste Josipa Mlakića i redatelja Kristijana Milića.Samo snimanje će biti u Mostaru u siječnju i veljači sljedeće godine. Kuriozitet ovog projekta je u tome što smo ga najprije poslali na natječaj u Sarajevo, gdje je tadašnja komisija Fondacije za kinematografiju ocjenila da je projekt jako zanimljiv i dobili smo 5000 KM za razvoj projekta. Iduće godine smo ga predali da bi dobili veća sredstva za snimanje filma čiji je budžet 1.000.000 eura..i nismo prošli uz obrazloženje da smo prvi iza crte.Taj isti projekt smo predali na natječaj u Hrvatsku i dobili smo 500.000 eura potpore uz obrazloženje da je scenarij izvrstan i da uz rediteljske kvalitete Krisijana Milića ovo može postati film svjetskih razmjera. Mislim da ćemo nakon ovog filma i osnivanjem HAVCa u Mostaru osigurati da se svake godine u Hercegovini snimi bar jedan igrani film, par kratkometražnih i dokumentarnih filmova, a tema nam ne nedostaje, iz prošlosti sadašnjosti i budućnosti./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati