Šipak – voće ljekovitog ploda

0

Šipak je nedavno proglašen super junakom među voćkama i našao se u središtu pozornosti zbog svog utjecaja na zdravlje.

Nar, mogranj ili šipak je tamno crvena voćka promjera 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Podrijetlom je iz Azije (od Irana do Himalaje), no danas se uzgaja u čitavom sredozemlju, kao i sjevernoj americi. Sazrijeva početkom jeseni, a dostupan je od rujna do siječnja.

Smatra se da je nar jedna od prvih kultiviranih voćaka zajedno sa maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g pr.K.). Tokom stoljeća predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.

Znanost se tek kratko vrijeme zabavlja razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i u ulja koje se dobiva iz sjemenki.

Tako je šipak nedavno proglašen super junakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pozornosti, a ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa, već svog doprinosa u održavanju zdravlja. Studije pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimer-ovu bolest, plodnost i starenje.

Sadrži obilje vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. U soku se nalaze tri vrste polifenola – tanini, antocijani i elagična kiselina, vrlo moćni oblici antioksidanata koji štite stanice na molekularnoj razni od razornog djelovanja slobodnih radikala. Nar sadrži više antioksidanata od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja.

Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični.

Gotovo da nema stanja gdje šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju raznu LDL (lošeg) kolesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma.

Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja stjenki krvnih žila.

Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zubi.

Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke.

U ekstraktu nara pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.

Šipak konzumiran kao voće nema popratnih pojava, te se može jesti u gotovo neograničenim količinama. Svako voće je izvor bogatstva fitotvari, a ukoliko se jede svježe, povoljni učinci na zdravlje su mnogobrojniji i snažniji.

Preporuča se konzumiranje sirovog nara radi boljeg iskorištenja antioksidanata, i to u sklopu uravnotežene prehrane, a također i ukoliko imate problema sa apetitom, jutarnjom mučninom i bolnim grlom. Dokazano je da nar pomaže osobama oboljelim od astme, budući da visoka razina vitamina C ima snažno protu-upalno djelovanje. Od šipka se proizvodi i sok (upitno je da li ga ima na policama naših dućana) koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvdrnjavanja krvnih žila.

Plod nara možete čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na sunčevom svijetlu.

Za duže skladištenje, u hladnjaku se može pohraniti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču u plastičnim vrećicama.

facebook komentari