Pratite nas

Politika

Sjeverna Amerike se ledi, sjever Europe još čeka zimu

Objavljeno

na

Sjedinjene Države se smrzavaju u valu hladnoće, dok Sjeverna Europa bilježi iznimno blage temperature koje narušavaju faunu i floru.

Prosinac 2013. je bio jedan od najblažih u posljednjih 100 godina u nordijskim zemalja Europe, prema mjesnim meteorolozima, uz temperature više za 4 do 5 stupnjeva od uobičajenih sezonskih u Norveškoj i Finskoj, prenosi Hina.

Oslo je zabilježio najtopliji Božić od prvih bilježenja temperatura 1937., dok je u Helsinkiju i u južnoj polovici Finske, drugi dio prosinca bio najumjereniji u posljednjih 30 godina. U Danskoj je 24. prosinca zabilježeno 11,6 stupnjeva Celzija.

Nova godina 2014. je počela neuobičajeno i pločnici skandinavskih gradova i dalje nisu prekriveni ledom ni snijegom. Švedski dnevni list Dagen Nyhether je fotografirao cvijet trešnje u središtu Stockholmu, gdje su se još zadržale ptice selice koje su uobičajeno u ovo doba godine južnije.

Švedski meteorološki institut navodi da je na sjever stigla zima, dok se prema meteorološkim definicijama na jugu još zadržala jesen.

Na zapadnoj obali Norveške mjesni list Sunmoereposten je objavio fotografije čitatelja koji su poslali snimke šafrana, tratinčica i maslačaka.

Blage temperature su učinak iste depresije koja je hladnoćom zarobila najveći dio Sjedinjenih Država i Kanade.

Meteorolozi upozoravaju da će Sjever Europe osjetiti temperature prikladnije godišnjem dobu krajem tjedna kada ga zahvati hladni zrak iz Rusije.

Bljesak.info

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

Objavljeno

na

Objavio

To nije antisrpski referendum nego antikorupcijski. Želimo osigurati da birači budu oni koji će moći djelovati na političare. Kada smo skupili više od 300 000 potpisa za referendum o izmjeni izbornog zakona smo to već željeli, rekla je Željka Markić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

S njom se nije složio saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević. – To je antimanjinska, antisrpska inicijativa protiv manjina.

Na neki način ovim se želi zabiti klin suradnje između manjina i Vlade desnog centra. Važan je i javni servis koji ima ulogu u zaštiti manjina. Inicijativa je došla od jednog marginalca gospodina Đapića i kroz javni servis postala aktualna, rekao je Milošević.

Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO, rekao je da su mu Miloševićeve uvrede kompliment, a da je sve počelo kad je Sanader sklopio sporazum sa SDSS-om. – Na ove uvrede ne želim uopće odgovarati, a kad dolaze od predstavnika SDSS-a, meni su kompliment. Smatram da su pojedini predstavnici manjina u Saboru prešli granicu dobrog ukusa. Svi građani Hrvatske moraju imati jednaka prava i moraju biti politički Hrvati. To se postiže izbornim sustavom, naša inicijativa je potpuno ustavna. Neke stvari koje su relikt iz prijašnih 20 godina, treba mijenjati. Problem nastaje kada je premijer Ivo Sanader 2008. godine sklopio sporazum sa SDSS-om, rekao je Anto Đapić.

Dodao je kako su oni, pod platformom tadašnje Hrvatske stranke prava, na izborima osvojili 93 000 glasova i jedno mjesto u parlamentu, dok su manjine sa 40 000 glasova dobile 8 saborskih mandata.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je legitimno zabiti klin suradnji desnog centra i manjina, ali da inicijativu koju predvode Markić i Đapić ne smatra ozbiljnom. – Ja sam skeptičan kada o manjinskim pravima govore gospodin Đapić i Markić, bez namjere da ih vrijeđam.

Ono što je postala tema kao zajednička inicijativa gospođe Markić i Đapića, nije točno. Što se tiče ovoga što je rekao gospodin Milošević, slažem se da bi to bilo smanjenje stečenog prava nacionalnih manjina. Ali, apsolutno je legitimno pokušati zabiti klin između Vlade desnog centra i nacionalnih manjina. Zato što se desni centar ne zalaže dovoljno za njih, rekao je Bauk. Ipak, Bauk je dodao da su nacionalne manjine nekoliko puta prevarene od strane njihovih predstavnika.

– Prevara nacionalnih manjina je manja od ove HNS-ove prevare, ali mislim da se predstavnici nacionalnih manjina ne zalažu dovoljno za njihova prava, smatra Bauk. Saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak napomenuo je kako je najvažnije “da manjine ne smiju igrati ulogu arbitra u sastavljanju parlamentarne većine”.

– Ne možemo govoriti o referendumu jer još ne znamo što bi on značio i kako bi izgledao. Od 92. godine imali smo različite modele i mijenjali zakon svakih nekoliko godina. Zastupnici srpske nacionalneodne manjine su, koliko je meni poznato, također tražili izmjene zakona. Mislim da je ovo pitanje ustavne pozicije i položaja zastupnika nacionalnih manjina. 2008. sam u znanstvenom radu rekao da nije primjerena uloga zastupnika manjina kao arbitara u formiranju Vlade, rekao je Podolnjak.

Ministar uprave Lovro Kuščević (HDZ) rekao je da nema države u okruženju koja ovoliko štiti nacionalne manjine, ali također smatra da bi izborni zakon mogao biti bolji.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Krešimir Planinić: Ne trebamo zastupnike nacionalnih manjina u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnici nacionalnih manjina u Saboru nisu potrebni, zašto ne bi bili na listi SDP-a, HDZ-a, Mosta ili neke druge stranke kao zastupnici, kazao je za N1 Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji.

Nacionalne manjine mogu ostvarivati svoja prava na lokalnim razinama i u Saboru su njihovi zastupnici nepotrebni, kazao je Planinić u razgovoru za N1.

Upozorio je na to da predstavnici nacionalnih manjina u Sabor bivaju izabrani sa samo 300-injak glasova dok drugi trebaju dobiti u prosjeku po 14.000 ili 15.000 glasova da bi ušli u Sabor.

Takav je sustav nepravedan i zatire jednakost prava glasa, smatra Planinić, koji je ukazao i na to da u većini europskih država ne postoji sustav kakav ima Hrvatska.

Ovakav pristup getoizira nacionalne manjine što nije dobro ni za njih same, pretvara ih u neku enklavu, upozorio je Planinić te je istaknuo da je važno da izborni sustav odražava volju naroda.

Osam predstavnika u Sabor je sasvim neprimjereno, a i zatire jednako i opće pravo glasa iz Ustava, smatra, a na pitanje koji bi način uređenja novog izbornog sustava bio najbolji, kaže da je to pitanje na koje bi odgovor trebala dati široka rasprava te je podsjetio da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala još 2011. okrugli stol na tu temu.

Naš stav je jasan – smatramo nepravednim sustav u RH što smo i više puta govorili i drago nam je da je ta tema u fokusu, a promjenu izbornog sustava smatramo početkom svih reformi, istaknuo je Planinić, koji je rekao da nisu razgovarali s bilo kojim političarem o tome.

No, očekuju podršku od svih, pa i političara, u dobroj vjeri i volji, a što se tiče metoda kao mogućnost nije odbacio referendum jer je i to jedan od demokratskih alata.

facebook komentari

Nastavi čitati