Šmrčem, kišem, kašljem … proljeće je! Stižu proljetne alergije

0

Što je alergija?

Alergija je pretjerana i  štetna reakcija našeg obrambenog sustava na često bezazlene tvari iz našeg okoliša. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergenima. Potencijalni alergen je svaka tvar koja je nakon unošenja u organizam sposobna pokrenuti imunološku reakciju. No, neke se tvari ubrajaju u češće alergene, poput peluda biljaka, grinja iz kućne prašine, dlaka životinja, spora plijesni, nekih namirnica (kikirikija, ananasa, jagoda), lijekova, konzervansa i aditiva iz hrane i pića, otrova koje luče insekti nakon uboda i ultraljubičastih zraka.
Alergeni mogu ući u naš organizam udisanjem, preko probavnog trakta, preko kože i/ili putem injekcije.
Ovisno o vrsti alergena i mjestu ulaska u organizam razlikujemo alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma), alergijski konjuktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti i alergijske reakcije na lijekove i ubode insekata.

Koje su najčešće alergije?

U vrijeme proljeća zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvijetanja biljaka najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim  konjuktivitisom,  tada govorimo o peludnoj groznici.

Peludna zrnca “vrebaju” iz zraka

Peludna zrnca čine mali dio ukupnog broja čestica u zraku, ali su najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Da bi neka biljka bila alergogena mora se oprašivati vjetrom, mora proizvoditi pelud u velikim količinama i  pelud mora imati alergogene osobine, što znači da se u strukturi peludnog zrnca nalaze alergogeni spojevi koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju. To su najčešće biljke stabala, trave i korova, dok biljke koje oprašuju kukci rijetko uzrokuju proljetne alergije.

Kada smo najugroženiji?

Koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Na njih se u ožujku nadovezuje cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U  prvim proljetnim mjesecima najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj). Kasno ljetni alergeni su peludi raznih vrsta korova, osobito ambrozije.
Za primorski pojas maksimum polinacije je u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U našem primorskom pojasu najizraženije je alergogeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.
Peludna zrnca su lagana, te nošena vjetrom mogu se prenijeti na velike udaljenosti. No, ipak najveći dio peludi (oko 90%) ostaje na mjestu otpuštanja.  U velikim gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta peludna zrnca najgušća su u sloju zraka do 10 metara od tla. Za toplog i suhog vremena, uz visoki tlak zraka i vlažnost od 30-40% oslobađaju se velike količine peludi.  Veća kišna razdoblja smanjuju  širenje i koncentraciju peludi u zraku. Na selu i u prirodi koncentracija peludi najveća je ujutro, a u gradu navečer.

Utječu li klimatske promjene na sezonske alergije?

Klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje koje nastaje uslijed povećane emisije ugljičnog dioksida u zraku, utječe na rast biljaka i povećano stvaranje alergogenog peluda. Najveći je utjecaj povećanih emisija ugljičnog dioksida na povećanje stvaranja peludi ambrozije. Dokazano je i da lebdeće čestice manje od 10µm koje većinom potječu od ispušnih plinova pridonose prenošenju peludnih zrnaca duboko u dišne puteve. Najnovije istraživanje provedeno tijekom šest godina u Italiji sugerira kako su klimatske promjene  dovele do produženja sezone visokih koncentracija peludi u zraku i većih tegoba osoba alergičnih na pelud. S porastom prosječne temperature zraka tijekom šestogodišnjeg istraživanja bilježen je i stalan porast koncentracije peludi u zraku tijekom sezone. Tijekom studije povećao se broj osoba s alegijskim reakcijama na pelud, ali i broj osoba s težim simptomima alergije na pelud koji su ranije imali blaže simptome peludne alergije.

Posljednjih desetljeća alergijske bolesti pokazuju trend porasta. Kako bi se pomoglo oboljelim osobama u predviđanju pojave simptoma bolesti, te pravovremenog liječenja i ublažavanja simptoma alergije izrađeni su peludni kalendari i alergijski semafori.

Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojednih biljaka na određenom području, dok je alergijski semafor dnevna prognoza o količini peludnih zrnaca u zraku putem obavijesti u tisku ili u sredstvima javnog priopćavanja. Obje prognoze ovise o odstupanjima od značajnih vremenskih prilika i o vremenskim uvjetima (temperaturi, vlažnosti zraka, pojavi vjetrova), a pomažu alergičnim osobama planiranje dnevnih aktivnosti, pravovremeno liječenje i ublažavanje simptoma sezonskih alergija.

Prehlada ili alergija?

