Pratite nas

Snažna potpora europskoj perspektivi jugoistoka Europe

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je u utorak u Dubrovniku snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe ocijenivši da su “klimu uništavanja” iz prošlosti zamijenile izgradnja i obnova toga područja koji teži priključenju EU-u.

pusić trčkara za angelom merkel“Na svim razinama radimo na realizaciji europske perspektive za sve države jugoistočne Europe”, istaknula je njemačka kancelarka na regionalnoj konferenciji Brdo-Brijuni.

Njemačka ne odustaje od tog pristupa i sve njemačke političke stranke podupiru europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe, dodala je gošća summita predsjednika država jugoistočne Europe.

Po njezinim riječima, sve države regije odradile su dio puta prema članstvu u Uniji. “Kada govorimo o ovim temama uvijek se radi o političkom pristupu raspravljanja i rješavanja sukoba…prije 15 godina u ovom su gradu još uvijek bili vidljivi tragovi ratnih događaja i zato želim istaknuti da je jako dobro da više ne postoji klima uništavanja koja je ustupila mjesto izgradnji i obnovi”, rekla je Merkel.

Izrazila je zadovoljstvo zbog “zamjetnog” napretka u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova te ocijenila da je tome pridonijela hrabrost vodstva dviju zemalja, ali i buduća europska perspektiva. Nada se, dodala je, da će i u BiH doći do “nove dinamike” te da će se nakon izbora pokrenuti nova inicijativa za tu zemlju.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, kazala je da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.

“Mislim da je to dobro i da danas trebamo razgovarati o konkretnim projektima”, rekla je Merkel i podsjetila da se u Berlinu u kolovozu okupljaju šefovi vlada i sve zemlje Brdo-Brijuni procesa kako bi se raspravljalo o specifičnim problemima.

Kazala je i da je s Austrijom i Francuskom dogovoreno da se takve konferencije, na kojima će se razgovarati o jugoistoku Europe, nastave.

Domaćin skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da Europa nije potpuna bez jugoistoka Europe, a zadatak Hrvatske i Slovenije je pomoći susjedima u ispunjavanju uvjeta kako bi što prije postali dio sadašnjeg bloka 28-orice.

“Europa nije potpuna bez njezina sastavnog dijela, jugoistoka Europe. Zadaća Hrvatske i Slovenije je da pomognemo susjedima da što prije postanu sastavni dio Europske unije”, poručio je Josipović u uvodnom dijelu plenarnog sastanka.

Istaknuo je da je gospodarstvo jedna od najvažnijih točaka, spomenuvši projekte u prometu, infrastrukturi i energetici, poput Jadransko jonske autoceste, željezničkog koridora Muenchen-Istanbul te naftnu i plinsku infrastrukturu, među kojima je LNG terminal.

Supredsjedatelj inicijative, slovenski predsjednik Borut Pahor kazao je da sastanak znači puno i za regiju i Europsku uniju. “Ovdje razgovaramo o vrlo osjetljivim pitanjima, kako postići pomirbu u regiji, kako stvoriti prijateljsku atmosferu suradnje, gospodarske i ljudske u procesu proširenja”, rekao je Pahor.

Josipović i Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.

Na skup koji se održava u Kneževu dvoru stigli su i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Atifete Jahjaga te predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati