Pratite nas

Politika

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske Stranke

Objavljeno

na

Slaven Raguž predsjednik HRS-a, kako piše portal dnevno.ba, je dao intervju za javno.ba gdje je izinio svoje mišljenje i stavove kako o situaciji u FBiH tako i položaju Hrvata na ovim prostorima. Intervju prenosimo u cijelosti u integralnom obliku pa pitanja nisu prevedena na hrvatski jezik:

 Zbog čega ste zajedno sa svojim suradnicima osnovali HRS?

slavenraguzhrsIz prostog razloga što je naše društvo postalo društvo povlaštenih elita i društvo podijeljeno na kaste, čiji su predvodnici postale naše vladajuće političke stranke. Vlast je postala cilj, a ne sredstvo, a jedini cilj je zasjesti u fotelju i prespavati mandate. Uzmite samo primjer HNŽ-a: godišnje više od 1 mln KM ide na financiranje stranaka i stranačkih zastupnika. Nemoguće je primjerice dobiti posao i zarađivati za život ako niste stranački opredijeljeni, a stranke su se pretvorile u zavode za upošljavanje. Čovjeku je ostavljen izbor ili pogni kralješnicu pod ovim sustavom vrijednosti ili odseli. Mi nećemo niti jedno niti drugo, nego ćemo stati protiv, jer želimo ovdje živjeti i umrijeti. Republikanska misao, teorijski, je ona koja izjednačava svakoga pred zakonom, ne poznaje bilo kakve privilegije povlaštenima, osobito onima koji obnašaju vlast, iz tog razloga republikanska. U jednaku ravan stavlja i prava pojedinca i prava naroda. Dodajte da pored ovoga imamo i ured OHR-a koji diktatorski vlada nad BiH derogirajući njenu suverenost na račun Hrvata, krčeći put majorizaciji najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, republikanski duh dobiva u potpunosti svoj smisao, osobito s aspekta hrvatskoga naroda.

Koji je plan i program Vaše političke opcije?

Prvo za što se zalažemo jeste onemogućavanje profesionalizacije mandata, reduciranje privilegija svim dužnosnicima, te reduciranje broja mandata. Imamo vječne političare koji se desetljećima vrte po funkcijama, bez da su to ičim zaslužili. Samo ukidanjem profesionalizacije mandata i proračunskog financiranja stranaka, recimo, u HNŽ se na razini godine može uštedjeti i do 3 mln KM, koje se mogu prenamijeniti u druge društveno osvještenije svrhe, poput porodiljnih naknada ili besplatnih udžbenika. Druga stvar, je jasan gospodarski program, kroz tri temeljna segmenta: poljoprivredni, turistički i industrijski/energetski . Fiskalnom politikom rasteretiti poduzetnike, a kompenzirati to višim stopama na potrošnju, osobito povećanjem trošarina na luksuznu robu, te alkohol i duhanske proizvode. Detaljnije se može vidjeti u našem programu na našoj web stranici. Naravno, ne zanemarujemo i nacionalnu dimenziju, ali ne na način licitiranja sa neriješenim ustavno pravnim statusom Hrvata u BiH, nego jasnim projektima, a to smo pokazali našim prijedlogom preustroja HNS-a, prijedlogom rješenja za grad Mostar, a ovih dana završavamo i prijedlog preustroja BiH, na realno izvedivim gabaritima.

Približavaju nam se izbori, na kojima razinama HRS izlazi na izbore?

HRS izlazi na županijskoj razini i to u ZHŽ i HNŽ, tj. tamo gdje nije ugrožen hrvatski nacionalni interes i tamo gdje je od vitalnog interesa pluralizam unutar hrvatskog političkog korpusa. U situaciji smo da su nam općine i županije gdje smo većina praktično pred bankrotom. Nije istina da nam je za to krivo Sarajevo, nego smo prvo mi krivi sami sebi, a Sarajevo samo iskorištava nepostojanje bilo kakve vizije i strategije razvoja područja sa hrvatskom većinom, te uzima i ono malo što padne sa stola ljudi što nam vode općine i županije. Neophodno je revidiranje raspodjele neizravnih poreza, radi povećanja prihodovne strane županija s hrvatskom većinom, ali uz navike i praksu vodstva hrvatskih općina i županija, da je koeficijent ne znam koliki, županije i općine bi svejedno otišle u financijske dubioze. Iako su ljudi s terena tražili da se prijavimo i u drugim županijama i razinama, mi smo to odbili kako ne bi došlo rasipanja hrvatskih glasova.

Zar je toliko bitan zajednički nastup? Ovih dana je jedan dužnosnik HDZ-a 1990 iz Srednje Bosne izjavio da je za tu županiju bolje da ima više stranaka. Uz to, zar se trebalo pristati na ultimatum HDZ-a BiH „na sve razine skupa ili nigdje“?

Zajednički nastup na državnoj i federalnoj razini je od vitalnog nacionalnog interesa, ako ništa radi kompenzacijskog izbornog sustava. Morate imati u vidu da je politička disperzija i nikad više kandidata na bošnjačkoj sceni tolika da će Bošnjaci izići na izbore u većem omjeru nego ranije, što će ovog izbornog ciklusa podići izborni prag za sve razine. S druge strane imate rast broja izbornih apstinenata kod Hrvata. Postoji realna opcija, dakle, da određene stranke sa hrvatskim predznakom neće dostići taj izborni prag, što znači da postoji vrlo realna mogućnost propadanja više tisuća hrvatskih glasova. Nije istina da je HDZ BiH dao ultimatum zajedničkog izlaska na sve razine. O tome se krenulo govoriti tek u trenutku kada je HDZ1990 odbio izići zajednički na izbore za federalnu i državnu razinu, iako je bio izrađen dokument raspodjele odgovornosti i omjera zastupljenosti kandidata na listam ovih razina, kao i za županije gdje su Hrvati manjina, dok se u ZHŽ, HNŽ-u i HBŽ-u planiralo ići odvojeno. To je bilo i dogovoreno unutar HDZ1990, potražite izjavu predsjednika HDZ1990 s početka veljače ove godine. Što se tiče izlaska u Srednjoj Bosni, nepoznanica mi je po kojoj analizi je za tu županiju bolje da se iziđe sa više lista, kad bih je vidio, tek onda bih mogao dati komentar na nju.

Šta je po Vama najbitnije za hrvatskog čovjeka na području BiH?

Potrebno je dogovoriti koji je to minimum načela hrvatske politike u BiH koji se mora poštovati i na temelju čega graditi našu budućnost u BiH, kako bi imali jasan odgovor i na politička podmetanja drugih naroda, ali i političko licemjerstvo unutar našeg korpusa. Tu vidim enormnu ulogu HNS-a, ali ne HNS-a kakav je danas, nego reformiranog u skladu sa načelima koja smo mi iz HRS-a dali na diskusiju i gdje bi se ta načela morala donijeti. U trenutku dogovaranja načela, rodit će se i vizija o tome gdje želimo da Hrvati budu nakon 20 godina od danas i kakvo društvo ćemo ostaviti onima koji dolaze iza nas.

Šta mislite o Trećem entitetu?

HRS će ovih dana izići sa dokumentom prijedloga preustroja Federacije, što će biti uvod u preustroj BiH, na način da će se poštovati prava svakoga naroda, bez obzira gdje on živio, te osigurati ekonomska održivost BiH. Po nama, to je hrvatska federalna jedinica, sa jasno definiranim teritorijalnim i administrativnim gabaritima. Neophodno je drastično skresati ovaj neodrživ i nefunkcionalan birokratski aparat koji će, u protivnom, BiH odvesti u bankrot. Naš prijedlog će ići u smijeru teritorijalnog preustroja u skladu sa pokrivenošću zemaljskom infrastrukturom elektroprivreda i telekoma, te preraspodjele nadležnosti sa trenutne federalne razine, na razinu novih federalnih jedinica ili, ovisno o tematici, na razinu države. Primjerice, vlasnički udio u javnim poduzećima bi se također redefinirao, a i redefinirao bi se i federalni dug na način da bi ga nove jedinice naslijedile u omjeru ovisnom o područjima i populaciji gdje je i kako utrošen. Definirali bi se, naravno, mehanizmi poštivanja i zaštite svih onih koji bi bili eventualna manjina u određenoj jedinici, da li uvođenjem novih distrikta, reorganizacije općina ili sl., javnost će vidjeti u našem prijedlogu. Teritorijalno administrativno preuređenje je jedina moguća budućnost BiH, koliko god se to nekome ne sviđalo. Kada sa mjerljivim argumentima, koji će biti kategorički odmak od „pozdrava iz stolnog grada iz budućeg hrvatskog entiteta“, iziđemo u javnost, jedva čekam čuti i vidjeti protuargumente.

Bili ste član HDZ 1990. Zašto ste napustili tu političku stranku, te kakvo imate sada mišljenje o Martinu Ragužu predsjedniku te stranke?

Bio sam član HDZ-a 1990 i više nisam, trenutno sam toliko okupiran sa HRS-om i imamo toliko aktivnosti da me HDZ 1990, kao moja bivša stranka, zanima vjerojatno manje nego što Martina Raguža, kojeg spominjete, zanima njegova Liberalno demokratska stranka. Političke stranke u BiH su u sustavu vrijednosti u kojem živimo nužno zlo. U trenutku mog prvog političkog angažmana, HDZ1990 je bilo manje loše rješenje, jer ruku na srce, i jedan i drugi HDZ su dva lica iste medalje, što sam govorio i kada sam bio član te stranke, lako je provjeriti. Ta je stranka doživjela ideološki zaokret, a ulazak Krešimira Zubaka i slavodobitni povratak Stjepana Krešića to najbolje dokazuju. Prvi je kreirao Alijansu, drugi Platformu. Prema tome, HDZ 1990 je odabrao svoj put, kojim ja nisam htio ići, jer taj put vodi u scenarije koje su naš narod dovele u situaciju ustavnopravne, ali i ekonomske neravnopravnosti i podređenosti većini.

Kakvo je Vaše mišljene o predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću te o njegovoj politici koju vodi?

O njemu kao predsjedniku HDZ BiH ne mogu govoriti jer me ni ta stranka ne zanima, niti sam njome okupiran, osim kada se radi o svim društvenim anomalijama i šteti uzrokovanoj lošim radom HDZ-ovskih kadrova. Međutim, kao predsjedniku HNS-a i osobi koja za sobom nosi najveći hrvatski legitimitet, mogu reći samo da trenutno njegova najjača snaga leži u činjenici da su oni koji sebe nazivaju njegovom alternativom gori izbor od njega. Kao predsjednik HNS-a snosi najveću odgovornost što ova institucija u praksi nije opravdala svoju misiju. Predsjednik HNS-a mora znati da cilj HNS-ove liste nije da se provjereni HDZ-ovski kadrovi, koji ničim nisu to zaslužili i koji su najodgovorniji za katastrofalno financijsko stanje županija i općina sa hrvatskom većinom, vrate na federalne proračunske jasle. Misija HNS-ove liste je da se nakon izbora krene rješavati hrvatsko nacionalno pitanje, a ne pozicioniranje istrošenih, ali poslušnih kadrova. Dragan Čović će postati član Predsjedništva, jer je objektivno bez konkurencije, ali šta nakon toga? Gdje je ta jasna vizija i taj konkretni program? Ne može biti strategija samo u činjenici da „alternativa“ galopira u neke nove alijanse. Ponovio sam u više navrata: ne možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH buđenje iz apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na stranačku kadrovsku križaljku i predizborne poruke. Na žalost dovedeni smo u situaciju da podrška HNS-ovoj listi na razini federacije i države nema alternativu u ovom izbornom ciklusu. HRS će zato na sebe preuzeti ulogu korektiva unutar HNS-a. Počeli smo to prijedlogom preustroja HNS-a, izići ćemo sa prijedlogom preustroja FBiH, mi ćemo gristi, ne znamo hoće li biti uspjeha u tome, ali ono što je definitivno, nećemo se umoriti niti odustati.

Poručite našim čitateljima zašto da glasaju za HRS na predstojećim izborima?

Neću poručivati ikome da glasuje za nas, jer želimo biti prepoznati po onome što radimo i propagiramo, a ne da bilo koga vučemo za rukav. Nismo opterećeni vlašću, jer nama nije cilj vladati, nego mijenjati društvo. Politiku opčinjenu i opsesivno usmjerenu ka osvajanju vlasti ostavljamo drugima, ako ništa drugo, tu konkurencije ima na pretek. HRS čine mladi ljudi, politički i mentalitetski neopterećeni partitokracijom i komunističkim načinom razmišljanja, ljudi koji imaju smjelosti staviti svoj obraz na kocku, imaju hrabrosti ukazati na sve ono loše u društvu, ali i koji daju jasne ideje, utemeljene na realno izvedivim temeljima. Obećanja radnih mjesta, licitiranje nacionalnim interesima, floskule o harmonizaciji, europeizaciji i dr., prepuštamo drugima. Oni koji nas prepoznaju neka glasuju za nas. Svi drugi, kao što rekoh, imaju za koga drugog glasovati. Ono što je sigurno, mi ćemo svoj glas opravdati i zaslužiti, a što se drugih tiče, neka se birači upitaju jesu li ga oni zaslužili i opravdali nakon što su im glas dali na prošlom izbornom ciklusu…i onom prije toga…, i onom prije toga, i tako redom.

dnevno.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati