Pratite nas

Hrvatska

‘Skupili smo dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma’: Bauk: Treba vam još 100 tisuća

Objavljeno

na

Zasad možemo potvrditi da imamo oko 350.000 potpisa, rekao je Planinić

Udruga “U Ime obitelji”, po svemu sudeći, uspjela je skupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona.

– Zasad možemo potvrditi da imamo oko 350.000 potpisa, s tim da još nismo dobili podatke iz nekoliko županija. Siguran sam da imamo potrebne 374 tisuće potpisa za raspisivanje referenduma osim ako nam sada ne kažu da treba 400.000 potpisa, izjavio je za Večernji list Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima inicijative “U Ime obitelji”.

Smatra da je riječ o iznimnom uspjehu s obzirom na to da su se protiv referenduma izjasnili HDZ i SDP, dvije najjače i najutjecajnije političke stranke.

Kako su izvijestili iz ”U ime obitelji” riječ je o još uvijek nepotpunim podacima s otprilike 75 posto mjesta izjašnjavanja. Očekuju da će potpune informacije o broju potpisa imati u sljedećih nekoliko dana kada će se i iz najudaljenijih mjesta prikupiti sve potpisne knjižice. – Radi maksimalnog smanjivanja troškova referenduma, Inicijativa će potpise predati Saboru čim prikupi sve potpisne knjižice i zatražit će od Sabora žurni postupak provjere potpisa kako bi se referendum mogao održati u isto vrijeme s predsjedničkim izborima – priopćili su iz Udruge.

Ponovili su kako se prikupljanje potpisa provodilo u otežanim uvjetima zbog uskraćivanja dozvola za postavljanje štandova u nekim od najvećih hrvatskih gradova.

Bauk: Za raspisivanje referenduma trebaju 452 tisuće potpisa

– Prema tumačenju Odbora za Ustav iz 2010. godine i Ustavnog suda, za raspisivanje referenduma potrebno bi bilo skupiti 452.613 potpisa – kaže ministar uprave Arsen Bauk pojašnjavajući da je to deset posto od ukupnog broja birača upisanih u registar. Takvo tumačenje ne ubraja samo birače koji su u Hrvatskoj, nego obuhvaća i one iz dijaspore koji također mogu podržati referendumsku inicijativu, pa se tom logikom i oni ubrajaju u postotak potreban za pokretanje referenduma.

– Kada prikupljeni glasovi dođu u Ministarstvo uprave, oni će se prebrojiti i dostaviti Saboru koji će dalje postupati – kaže Bauk i napominje kako bi, da se pita SDP, bilo dovoljno prikupiti 200.000 glasova. Takav je, naime, bio prijedlog ustavnih promjena koje zbog nedostatka podrške na kraju nisu bile izglasane.

Večernji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević sa švedskim ministrom obrane Hultqvistom

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska će prilikom odabira borbene eskadrile koja će zamijeniti islužene ruske MiG-ove 21 voditi računa ne samo o karakteristikama i sposobnostima zrakoplova već i o strateškom partnerstvu, cijeni te poslovno-gospodarskoj suradnji, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević nakon razgovora sa švedskim kolegom Peterom Hultqvistom.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom susreli su se danas, u ponedjeljak, 25. rujna 2017., u Ministarstvu obrane RH s ministrom obrane Kraljevine Švedske Peterom Hultqvistom s izaslanstvom.

Ministar Krstičević i ministar Hultqvist su izrazili zadovoljstvo napretkom bilateralne suradnje dviju zemalja, koja se odražava ponajprije kroz suradnju u okviru Europske unije.

Ministar Krstičević zahvalio je švedskom ministru Hultqvistu na dolasku u Hrvatsku i upoznao švedsko izaslanstvo s razvojem hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti u kontekstu donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti.

“Republika Hrvatska je prepoznala važnost izmijenjene sigurnosne paradigme i usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti, a očekujemo i donošenje novog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i ovom prilikom želim zahvaliti kolegama iz Švedske na sugestijama i pomoći u izradi ovih važnih dokumenata”, istaknuo je ministar Krstičević.

Također, ministar Krstičević rekao je kako je Švedska značajan gospodarski partner Hrvatske s područja Skandinavije, te da je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.

Švedski ministar Peter Hultqvist izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i istaknuo kako i Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti.

Tijekom sastanka su razmijenjena mišljenja o trenutnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji. Ministar Krstičević naglasio je kako “stalno promjenjiva sigurnosna paradigma traži od nas da budemo još bolji i spremniji u suočavanju sa sigurnosnim izazovima današnjice”, a ministri su se složili da je važno pronaći nove načine kako bi se bolje suočili s novim sigurnosnim izazovima.

Ministri su također razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Švedska jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom.

Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. „Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Potrebna je i poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. “

Također, tijekom sastanka se razgovaralo i o mogućnostima buduće suradnje u kontekstu razmjene iskustava pri implementaciji ciljeva sposobnosti.

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, švedski ministar obrane s izaslanstvom će se susresti i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

Damir Krstičević: Ponosan sam na našu pobjedničku Hrvatsku vojsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati