Slovenija, ruska praonica novca?

1

Rusi preplavili deželu

U Sloveniji je osnovano skoro tisuću poduzeća, točnije 987, koja su u vlasništvu ruskih državljana, a njihov se broj samo prošle i ove godine udvostručio. Međutim, mnoga od tih poduzeća registrirana su na istoj adresi, jer je po slovenskim zakonima za registraciju tvrtke dovoljna samo adresa, zapravo poštanski sandučić, a većina tvrtki nema nikakve ili gotovo nikakve godišnje prihode, tako da ljubljansko Delo postavlja pitanje je li riječ o fiktivnim poduzećima, osnovanim isključivo radi pranja novca.

https://i2.wp.com/www2.gov.si/up-rs/2007-2012/turk-ang-arhiv.nsf/0/C6F6080E5B7EA3F0C12577E700560853/$File/V_2010-11-17_URADNI-OBISK-RUSIJA-3_STA.JPG?resize=590%2C379

Danilo Türk i Dmitrij Medvjedjev

Podatci slovenskog ureda za sprječavanje pranja novca te sumnje potvrđuju. Ruski kupci pojavljuju se u Sloveniji kao kupci najvrjednijih nekretnina, naročito na slovenskoj obali, a ured za sprečavanje pranja novca u više od polovice takvih transakcija sumnja da je riječ o pranju novca. Kruže glasine da Rusi peru novac u Sloveniji i preprodajom plovila. U porastu je i broj zahtjeva ruskih državljana za boravkom u Sloveniji, a svaki mjesec Slovenija Rusima izdaje 100 do 150 dozvola za stalni ili privremeni boravak.

Mnoga slovenska poduzeća u ruskom vlasništvu ne objavljuju svoja godišnja izvješća, nemaju nikakav promet ni prihode, niti su članovi slovensko-ruskog poslovnog savjeta. Njihove vlasnike nitko ne poznaje. Ukupno su u Sloveniji istragama ureda za sprečavanje pranja novca obuhvaćene transakcije u iznosu od 145 milijuna eura, a ruski su državljani sudjelovali u 31 spornoj transakciji, iako je u njihovim slučajevima redom riječ o iznadprosječno visokim iznosima. Čak 61 posto slučajeva povezanih s Rusima i Ukrajincima kojima se ured bavio iskazali su se opravdano sumnjivim. Većina ruskog kapitala u Sloveniju stiže preko Cipra i drugih poreznih oaza.

No koliko je ukupno nekretnina u Sloveniji prodano ruskim državljanima nije poznato, jer slovenska financijska uprava nema takvu evidenciju, a čini se da ni slovenske obavještajne agencije, kako su bivši članovi parlamentarnog odbora za nadzor tajnih službi posvjedočili Delu, ne prate ruske poslove u Sloveniji.

Naravno da ruski kapital u Sloveniji, pogotovo sumnjivog porijekla, postaje posebno osjetljivo pitanje u vrijeme zaoštrenih odnosa između Zapada i Rusije, nakon ruske aneksije Krima i vojne intervencije na istoku Ukrajine. Čini se i da je Slovenija već neko vrijeme pod povećalom zapadnih saveznika zbog svoje politike koja se, katkad možda pojednostavljeno, percipira kao izrazito proruska. O tome svjedoči činjenica da je Slovenija je jedna od članica EU-a koje se odlučno protive sankcijama protiv Rusije, ponajprije zbog vlastitih gospodarskih interesa i velike gospodarske razmjene s Rusijom, što je Ljubljani osobito važno u vrijeme kada slovensko gospodarstvo nakon višegodišnje recesije bilježi prve naznake oporavka.

Slovenska opozicija optužuje slovensku vladu za »zaokret u vanjskoj politici od Zapada, NATO-a i EU-a prema Rusiji«, a analitičarima nije promakla činjenica da slovenski predsjednik Borut Pahor, jedini od svih čelnika tzv. Nove Europe, od Baltika do Jadrana, nije nedavno otišao u Varšavu na proslavu 25. obljetnice prvih demokratskih izbora i susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom, jer je dao prednost obilasku poplavljenih područja u Bosni i Hercegovini.

Slovenija je jedna od članica EU-a s kojima je Rusija potpisala sporazum o plinovodu Južni tok, koji je blokiran od strane EU-a, a slovenski šef diplomacije Karl Erjavec putovao je u Rusiju i u vrijeme kada je ta zemlja zbog svoje politike prema Ukrajini bila u poluizolaciji, kao što je i Slovenija u isto vrijeme ugošćivala Putinovog šefa diplomacije Sergeja Lavrova.

Nedavno je odjeknula vijest da je slovenski veleposlanik pri NATO savezu Andrej Benedejčič povučen u Ljubljanu zbog optužbi za špijunažu u korist Rusije, a iako je kasnije slovensko ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo da je riječ o glasinama bez ikakva utemeljenja u činjenicama, i ta informacija podsjeća na narušeni ugled Slovenije u zapadnom savezu. Nedvojbeno je da je Slovenija, usprkos novom zapadno-ruskom hladnom ratu zbog Ukrajine, odlučila zadržati dobre odnose s Moskvom, makar zbog toga morala pogoršati odnose s Washingtonom i Bruxellesom.

Dolaskom nove vlade Mira Cerara na tom planu ne treba očekivati veće promjene budući da novi premijer nema nikakvo vanjskopolitičko iskustvo, a dvije najodgovornije osobe za aktualni kontroverzni vanjskopolitički kurs Slovenije, šef diplomacije Erjavec i predsjednik Pahor, ostaju na svojim pozicijama.

 

Denis Romac, Novi list

facebook komentari

  • peppermintt

    kapital uvik ima svoje tokove..neometane..politika služi isključivo za zabavljanje širokih masa….