Pratite nas

Naši u svijetu

Sjena bankrota nad Argentinom

Objavljeno

na

argentinaArgentina se ponovno nalazi na rubu stečaja. No umjesto da pregovara s vjerovnicima, argentinsko vodstvo se radije predstavlja kao žrtva međunarodne zavjere.

Svake noći ceste Buenos Airesa i drugih argentinskih gradova se pune građanima koji polako i strpljivo na svoja kolica tovare korisni otpad. Strpljivo presavijaju karton i nakon višesatnog napornog rada se svojim kolicima upućuju na dogovoreno mjesto gdje ih čeka međutrgovac koji stari papir otkupljuje po cijeni od 6 eurocenta po kilogramu.

Vjesnici krize

Cartonerosi su možda najvidljiviji simboli krize u Argentini. Po prvi put su se pojavili 2002. nakon posljednjeg državnog stečaja. Tada su mnoge obitelji srednjeg staleža preko noći postale siromašne i nije im preostalo ništa drugo nego sakupljanje otpada. Cartonerosi su trinaest godina kasnije ponovno u povećanom broju na ulicama i podsjećaju na veliki državni bankrot koji ponovno prijeti Argentini. No situacija je trenutno ipak nešto drugačija. Danas su dugovi Argentine mnogo manji. No jedna čudna svađa s hedge fondovima koji posjeduju stare argentinske obveznice zemlju gura u novu propast. Nedavno je jedan sud u SAD-u Argentinu osudio na plaćanje kazne u visini od 1,3 milijarde dolara. No ni ta svota nije zapravo problem. Problem je u tome što argentinska vlada odbija isplatu tog duga jer tvrdi da bi to otvorilo Pandorinu kutiju i povuklo zahtjeve za isplatama dijela duga kojeg su se vjerovnici 2002. odrekli kako bi uopće dobili dio svojih sredstava. U tom slučaju bi na teret Argentine palo 120 milijardi dolara što bi zemlju zaista otjeralo u stečaj.

“Vanjski neprijatelji”

No problem leži negdje drugdje. Argentinskom gospodarstvu ne ide dobro. Gospodarstvo ne raste od 2011. a vlada nema mehanizama za zaustavljanje inflacije, nego se za naklonost birača bori skupim i često besmislenim javnim investicijama. Situacija bi se, kako smatra Palma Cané iz savjetničke tvrtke „Firmados“, nakon državnog bankrota dodatno pogoršala. „Tada bi, zbog pravne nesigurnosti, investitori u još većem luku zaobilazili Argentinu. Zemlja bi pala u izolaciju što bi pogubno djelovalo na gospodarstvo“, tvrdi Cané.

No umjesto da provede reforme koje su već odavno trebale početi djelovati, predsjednica Argentine Cristina Fernández de Kirchner sipa drvlje i kamenje po imaginarnom vanjskom neprijatelju Argentine koji prijeti njezinoj suverenosti i socijalnom razvoju. Na vrhu liste neprijatelja su hedge fondovi, a rado se spominje i Međunarodni monetarni fond ili jednostavno „Zapad“. U borbi za popularnost vlada ne preza ni od falsificiranja statistika pa su tako inflacija i stopa siromaštva u državnim procjenama daleko niže nego one neovisnih stručnjaka.

Srednji stalež sakuplja sirovine

Za porast cijena vlada okrivljuje vlasnike lanaca supermarketa i poljoprivrednike koji svjesno ne puštaju proizvode u promet kako bi podigli cijenu jer „im nikad nije dosta“. Daljnji korak je vladina akcija zamrzavanja cijena za neke osnovne živežne namirnice. Potrošači zasada nemaju koristi od ove akcije jer tih proizvoda često nema u trgovinama. Istodobno industrijska proizvodnja pada. Trenutno je malo građana spremno za veće investicije poput automobila. „Problem je u tome što se Argentina posljednjih godina nije baš ponašala kao uzoriti dužnik. Kao netko kome se može vjerovati. I zbog toga se mnogi pitaju u kolikoj mjeri danas mogu imati povjerenja u Argentinu“, zaključuje ekonomist Fausto Spotorno, analitičar u savjetničkoj tvrtki “OJF & Asociados”. Predsjednica Kirchner u međuvremenu mnogo energije troši na isticanje zasluga svoje vladavine. Posljednjih deset godina, koliko su ona i njezin pokojni suprug Néstor bili na vlasti, Cristina naziva „dobivenim desetljećem“. Stvara se dojam gospodarskog boljitka. S obzirom na to da službena granica siromaštva leži pri vrijednosti od 1780 pesosa (oko 180 eura) i jedna obitelj cartonerosa s prihodima od oko 480 eura slovi kao srednji stalež.

Deutsche Welle

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati