Slovenskom povjerenstvu za istraživanje prikrivenih grobišta iz vremena II. svjetskog rata milijun eura sredstava

0

Slovensko vladino povjerenstvo za prikrivena grobišta iz vremena rata i poraća za ovu je i sljedeću godinu dobilo iz državnog proračuna milijun eura, piše mariborski list “Večer” te dodaje da je riječ o sredstvima koja će se koristiti za iskopavanja i pogrebe žrtava.

Do sada je u Sloveniji popisano više od 600 potencijalnih lokacija pojedinačnih ili masovnih grobnica iz tog vremena, piše list koji se poziva na zadnje izvješće povjerenstva i izjave njegovih članova.
Od preko 600 zabilježenih lokacija do sada ih je 180 potvrđeno sondiranjem na terenu, a među njima je i 96 grobišta iz kojih su djelomično ili u cijelosti ekshumirani posmrtni ostaci ubijenih.

Bitan pomak u uspostavi dostojnog i pijetetnog odnosa prema žrtvama, što bi trebalo voditi prema nacionalnoj pomirbi oko tragičnih događaja iz nedavne prošlosti, predstavljao je nedavno pogreb dijela žrtava iz Hude jame u Mariboru, ocjenjuju predsjednik povjerenstva Jože Dežman i član povjerenstva Mitja Ferenc, obojica povjesničari koji se već niz godina bave ovom problematikom, piše list.

Iz Hude jame, masovne grobnice u rudniku kod Laškog koja je otvorena 2009. godine, do sada su iskopani posmrtni ostaci 1403 žrtve, a zadnjih je mjeseci s drugih lokacija ekshumirano i pokopano 420 ljudi, navodi mariborski list pozivajući se na podatke povjerenstva.

Nakon simboličkog pokopa žrtava Hude jame u Mariboru Slovenija korača novim putem, putem kojim žrtvama ratnih i poratnih ubojstava pokušava vratiti ljudsko dostojanstvo, kazao je Dežman, prenosi “Večer”.

Zbog relativno skromnih sredstava povjerenstvo će, prema najavama, iduće godine istraživati grobnice u kojima su, kako se pretpostavlja, žrtve slovenske nacionalnosti, uglavnom slovenski domobrani, a jedan od ciljeva je i pokušaj identifikacije žrtava, što je nakon toliko godina od smrti vrlo teško.

“Nemamo podatke i dokumente iz vremena kad su likvidacije izvođene. Postoje samo usmena svjedočanstva, a ona nisu sasvim pouzdana”, kazao je član povjerenstva, kriminalist Pavle Jamnik, zadužen za kriminološku obradu slučajeva nakon što se pojedino grobište otkrije i otvori.

“U pokušajima identifikaciji žrtava nastojimo si pomoći predmetima koje nađemo uz posmrtne ostatke. Uzimamo i uzorak žrtava radi DNK analize. No, problem je u tome da se ne zna tko su žrtve niti tko bi mogli biti njihovi potencijalni, a još živi srodnici s kojima bi mogli uspoređivati podatke o DNK žrtava”, kazao je Jamnik, prenosi list “Večer”.

facebook komentari