Pratite nas

Siromaštvo kuca na vrata! Jeli kriva poplava ili nesposobna vlast?

Objavljeno

na

Službeni podatci u BiH, posebice sada nakon katastrofalnih polava koje su zadesile BiH i regiju, zasigurno ne bi dali točan prikaz stanja bogatih u odnosu na siromašne.

135d1fd030b33e3db97a9437c05636f6_gallery_single_view

No, i prije ovoga ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijetili su i dalje prijete da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Kako Europska unija zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva, čak i u svojim nekim članicama, domaći ekonomisti s pesimizmom upozoravaju da će novi val krize još snažnije pogoditi BiH.

Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane s mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto, što se odnosi na oko 538.000 stanovnika, i najveća je u regiji. Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s podatkom o 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima.

Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 670.000 od ukupno 3,7 milijuna stanovnika prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz listopada prošle godine.

Prema procjenama, siromaštvo u BiH najveća je prijetnja mladim osobama i umirovljenicima. U prilog tako crnoj procjeni govori i činjenica prema kojoj projekcije međunarodnih financijskih institucija otkrivaju da će BiH gospodarski stagnirati, a dotok novca iz fondova EU-a je sve manje. Pojedinci pak drže kako će tako biti sve do listopadskih izbora, a do tada će se, prema nekim procjenama, dogoditi još dva bunta nezadovoljnih građana.

S druge strane, svi parametri govore u prilog da neće doći do poboljšanja ekonomskih aktivnosti, prije svega kod opsega industrijske proizvodnje, kao i privlačenja izravnih stranih investicija koje uz inodoznake sudjeluju u pokrivanju vanjsko-trgovinskog deficita BiH. Također, zbog problema koji su se događali u eurozoni, ti faktori slabe i utječu na ekonomsku stagnaciju koja će u BiH trajati barem do kraja 2015. godine, što će za krajnju posljedicu imati povećanje stopa nezaposlenosti i siromaštva.

Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih proračuna uglavnom nisu usmjerena k najugroženijoj populaciji. Socijalna davanja iz proračuna uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju na težak položaj starije populacije u BiH, a u tom kontekstu zanimljivi su izvori primanja starije populacije. Izvori primanja starije populacije, koja se odnosi na životnu dob iznad 45 godina, različiti su.

Tako njih 35,5 posto nema nikakva primanja, 11 posto živi od mirovine, a 0,3 posto od obiteljske mirovine, 0,8 posto ima socijalnu pomoć, 8,1 posto ima plaću, a 17 posto živi od pomoći iz obitelji, dok ih 16 posto živi od drugih izvora sredstava. VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati