Pratite nas

Politika

Slaven Raguž: Nova platforma će uništiti BiH

Objavljeno

na

slaven-raguzSlaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) u intervjuu za Dnevnik.ba govori o uhićenju braće Lijanović, predstojećim izborima te odnosima s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. Ističe kako je reforma HNS-a nužna, ali i kako bh. Hrvatima ponovno prijete projekti ”platformaške naravi”.

Razgovarao: Jurica Gudelj

Gospodine Raguž, uhićeni su Lijanovići. Mislite li da je ovo početak šireg obračuna s kriminalom u BiH?
[dropcap color=”#dd3333″ font=”0″]V[/dropcap]olio bih reći da jeste, ali skeptičan sam. Nemoguće je da su Lijanović i Bahilj sve samostalno radili. Po svim revizorskim izvješćima ove nelegalne vlade, netransparentno su trošena proračunska sredstva, namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje i dr. Dug za njihovog mandata je povećan za više od milijardu maraka. Dakle sigurno je da su uz uhićene Lijanoviće, Nermin Nikšić i ostali ministri sudjelovali u malverzacijama. Zar, uz ovo, nije malo simptomatično da se filmska uhićenja događaju samo u HNŽ, ZHŽ i HBŽ. Dvije su stvari: ili samo MUP-ovi ovih županija rade svoj posao i surađuju sa državnim institucijama, ili su u Sarajevu, Zenici, Tuzli i dr. svi pravedni i pošteni. Sjetite se kako završi afera ”Reket”. Kad se istraga proširi na Nikšića i ostale, kada Valentin Inzko bude odgovarao za derogiranje institucija i suverenosti BiH, tek onda možemo govoriti o počecima borbe protiv kriminala i korupcije.

Lijanovići su tek sad uhićeni, iako je svim jasno što rade već deset godina?
Uprava za indirektno oporezivanje je još 2011. davala izvješća od financijskim malverzacijama tvrtki klana Lijanovića, a tek ovih dana se krenulo u akciju. Članovi njihove stranke su osuđeni za izborne malverzacije, za terorizam, za pranje novca, ali svejedno sudjeluju i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pa i nakon ovih filmskih uhićenja, oni su kandidati na listama i to iz pritvora. Po mom osobnom mišljenju ovo je obračun na bošnjačkoj političkoj sceni, jer je to u najvećem dijelu biračko tijelo Lijanovića. Tko zna kome su se zamjerili, čim su ovi međunarodni dušobrižnici dopustili uhićivanje svojih mezimaca. Budući da je i za ovaj izborni ciklus ova stranka imala namjeru kupovati glasove, ponajviše u Bosni, a radi ovoliko kandidata na bošnjačkoj sceni, svaki izgubljeni glas je prevrijedan. Dopustila se akcija par dana prije početka kampanje, kako bi tužiteljstvo zahtijevalo jednomjesečni pritvor, što će vjerojatno rezultirati da Lijanovići pritvor napuste par dana nakon izbora i propuste cijelu kampanju,  a time i onemoguće kupovinu glasova koju su planirali.

Što kao predsjednik HRS-a očekujete od predstojećih izbora?
Ovi izbori su zasigurno prekretnica u razvijanju odnosa unutar BiH. Činjenica je da BiH, zajedno sa oba entiteta, galopira u bankrot, a time u veću društveno-političku nestabilnost. Dodajte ovome da će doći do smjene međunarodne nomenklature u BiH, kao slijed održanih izbora za EU parlament, doći ćemo do jednog ruba koji će morati rezultirati nekim konkretnijim i radikalnijim reformama strukture BiH. Ili ćemo potonuti svi skupa, ili ćemo naći neko rješenje opstanka ove države. S toga, osobito sa aspekta hrvatskog naroda, moramo biti oprezni i, najvažnije, definirati svoju viziju i strategiju u BiH. HRS je mala stranka, ali mentalni kapacitet i entuzijazam kojeg posjedujemo daje nam snagu postati jak korektiv unutar hrvatskog političkog korpusa, gdje mi sebe vidimo nakon ovih izbora.
Podržavate HDZ BiH i HNS na višim razinama vlasti. Priželjkujete li možda ulazak u vlast u HNŽ-u i ZHŽ-u?
Moram Vas ispraviti. HRS ne podržava HDZ BiH na višim razinama vlasti. Mi smo izjavili kako imamo namjeru podržati listu HNS-a kao rezultat zajedničkog pristupa izbornom procesu. Mora se biti objektivan i reći da je ono što se zove listom HNS-a u biti nijansirana lista HDZ-a BiH, gdje se duh HNS-a nalazi u tragovima. Primat je stavljen na to da se HDZ-ovskim starosjediocima omogući povratak na proračunske jasle. HRS se zalagao i zalaže za strateški pristup izbornom procesu, a ne za iskorištavanje nacionalnih pitanja u stranačke svrhe. Cilj izbora je da se krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje i katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom. Ne pristajemo da izbori budu kadrovska križaljka stranački podrobnih kadrova, a osobito nećemo mi u tome sudjelovati. Jednako tako nećemo podržati niti HDZ1990 i ostale koji koketiraju sa platformašima i koji namjeravaju ponoviti recept alijanse ili platforme samo da zasjednu u vlasti. U toj šizofrenoj situaciji naša podrška će vjerojatno ići pojedinim kandidatima sa liste HNS-a, koji nisu članovi HDZ-a BiH i koji čine onu malu nijansu HNS-ovske naravi ove liste. Što se tiče sudjelovanja u vlasti, nama to nije cilj. Idemo korak po korak, prvo osvojiti mandate, a onda ćemo vidjeti razvoj situacije. U tom i jeste snaga HRS-a, ne opterećujemo se pozicijom, niti ovisimo o osvojenoj vlasti.

Želite reformirati strukturu županijske vlasti. Imate li podršku drugih stranaka u toj ideji?
To ćemo vidjeti nakon izbora. Za sada se nitko nije pozitivno očitovao po pitanju prijedloga reformi županijskih struktura, što je i očekivano, ako se zna da u HNŽ-u praktično nema oporbe. Sve stranke su dio što izvršne, što zakonodavne vlasti i tu vlast imaju namjeru zadržati, zajedno sa svim privilegijama i povlasticama. Ne kažu u narodu uzalud da je lako gladnog najesti, teško je najesti onog tko je sit. Prema tome, mi idemo svojim putem i u tome ćemo tražiti partnere. Mi znamo svoj put.

Želite reformirati i HNS. Je li to moguće napraviti?
Naravno da je moguće, osobito u skladu s našim prijedlogom kojeg smo stavili na papir i javno objavili. Dakle, mi se ne zalažemo deklarativno za reformu HNS-a, poput stranaka koje se tobože za isto zalažu, ali nikako da iziđu na pismeno sa konkretnim prijedlogom restrukturiranja, jer je komotnije ovako lopticu prebaciti na ovo što je HNS danas i govoriti da to ne valja. Mi smo dali prijedlog stvaranja HNS-a kao institucije koja će, u trenutku neusvajanja izmjena izbornog zakona, biti garant hrvatske postizborne legitimnosti, jer jedino na taj način možemo onemogućiti eventualne buduće platforme. Naš prijedlog je realno izvediv, a usudim se reći i neophodan, jer vrijeme ide, a stvari se ne mijenjaju. HNS ne smije biti taocem niti HDZ-a BiH, koji ga je praktično privatizirao, ali niti ovih deklarativnih reformatora poput recimo HDZ-a 1990.

Može li nam se ponovno ”dogoditi platforma”, jer izborna pravila nisu mijenjana?
Može! Pogledajte samo kandidate SDP-a u županijama gdje hrvatske predstavnike u Domu Naroda biraju Bošnjaci, vidjet će te da su na njima opet neki Hrvati za potrebe izbornog ciklusa u vrhu tih lista. Dodajte ovome da pojedinim strankama poput HDZ-a 1990, HSP-a, SPP-a, Lijanovića i sličnih, kojima je upitan izborni prag na razini Federacije, ulazak u Dom naroda je jedini način ulaska u izvršnu vlast. Oni će igrati na kartu makar jednoga zastupnika u federalnom Domu naroda, kroz neku od hrvatskih županija, a moguće je da ih imaju i više. Uz onih minimalno četiri, ali po mojoj procjeni i pet, izaslanika Hrvata u Domu naroda kojeg biraju Bošnjaci, još jedan ili dva zastupnika ovih stranaka znači da više pet neće biti trećina od 17, nego će imati dovoljan kapacitet, ne samo za imenovanje izvršne vlasti, nego i ustavne reforme. Vidite koju danas plaćamo cijenu radi platformaške vlade: dogodilo se to da praktično SDA i SDP apsolutistički vladaju Federacijom, a sve zbog pristanka nelegitimnih predstavnika da sudjeluju u tom projektu. Ponavljanje tog scenarija, ne samo da će ekonomski uništiti ovu zemlju, nego i pravno, a cijenu će platiti Hrvati kao najmalobrojniji. Jedini instrument onemogućavanja eventualnog ponavljanje ovog scenarija je reformirani HNS.

HRS je nastala zapravo iz HDZ-a 1990 i Vi ste ranije bili predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990. Jeste li napravili pravi potez izlaskom iz te stranke?
Iz poštovanja prema ogromnoj većini članova HRS-a koji nikada nisu bili članom ijedne stranke, ponovno ću Vas ispraviti. Od osnivača HRS-a koji su potpisali dokument na utemeljiteljskoj skupštini, od njih 60-ak, nas koji smo bili dio HDZ-a 1990 je bilo sedam, a od tada do danas iz te stranke u HRS je prešla samo još jedna osoba, a imamo članove iz svih županija, počevši od HNŽ-a, ZHŽ-a, HBŽ-a, pa preko srednje Bosne do Posavine. Više od 90 posto njih nije nikada bio politički aktivno. Da ne bi zlonamjernici rekli da se nečega sramim, dapače, moje političko djelovanje, ponašanje i stavovi su identični, danas i ranije. Razlaz sa HDZ-om 1990 je ideološke naravi. Angažman Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića najbolje dokazuju da sam bio u pravu kada sam govorio da HDZ1990 ide van kolosijeka kojim je išao do tada. Prvi čovjek je kreirao Alijansu, drugi Platformu. I sada bi netko trebao vjerovati u poštivanje legitimiteta hrvatskog naroda? Eto ih tamo, neka rade što ih je volja, moja okupacija je HRS. Ja se ne sramim prošlosti u HDZ-u 1990, dapače. U krajnjoj liniji, moja politička prošlost je u stranci sa hrvatskim predznakom, a ne u Liberalno demokratskoj stranci ili Udruženju za jugoslovensku demokratsku inicijativu.
Kako gledate na trenutnu politiku koju provodi Vaš prezimenjak predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž?

Martin Raguž je ideološki HDZ1990 u potpunosti usmjerio u nekom pseudo građanskom smjeru. S druge strane, opet bi nekako bio i hrvatski orijentiran, pa ta ideološka dezorijentiranost rezultira sterilnošću poruka i ispraznom demagogijom. Uzalud sponzorirane naslovnice Dnevnog lista, uzalud plaćanje novinara i anonimnih komentatora, ukoliko jasno ne definira kojem biračkom tijelu se uopće obraća i u tom smjeru okrene kampanju, teško da će ikakav značajniji rezultat ostvariti. Potrebne su jasne konkretne poruke, s kojima se birači mogu identificirati. Nakon skoro 30 godina u politici od njega se očekuje mnogo više od patetične samohvale, koje se ne bi postidio ni vođa Sjeverne Koreje.

