Siromaštvo kuca na vrata! Jeli kriva poplava ili nesposobna vlast?

    0

    Službeni podatci u BiH, posebice sada nakon katastrofalnih polava koje su zadesile BiH i regiju, zasigurno ne bi dali točan prikaz stanja bogatih u odnosu na siromašne.

    135d1fd030b33e3db97a9437c05636f6_gallery_single_view

    No, i prije ovoga ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijetili su i dalje prijete da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Kako Europska unija zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva, čak i u svojim nekim članicama, domaći ekonomisti s pesimizmom upozoravaju da će novi val krize još snažnije pogoditi BiH.

    Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane s mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto, što se odnosi na oko 538.000 stanovnika, i najveća je u regiji. Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s podatkom o 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima.

    Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 670.000 od ukupno 3,7 milijuna stanovnika prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz listopada prošle godine.

    Prema procjenama, siromaštvo u BiH najveća je prijetnja mladim osobama i umirovljenicima. U prilog tako crnoj procjeni govori i činjenica prema kojoj projekcije međunarodnih financijskih institucija otkrivaju da će BiH gospodarski stagnirati, a dotok novca iz fondova EU-a je sve manje. Pojedinci pak drže kako će tako biti sve do listopadskih izbora, a do tada će se, prema nekim procjenama, dogoditi još dva bunta nezadovoljnih građana.

    S druge strane, svi parametri govore u prilog da neće doći do poboljšanja ekonomskih aktivnosti, prije svega kod opsega industrijske proizvodnje, kao i privlačenja izravnih stranih investicija koje uz inodoznake sudjeluju u pokrivanju vanjsko-trgovinskog deficita BiH. Također, zbog problema koji su se događali u eurozoni, ti faktori slabe i utječu na ekonomsku stagnaciju koja će u BiH trajati barem do kraja 2015. godine, što će za krajnju posljedicu imati povećanje stopa nezaposlenosti i siromaštva.

    Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih proračuna uglavnom nisu usmjerena k najugroženijoj populaciji. Socijalna davanja iz proračuna uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju na težak položaj starije populacije u BiH, a u tom kontekstu zanimljivi su izvori primanja starije populacije. Izvori primanja starije populacije, koja se odnosi na životnu dob iznad 45 godina, različiti su.

    Tako njih 35,5 posto nema nikakva primanja, 11 posto živi od mirovine, a 0,3 posto od obiteljske mirovine, 0,8 posto ima socijalnu pomoć, 8,1 posto ima plaću, a 17 posto živi od pomoći iz obitelji, dok ih 16 posto živi od drugih izvora sredstava. VL

    facebook komentari