Simptomi peludne hunjavice i prehlade vrlo su slični. To su šmrcanje, kihanje, kašljanje, neprohodnost i punoća nosa praćena vodenim iscjetkom iz nosa i gubitkom njuha. U očima dolazi do upale spojnice oka sa crvenilom, suzenjem, svrbežom i pečenjem očiju (alergijski konjuktivitis). Iako su simptomi prehlade i peludne hunjavice slični, bolesti se mogu razlikovati na temelju slijedećih pokazatelja:
• prehlada je najčešće praćena povišenom temperaturom,
• simptomi prehlade nestaju nakon tjedan do deset dana, dok peludna hunjavica traje duže od dva tjedna,
• pojava simptoma hunjavice unazad nekoliko godina uvijek u istom vremenskom periodu (proljeće, ljeto, jesen) upućuje na alergiju,
• pozitivna obiteljska anamneza – dijagnoza alergije kod članova uže obitelji upućuje na mogućnost razvoja alergije kod djece,
• kod alergije se javlja intenzivan svrbež nosa, ušiju i kože, dok kod prehlade nema svrbeža,
• kod peludne hunjavice nakon kihanja ne postoji olakšanje, dok kod prehlade kihanje donosi olakšanje simptoma,
• kod peludne hunjavice sluz je vodenasta i prozirna, a kod prehlade samo u početku bolesti.

Alergološko testiranje

Klinička slika i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendara pomoći će u postavljanju dijagnoze alergije. Uzrok alergije potvrđuje se različitim testiranjima i pretragama:
• alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene kojim se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena apliciraju u ili na kožu i mjeri lokalna alergijska reakcija na koži,
• krvnim pretragama kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE protutijela na pojedine alergene (RAST),
• citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile, određivanje broja eozinofilnih leukocita iz brisa nosa, iskašljaja i krvi.

Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i pulmološka obrada:
• spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija; postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih,
• radiološka dijagnostika i
• testovi provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih puteva.
Kako se liječe, odnosno ublažuju simptomi alergije?

Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti. Suvremena medicina ulaže goleme napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergije. Danas se u liječenju i ublažavanju  simptoma sezonskih alergija upotrebljava nekoliko skupina lijekova:
• antihistaminici – protuupalni lijekovi koji spriječavaju djelovanje histamina odgovornog za pojavu simptoma kod alergijskih bolesti,
• kortikosteroidi – protuupalni lijekovi koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu,
• kromoni – novija generacija lijekova koji se primjenjuju u obliku nosnog spreja  za uklanjanje simptoma sezonske peludne hunjavice,
• dekongestivi – lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice, te smanjuju neprohodnost i vodenasto curenje iz nosa,
• hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija – primjenom malih i rastućih koncentracija alergena tzv.alergenskih cjepiva.

Antihistaminici su najčešće propisivani lijekovi, mogu se primjeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma. Belupov antihistaminik Belodin (loratadinum) ima sustavno i dugotrajno djelovanje na simptome alergijskih bolesti, a da pri tome ne uzrokuje pospanost. Uzima se jednom dnevno tijekom dana i može se dobiti bez liječničkog recepta. Belodin se može uzeti i prije pojave simptoma alergijske bolesti, ali i kada su simptomi bolesti već prisutni. Već deset minuta nakon uzimanja Belodina neugodni simptomi kihanja, kašljanja i šmrcanja nestaju.

Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Češće se uzimaju u obliku spreja ili inhalera na nos ili usta, a rjeđe u obliku tableta i injekcija. Lokalni kortikosteroidi primjenjuju se kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome bolesti. Propisuju se samostalno ili u kombinaciji s drugim skupinama lijekova. Novije generacije kortikosteroida imaju manje nuspojava, te se mogu uzimati i prije pojave simptoma bolesti. Kod peludne hunjavice terapiju lokalnim kortikosteroidom treba započeti minimalno dva do tri tjedna prije početka cvatnje.

Za trajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se primjenom malih, stalno rastućih doza alergena  na koje je bolesnik osjetljiv potiče razvoj torelancije na taj alergen.Alergenska cjepiva primjenjuju se u obliku potkožnih injekcija. Hiposenzibilizacijom se smanjuje razina IgE protutijela u krvi i potiče stvaranje zaštitnih IgG protutijela. Ova metoda liječenja osobito je uspješna kod mladih osoba s cjelogodišnjom ili teškom sezonskom peludnom hunjavicom.

Proljetne alergije i  preventiva

Osim liječenja u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna i preventiva. Prva preventivna mjera je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporuča se:
• redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
• za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila za vrijeme vožnje,
• izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku ( od 5-10 sati ujutro),
• izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najviša,
• prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
• korisno je ugraditi klima uređaj jer on smanjuje količinu peludi za 90%,
• odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi izbjegli unošenje neželjene količine peludi u stambene prostorije,
• boravak u prirodi odgoditi za kasnoposlijepodne ili večer,
• za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske izvan kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
• kosu prati svako večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
• izbjegavati pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pogoršavaju simptome alergije.

facebook komentari