Pratite nas

Vijesti

Slaven Letica: SDP i HDZ nemaju kadar, a nisu niti moralno sposobni voditi državu!

Objavljeno

na

‘Vidljiva je strast kod Nikice Gabrića da uđe u politiku, no pitanje je kako će to prihvatiti anemična i razočarana javnost.’

Hrvatski građani razočarani su dosadašnjim (ne)učinkom HDZ-a i SDP-a i traže treći put. Ovo je redovita izjava onih koji prizivaju dolazak neke treće političke opcije koja bi trebala srušiti sinergiju HDZ-a i SDP-a, kada se radi o preuzimanju vlasti u Hrvatskoj, i preuzeti kormilo upravljanja zemljom koja se godinama nalazi u ozbiljnoj gospodarskoj situaciji. 

Nedavno je, tako, tjednik Globus pustio priču o stvaranju nove koalicije imena – Krasna zemlja Hrvatska. Prema informacijama tog tjednika, treći put trebali bi činiti IDS, HNS, HSLS, Milan Bandić i Nikica Gabrić.

[pullquote_right]

 LETICA: Činjenica je da dvije vodeće stranke to jest koalicije nemaju kadar, a nisu niti moralno sposobne voditi državu. Vidljiva je strast kod Nikice Gabrića i njegovog kadra da ozbiljno uđu u politiku, no pitanje je kako će to prihvatiti anemična i razočarana hrvatska javnost. 

[/pullquote_right]

 

Svatko od njih ima posebne, sasvim specifične i vrlo individualne političke ambicije i interese, no postoji i određen zbroj tih interesa koji bi, u danim okolnostima, mogao dovesti do toga da na nekim od budućih izbora u Hrvatskoj oni nastupe zajedno.
Komentirajući ovu priču, politički analitičar Davor Gjenero je prije nekoliko dana u razgovoru za naš portal kazao da je to ništa drugo no – probni balon. 

– Ono što jest racionalno je suradnja HNS-a i IDS-a kao dvije liberalne stranke koje već sada dobro surađuju. Riječ je o tradicionalnim parlamentarnim strankama koje imaju ozbiljne mreže, jake lokalne utvrde i među biračkim tijelom imaju određen kredibilitet. Njihova suradnja ima smisla i vjerojatno će zajedno izaći na sljedeće izbore za Europski parlament, ističe Gjenero.

– HSLS više nije politička stranka i nema parlamentarnog potencijala te u javnosti nije prepoznatljiva kao socijalno-liberalna opcija. Zahvaljujući odličnom kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika, Vladimiru Ferdeljiju, uspjeli su osvojiti mjesta u gradskoj skupštini i zahvaljujući tome će u Zagrebu još neko vrijeme opstati, ali na nacionalnoj razini ne, smatra analičar.

Dok pak za Milana Bandića kaže da ima veliku snagu u lokalnoj samoupravi, ali nema nacionalnog potencijala što se pokazalo i na posljednjim parlamentarnim izborima.

Realnim Gjenero smatra suradnju HNS-a i IDS-a s Nikicom Gabrićem.

 – Oko Gabrića sakupili su se ozbiljni ljudi s velikim kredibilitetom i kapacitetima koji žele imati politički utjecaj, no oni za sada djeluju kao nevladina organizacija, a ne politička stranka. Bliski su predsjedniku Ivi Josipoviću, ali više kao neki politički savjetnici, a ne kao politička opcija.  Uglavnom se radi o liberalnim demokratima te će HNS i IDS sigurno imati potrebu sa suradnju s njima, zaključuje Gjenero. 

S druge strane, profesor Slaven Letica kaže da je sigurno da postoji potreba za trećom političkom opcijom, ali da je o realnim šansama sada teško govoriti.

 

– Činjenica je da dvije vodeće stranke to jest koalicije nemaju kadar, a nisu niti moralno sposobne voditi državu. Vidljiva je strast kod Nikice Gabrića i njegovog kadra da ozbiljno uđu u politiku, no pitanje je kako će to prihvatiti anemična i razočarana hrvatska javnost, kaže Letica.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati