Pratite nas

Hrvatska

Slovenija se zatvara: prestaje primati ekonomske migrante, a Hrvatska?

Objavljeno

na

Do odluke da se javno objavi prestanak primanja ekonomskih migranata došlo je nakon što Hrvatska nije odgovorila na zahtjev Slovenije da primi natrag skupinu stranaca

Slovenija je počela zaustavljati prihvat stranih državljana na svojoj granici s Hrvatskom za koje sumnja da su čisti ekonomski migranti, a ne izbjeglice koje bježe iz ratom zahvaćenih zona na Bliskom istoku, potvrdila je u slovenska policija u izjavi za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Dodatna obrazloženja odluke nisu se mogla dobiti, a glasnogovornica slovenske policije Vesna Drole najavila je Hini priopćenje za javnost.

Kao prenosi slovenska agencija, do odluke da se javno objavi prestanak primanja ekonomskih migranata došlo je u srijedu, nakon što Hrvatska nije odgovorila na zahtjev Slovenije da primi natrag skupinu stranaca za koje se sumnja da su ekonomski migranti koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Zadnjih dana u Sloveniju dolazi sve više osoba za koje se, na osnovi njihova državljanstva, pretpostavlja da su čisti ekonomski migranti, a oni u Sloveniji obično ni ne zatraže azil. Njihov je ulazak i boravak u skladu s važećim propisima EU-a u Sloveniji nezakonit, navode u slovenskoj policiji te dodaju da su se nakon neuspjela formalnog pokušaja njihova vraćanja u Hrvatsku odlučili javno objaviti da Slovenija više ne prima ekonomske migrante.

Također pojašnjavaju da prilikom registracije migranata vrše provjere njihova državljanstva u nacionalnim i međunarodnim bazama podataka te se na osnovi toga odlučuju koga će primiti u državu, a koga ne.

Za slične su se mjere već odlučile Makedonija i Srbija. Više podataka o tome kako će se mjera odraziti na stanje na ulaznim točkama za primanje migranata i izbjeglica iz Hrvatske te koliko će izbjeglički val od sada biti smanjen može se očekivati popodne na redovitom brifingu za novinare državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Boštjana Šefica.


N1 neslužbeno doznaje iz međunarodnih institucija kako će Hrvatska dopuštati prolaz samo izbjeglicama iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Riječ je zapravo o ‘lančanoj reakciji’, jer su Srbija i Makedonija već počele dopuštati prolaz samo Sirijcima, Iračanima i Afganistancima, priopćio je UNHCR u četvrtak.

Glasnogovornica UNHCR-a rekla je da su ostali migranti vraćeni te da su stotine migranata ostale na granicama. “Jučer oko 18,00 sati Srbija je počela vraćati (Makedoniji) sve osim Sirijaca, Iračana i Afganistanaca”, rekla je glasnogovornica UNHCR-a Melita Šunjić.  “Makedonija je zatvorila granicu oko 3 sata ujutro i oko stotinu ljudi ostalo je stajati na ničijoj zemlji”, rekla je Šunjić.

Vulin: Nema ulaska ekonomskih migranata

Srpski ministar za socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je kako ‘u Srbiju iz Makedonije ne mogu ući ekonomski migranti, odnosno migranti iz zemalja za koje su u Hrvatskoj i Sloveniji odlučili da ne mogu uživati njihovo gostoprimstvo, jer nisu ugrožene ratom’.

“Moramo zaštititi svoju zemlju i zato smo primjenili recipročne mjere prema onima za koje u Hrvatskoj i Sloveniji smatraju da za njih nema mjesta”, rekao je Vulin novinarima.

Vulin je upozorio da se ‘problem mora riješiti na nivou cijele migrantske rute, te da bi jednostrani potezi mogli biti štetni i izazvati probleme, ali i naglasio da će Srbija štititi svoj teritorij.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević sa švedskim ministrom obrane Hultqvistom

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska će prilikom odabira borbene eskadrile koja će zamijeniti islužene ruske MiG-ove 21 voditi računa ne samo o karakteristikama i sposobnostima zrakoplova već i o strateškom partnerstvu, cijeni te poslovno-gospodarskoj suradnji, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević nakon razgovora sa švedskim kolegom Peterom Hultqvistom.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom susreli su se danas, u ponedjeljak, 25. rujna 2017., u Ministarstvu obrane RH s ministrom obrane Kraljevine Švedske Peterom Hultqvistom s izaslanstvom.

Ministar Krstičević i ministar Hultqvist su izrazili zadovoljstvo napretkom bilateralne suradnje dviju zemalja, koja se odražava ponajprije kroz suradnju u okviru Europske unije.

Ministar Krstičević zahvalio je švedskom ministru Hultqvistu na dolasku u Hrvatsku i upoznao švedsko izaslanstvo s razvojem hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti u kontekstu donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti. “Republika Hrvatska je prepoznala važnost izmijenjene sigurnosne paradigme i usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti, a očekujemo i donošenje novog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i ovom prilikom želim zahvaliti kolegama iz Švedske na sugestijama i pomoći u izradi ovih važnih dokumenata”, istaknuo je ministar Krstičević.

Također, ministar Krstičević rekao je kako je Švedska značajan gospodarski partner Hrvatske s područja Skandinavije, te da je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.

Švedski ministar Peter Hultqvist izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i istaknuo kako i Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti.

Tijekom sastanka su razmijenjena mišljenja o trenutnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji. Ministar Krstičević naglasio je kako “stalno promjenjiva sigurnosna paradigma traži od nas da budemo još bolji i spremniji u suočavanju sa sigurnosnim izazovima današnjice”, a ministri su se složili da je važno pronaći nove načine kako bi se bolje suočili s novim sigurnosnim izazovima.

Ministri su također razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Švedska jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom.
Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. „Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku. Potrebna je i poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. “

Također, tijekom sastanka se razgovaralo i o mogućnostima buduće suradnje u kontekstu razmjene iskustava pri implementaciji ciljeva sposobnosti.

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, švedski ministar obrane s izaslanstvom će se susresti i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati