Slovenija tuži Hrvatsku zbog potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki

3

Slovenija je u četvrtak na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu podnijela tužbu protiv Hrvatske zbog kršenja prava nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb na naplatu dugova hrvatskih tvrtki, objavio je slovenski ministar za pravosuđe Goran Klemenčič,

Mogućnost tužbe protiv Hrvatske lani je najavio premijer Miro Cerar zbog zakona kojim je Slovenija temeljem presude suda u Strasbourgu morala početi s otplatom neisplaćene štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH.

Slovenija od Hrvatske traži “najmanje 360 milijuna eura odštete”, kazao je Klemenčič na konferenciji za novinare.

Dodao je da su hrvatske vlasti u proteklih 25 godina svojim postupcima sustavno onemogućavale Ljubljansku banku da naplati svoj dug sudskim putem.

“Tako je banka na nezakonit način prikraćena za svoju imovinu”, rekao je slovenski ministar pravosuđa.

U tužbi se Slovenija poziva na više konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda i tvrdi da je Hrvatska kršila pravo Ljubljanske banke na pravično suđenje, na izvršenje sudske presude i pravo na suđenje u razumnom roku.

Tužbe Ljubljanske banke u Hrvatskoj protiv tvrtki koja joj duguju novac u prosjeku su trajala više od 18 godina, kazao je Klemenčič.

Dodao je da je o tužbi izvijestio svog hrvatsku kolegu Antu Šprlju i očekuje da će proći barem dvije godine dok ECHR ne donese odluku.

“Tužba neće ni poboljšati ni pogoršati odnose dviju država, ali bi presuda o odšteti Ljubljankoj banci to pitanje dugoročno zatvorila”, rekao je Klemenčič.

Premijer Cerar je prošle godine najavio da bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku, nakon što je slovenski parlament temeljem odluke suda u Strasbourgu proglasio Sloveniju odgovornom za povrat stare devizne štednje Ljubljanske banke iz vremena bivše SFRJ njezinim štedišama u Hrvatskoj i BiH. To je pitanje Ljubljana nakon osamostaljenja proglasila “sukcesijskim pitanjem”.

U Sloveniji se niz godina tvrdi da su potraživanja Ljubljanske banke u Hrvatskoj veća od njezinih dugova, zbog toga što je banka dugovima hrvatskih tvrtki pripisivala zatezne kamate što je jako povećalo njihov dug, dok su se dugovi banke prema štedišama vodili kao a vista štednja ili štednja po viđenju s niskim kamatama.

facebook komentari

  • Alan B’Stard

    Treba u Piranski zaljev poslati Petra Krešimira

  • EMINƎM

    a slovenčad mogu tužiti što uopće čekaju s tužbom, sva alpskosrpska potraživanja koja su osigurana dobiti će ih, u većinskom broju nisu uopće osigurana 😉

  • prepri43

    Slovenske banke s još uvjek večinskim državnim udjelom u ukupnom vlasništvu ponašaju se isto tako kako su se ponašale u SFRJ, –NEODGOVORNO. Politka koja s njima upravlja dijeli novac šakom i kapom svojima, koji ga ulažu u sumnjive projekte, koji redovito propadaju, a proviziju koju dobivaju kod posredovanja stavljaju u svoje žepove. To se radi na vrlo različite dovitljive načine, da bi na kraju novac bio skriven u poreznim oazama od Cipra preko B(e)remuda do Paname, da sve ostale ne spominjemo.Ulaganja u bivše republike je LB nastavila i kasnije poslije osamostaljenja R.Slovenije.Srpski lobi udbomafijskog podrijetla, koji je i poslije osamostaljenja nastavio vladati »regionom« Utopio je u projekte u Srbiji samo jednom prigodom 50 milijardi eura, koji su danas u cjelosti otpisani točnije preneseni u javni dug na teret slovenskih poreznih obveznika.Danas kao i tada banke koje ulažu u gospodarske subjekte nose rizik svojeg poslovanja.Kad bi one bile privatne dobro bi odvagale kome posuditi, akome ne?! A pošto su banke državne lako je s tuđim kolcem gloginje mlatiti.Sve
    će to narod pozlatiti već spomenutim vraćanjem javnog duga slijedećih 100 i nešto godina. U
    bivšoj državi poslovanje svih subjekata regulirala je preko partije središnja
    država.Ni jedna tvrtka (pre(du)zeće) nije moglo u stečaj, jer bi to značilo
    sumrak »najboljeg društva na kugli zemaljskoj«.Niti jedno spomenuto poduzeće
    nije vratilo dug svojim kreditorima pa mogu svi oni koji našto tako očekuju
    poslati potraživanja na adresu »kuća smeća« Dedinje bb, ili nešto slično! Da ja sve što se događelo u onoj smradiji temeljilo na titoizmu i družesnalazizmu svima je poznato. Kako se dolazilo do dobro plačenih https://uploads.disquscdn.com/image/7bef352c5a36aeb61f89761468b42b6637c02baf836585e50bff440ff1f27d9d društvenih položaja, ako ne preko položaja u partiji.Sva ona imovina koja je stečena na području R.Hrvatske od strane građana iz drugih republika kupljena je s nelegitimno stečenim novcem. Vrijednost te imovine koje posjeduju sjeverni susjedi oni procjenjuju na više od tri milijarda €! Dakle 10 putapremašuje navodni dug hrvatskih bivših poduzeća prema LB. A kako i NLB svoje
    komintente striže preko t.zv. podređenih dionica (rizičnih),pa iz toga ne radi
    probleme, iako se to događa u realnom vremenu i nema uporišta u postoječem zakonu
    niti pogodbi s komintentima.Hrvati bi kao krščanski narod mogli prijateljskoj
    susjedi točnije LB dopustiti da sva ona svoja ulaganja u strojeve i slično
    odmontira teren dekontaminira plati korištenje zemljišta, koja su njihova braća
    po ideologiji ukrala pripadnicima hrvatskog naroda.Kao dobri krščani ponavljam
    ne bi tražili odštetu za pretrpljene boli i ne bi po dobrom običaju njihovih
    prijatelja nacionalizirali imovinu do koje su u 90% slučajeva došli na
    nelegitiman način!