A na politiku Dragana Čovića?
Dragan Čović je usmjerio sva raspoloživa sredstva i trud kako bi postao članom predsjedništva. Budući da na bošnjačkoj sceni ima previše kandidata, teško da će se Bošnjaci ponovno usuditi glasovati za hrvatskog člana, pa smatram njegovu pobjedu više nego realnom. Međutim, na njegovom mjestu u Predsjedništvu izgleda prestaje sva politika hrvatskog naroda. Od vizije i strategije HNS-a kakva se očekuje i koja bi morala animirati Hrvate na što veći izlazak na izbore nema ni traga. Sve se zaustavlja na deklarativnoj osnovi. Većina članova HDZ-a BiH smatra hrvatsko pitanje riješenim sa Čovićevim sjedanjem u fotelju člana Predsjedništva. Vjerojatno će oni uvjerljivo dobiti i izbore za federalnu razinu. Ne bi me iznenadilo da s povratkom u sedlo kontrole proračunskih sredstava, nitko više i ne spominje hrvatsko pitanje u BiH. Dakle, Dragan Čović je najodgovorniji što se hrvatsko pitanje pretvorilo u pitanje HDZ-a BiH, a najveću krivnju za to ima OHR koji je ubio svaki vid političkog pluralizma kod Hrvata svojim nametanjima. Čak mislim da nije toliko odgovoran Dragan Čović, koliko ljudi s kojima se okružio, koji su u ogromnoj većini politički paraziti i partijski klimoglavci koji se kriju u njegovoj sjeni, u nadi da će štogod ušićariti od pozicija na raspolaganju. Međutim, Čović ima najveći hrvatski legitimitet koji je neupitan, sviđalo se to nekome ili ne, i koji se mora poštovati. HRS će na sebe preuzeti ulogu korektiva, jer kad se vidi tko tvrdi da je alternativa Draganu Čoviću, čovjeka jeza uhvati. Čović mora shvatiti ulogu koju ima i ukoliko ne bude svojim djelom pokazao da politika nije kadrovsko popunjavanje mjesta, cijenu će platiti cijeli hrvatski narod, ne samo HDZ BiH.

Čini se kako Mostar još zadugo neće imati izbora niti nove vlasti. Što je glavni uzrok političke i pravne blokade u kojoj se Mostar nalazi.

Na žalost Mostar je ostao taocem političkih igara. Nitko više o njemu ne govori, niti ga itko spominje. HRS je jedini nedavno, opet javno i pisanim putem, na sve moguće adrese dostavio prijedlog izmjena izbornih pravila za Mostar koji zadovoljava sve zakonske i nacionalne kriterije. Iz OHR-ovog ureda su rekli da je prijedlog dobar, ali eto stvari prepuštaju domaćim strankama da se dogovore, a domaće stranke radije uživaju u ovom kontroliranim kaosom, nego da uopće dođe do izbora. Dakle taoci smo ne samo vodećih stranaka, nego i OHR-a, koji je sve i zakuhao, a sada pere ruke od svega. Dok se oni igraju, preko osam milijuna maraka stoji na računima gradskih područja, a koji bi trebao biti potrošen za infrastrukturalne projekte, škole su nam derutne, ne zna se hoće li imati grijanja, pri prvoj jačoj rosi grad biva potopljen, otpad se ilegalno odlaže… To nikoga ne brine, osim naravno običnog građanina. Osim jasne reakcije iz OHR-a, ja ne vidim kako bi se drugačije mogla okončati ova kriza, jer ako budemo čekali na Parlament BiH, nećemo imati izbora još zadugo, a gradonačelnik Ljubo Bešlić će postati maršal Ljubo, sa neograničenim mandatom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati