Pratite nas

BiH

Slaven Raguž: “Ova BiH ni po čemu nema odlike suverene države. Ova BiH je kolonija inozemnih sila”

Objavljeno

na

“Ova država radi protiv interesa hrvatskog naroda i ona sve više i više postaje našom tamnicom, nikakva šteta kad bi nastala kriza vlasti. Cilj hrvatske politike ne smije biti pozicija u vlasti, a ponajmanje cilj politike ne smije biti plijen”, rekao je Raguž.

Ako se pozorno prate zasjedanja HNS-a počev od prvog, pa do ovog 7., vrlo lako se može doći do zaključka kao da se vrtimo u krug. Kao da stalno gledamo neku reprizu. U glavnom isti ljudi vrte godinama identičnu priču. Nikako da shvatimo da ako uistinu želimo mijenjati svijet oko sebe, prvi koga moramo početi mijenjati jesmo mi sami koji moramo krenuti mijenjati sebe. Ali da bi uistinu počeli mijenjali sebe, moramo konačno postati iskreni prema samima sebi i svi od reda uraditi jedan opći ispit savjesti, jer ne možemo očekivati od drugih da nas poštuju, ako mi sami sebe ne poštujemo, rekao je na današnjem izvještajnom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, prenosi dnevnik.ba

Predsjednik HRS je upitao sabornike gdje i kada je prije prošlih općih izbora bilo govora da će se hrvatskim rukama u Vijeće ministara i u izvršnu vlast u Federaciji birati kadar DF-a i drugih stjegonoša platformaškog puča? Gdje i kada je bilo govora kako će Hrvati podržavati kreditiranje kod MMF-a ili recimo nametanje akciza na gorivo, kako bi se moglo financirati sarajevsku zaobilaznicu, brzu cestu Sarajevo  –  Goražde i sl? Gdje i kada je bilo govora kako će se, na osnovu direktiva famozne Agende, raditi na privatizaciji javnih poduzeća, kako bi novac opet otišao u Sarajevo, jer su ista oteta od općina nametanjima zakona, pa se sav prihod i dobit slijeva u Sarajevo? Gdje i kada je bilo govora da će ta javna poduzeća umjesto razvoja lokalnih sredina i praćenja gospodarskih kretanja, postati bankomat za vladajuće stranačke strukture? Gdje i kada je bilo govora da će se hrvatskim rukama izglasovati protuustavni zakon protivan hrvatskim nacionalnim interesima čime se kontrola proračuna prenosi na Sarajevo? Gdje i kada je rečeno da će se Hrvati glasovati za otimanje crkvene zemlje u Travniku ili financiranje sarajevskih medija koji siju mržnju prema nama? Gdje i kada je rečeno kako će hrvatski kadrovi na čelu pravosuđa i sigurnosti šutke promatrati kako se dižu političke optužnice protiv zapovjednika HVO-a i kako  pravosudne institucije BiH postaju predmetom političkih makinacija bošnjačke političke elite u cilju kriminalizacije HVO-a, Herceg Bosne i uloge hrvatskog naroda u Domovinskom ratu?

“Moramo napraviti i jedan ispit savjesti o BiH. Ova BiH ni po čemu nema odlike suverene države. Ova BiH je kolonija inozemnih sila. To mi Hrvati najbolje znamo, jer nam je silom tenkovima i transporterima ugušeno gospodarstvo, dugim cijevima i specijalnim vojnim snagama SFOR-a su nam oteti mediji, a nametanjima ustavnih i zakonskih rješenja  se praktično od jednog konstitutivnog naroda želi stvoriti manjina. Ova BiH u kojoj Valentin Inzko, inače vrstan matematičar, čovjek koji za sebe tvrdi ‘Ustav to sam ja’, kao što je Luj XIV govorio ‘Država to sam ja’, i nama Hrvatima kaže da izaberemo jesmo li dijaspora ili konstitutivan narod, nije moja”, istaknuo je Raguž.

Smatra kako nije slučajno da nema izbora u Mostaru, nije slučajno da su nasilno prekinuti izbori u Stocu, nije slučajno spominjanje „distrikta Neum“, nisu slučajne optužnice za “udruženi zločinački poduhvat” zapovjednicima HVO-a, nije slučajan i sve učestaliji govor o višku prava kojeg Hrvati imaju.

“Poraženi u ratu političkim igrama od žrtve žele kreirati zločinca, kako bi u miru ostvarili ono što nisu uspjeli u ratu. Registrirana su 154 masovna zločina nad Hrvatima u BiH i svaki od njih prolazi bez traženja odgovornih i nalogodavaca. Zapovjednike HVO-a, koji su prvi stali u obranu BiH se tereti za ‘sustavne i strateški osmišljene’ zločine, i to za vrijeme kada je većina morala ‘zapamtiti kako ovo nije njihov rat’. Za zločine nad Hrvatima po zapovjednoj odgovornosti ne odgovara nitko. Gdje su optužnice za Bugojno, Lužane, Trusinu, Drenovnik, Busovaču, Zabilje, Vareš, Križančevo selo,… Jesu li Hrvati u ovim mjestima samima sebi izdali nalog i zapovijed kako bi nad samima sobom počinili masovne zločine? Zapovjednike HVO-a se proganja, dok se uručuju zahvalnice i povelje ratnim zločincima u parlamentu RS-a,  dok se zapovjednici ABiH kandidiraju na izborima, rade u državnim službama i hodaju slobodno i dandanas gospodareći nad životom i smrću, kao što je to slučaj sa počiniteljima i nalogodavcima ubojstva pokojnog generala Šantića”, upozorio je Raguž.

Hrvatskim predstavnicima u vlasti je proučio da ako vide da se ne može napraviti ništa, onda trebaju napustiti pozicije.

“Ova država radi protiv interesa hrvatskog naroda i ona sve više i više postaje našom tamnicom, nikakva šteta kad bi nastala kriza vlasti. Cilj hrvatske politike ne smije biti pozicija u vlasti, a ponajmanje cilj politike ne smije biti plijen”, rekao je Raguž.

Mišljenja je kako Hrvati moraju imati jasnu viziju svoga položaja u BiH, a “ne neku imaginarnu viziju BiH u EU, jer mi smo već građani EU”.

“Niti mi odlučujemo hoće li BiH ući u EU, bez obzira na sve upitnike ovoga svijeta, niti odlučujemo kada. Ode nam vrijeme ljudi. Dok mi godinama tabirimo uvijek istu priču, većinski narod vrlo efikasno i stručno radi na unitarizaciji i na preuzimanju tzv. zajedničkog dijela BiH. Njihova vizija je stvaranje Jugoslavije u malom, a da ulogu koju su u Jugoslaviji imali Srbi, u toj BH inačici bivše države preuzmu oni. U tome imaju podršku svih sarajevskih medija, imaju podršku međunarodne zajednice, a ruku na srce, pružamo im i mi svesrdnu pomoć, što svojim neradom u institucijama vlasti gdje redovito šaljemo, ili godinama uvijek iste kadrove koji kao da su krvno predodređeni na funkciju, ili kadrove koji su krajnje nesposobni raditi posao za kojeg su izabrani raditi, ali su itekako sposobni do krajnosti crpiti beneficije koje dolaze s položajem”, rekao je.

Hrvati se ne osjećaju ugroženo niti se osjećaju neravnopravno, istaknuo je.

“Mi jesmo neravnopravni u odnosu na druge narode i institucionalno ugroženi kao narod, za što postoje argumenti, dokazi i brojke koje se moraju koristiti. Ostavite se osjećaja i psihoanalize je li netko frustriran ili nije, jer ako netko se ne bi smio osjećati ugroženim i frustriranim, onda su to hrvatski političari. Dovoljno je izići i pogledati vozni park van ove dvorane i općenito standard života prosječnog hrvatskog političara. Vjerujem da bi većina Hrvata u BiH danas potpisala s obje ruke da budu frustrirani poput, recimo, naših u izvršnoj vlasti. Moramo se konačno probuditi, jer nas svakim danom ima sve manje, cijele obitelji odoše. Ne idu ljudi zato što su siromašni, jer je naš narod bio i siromašniji, a ostao boriti se. Ljudi odoše jer im se pljuje na dostojanstvo”, izjavi je, uz opasku kako se Hrvatima na dostojanstvo udara sa dvije strane.

“Jedni udaraju izvana, želeći od nas institucionalno i medijski stvoriti nekakve Bosance i Hercegovce katoličke vjere; a drugi udaraju iznutra, kod kuće, stvarajući naše društvo društvom neofeudalnih probranih i sve bogatijih elita, svojevrsne suvremene vlastele. Narod nam ode tražeći ne novac, nego minimum poštivanja ljudskog dostojanstva. Odoše tražeći mjesto gdje zakoni vrijede jednako za sve, a ne samo za one koji nemaju poznanstva u policiji i tužiteljstvu”, izjavio je predsjednik HRS-a.

Upitao je i branitelje zašto sve to dopuštaju i jesu li se za ovo borili?

“Da vam oni koji su bili na liniji u podrumima i na makarskoj rivijeri, kroje sudbinu? Da vam isti ideološki sinovi onih protiv kojih ste se borili sjede u vlasti kiteći se, preko noći navučenim, nacionalnim bojama? Da vam oni koji su bili u tada neprijateljskim jedinicama i radili za neprijateljske obavještajne službe, danas sjede u ime Hrvata u najvišim pozicijama vlasti”, upitao je Raguž.

Zaključio je da ako Hrvati u BiH dočekaju 2018. u odnosima u državi kakvim su danas i s istim Izbornim zakonom, teško će se oduprijeti nekim novim eksperimentima međunarodne zajednice.

“Ima ih ovdje prisutnih koliko hoćete koji će jedva dočekati biti dio tog eksperimenta, jer, moram parafrazirati profesora Tokića, nije pitanje tko će prvi izdati, nego koliko će ih od ovdje prisutnih izdati”, rekao je Raguž, prenosi Dnevnik.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati