Pratite nas

BiH

Socijalni nemiri u BiH mogli bi se ponoviti s još jačim intezitetom

Objavljeno

na

Malo će tko u Bosni i Hercegovini žaliti za 2014. godinom koja je toj zemlji donijela samo nove kušnje i probleme označivši ujedno najteže razdoblje još od 1995. godine kada je Daytonskim sporazumom završen troipolgodišnji rat.

U ovu je godinu BiH ušla opterećena napetostima prouzročenim stalnim sukobima među političkim strankama koje su zagovarale različite vizije budućnosti te zemlje, a pritom je držale blokiranu u bezuspješnim pregovorima o ispunjavanju uvjeta nužnih za napredak ka članstvu u Europskoj uniji.

Pregovori ključnih političkih stranaka o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” u svrhu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu pokazat će se nemogućom misijom, što će kasnije tijekom godine potaknuti Europsku komisiju da odustane od posredničkih napora i napusti cijeli taj pregovarački model.

Problem je nastao kada su se pregovori o tome kako omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretvorili u raspravu o statusu Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Na tome je posebice inzistirao HDZ BiH tražeći izradu novog izbornog modela koji bi spriječio da drugi narodi Hrvatima biraju predstavnike u tijelima vlasti, no oko toga nije bilo suglasnosti s bošnjačkim političkim strankama. I bivši europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pokušao je posredovati u tim pregovorima, no i njegova su nastojanja ostala bez rezultata.

Iako se problem provedbe presude u slučaju “Sejdić-Finci” nametnuo kao metafora svih poteškoća s kojima je BiH suočena, već na samom početku godine pokazalo se kako su zapravo loša gospodarska situacija i teško socijalno stanje prava tempirana bomba koja je u veljači i eksplodirala.

Oko tisuću nezadovoljnih i obespravljenih radnika uništenih tvrtki s područja Tuzle 4. veljače započelo je masovne prosvjede tražeći ostavku županijske vlade. Do kraja tjedna prosvjedi su se proširili diljem BiH da bi 7. veljače došlo do masovnih izgreda pri čemu su u Sarajevu zapaljene zgrade Predsjedništva BiH i županijske vlade, a ozlijeđeni su deseci policajaca i prosvjednika.

Slično se dogodilo i u Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću pri čemu su na ostavke bile prisiljene vlade tri županije. Nakon toga se u ožujku raspala vladajuća koalicija na državnoj razini kada je s dužnosti ministra sigurnosti smijenjen Fahrudin Radončić koji je označen odgovornim jer nije spriječio masovne izgrede i uništavanje imovine.

Iako je nasilje na ulicama bosanskohercegovačkih gradova prestalo, socijalne su napetosti ostale, a politički sukobi nastavljeni, da bi potom cijelu zemlju u svibnju pogodila prirodna katastrofa bez presedana. Obilne kišne padaline od 13. svibnja prouzročile su izlijevanje većih rijeka u slivu Save.

U poplavama koje su slijedile poginulo je više od 20 osoba, 950 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti dvoje domove, a više od 100 tisuća kuća je uništeno ili teško oštećeno.

Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH ova je katastrofa izravno ili neizravno pogodila više od trećine gospodarstva u BiH. Ukupnu financijsku štetu od poplava tijela vlasti u BiH procijenila su na nešto više od dvije milijarde eura.

Kraj godine tisuće ljudi u BiH dočekuje izvan svojih domova još uvijek čekajući pomoć za obnovu, a štete koje je prouzročila vodena bojica srušile su sve prognoze o gospodarskim kretanjima u BiH. Svjetska banka (WB) tako je projicirala rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u BiH u 2014. godini na oko 2 posto, no na kraju godine procjene su kako će on u konačnici biti oko nule.

Brojni uništeni proizvodni pogoni samo su pogoršali kronični problem nezaposlenosti u BiH, čija je nominalna stopa čak 44 posto. Iako se procjenjuje da je stvarna stopa nezaposlenosti zapravo oko 27 posto, kada se isključe one koji zarađuju u zoni tzv. sive ekonomije, to još uvijek znači da je između 200 i 300 tisuća radno sposobnih stanovnika BiH bez posla.

Nakon listopadskih izbora nove nade i očekivanja

U sjeni svih tih dramatičnih okolnosti građani BiH u listopadu su birali novu vlast.

Socijaldemokratska partija (SDP BiH), koja je 2010. godine dobila najveće povjerenje birača i od tada bila stožer vladajuće koalicije, ovoga je puta označena najvećim krivcem za teško stanje u zemlji. Birači su je kaznili dajući povjerenje prije svega velikim nacionalnim strankama, a Zlatko Lagumdžija, koji je SDP vodio još od 1997. godine, pod težinom izbornog poraza morao je odustati od te pozicije pa je izvanredni kongres stranke u prosincu za njegova nasljednika izabrao Nermina Nikšića.

No Lagumdžija nije jedini čija je karijera završila u 2014. godini. Isto se dogodilo i izborniku nogometne reprezentacije Safetu Sušiću. Nakon što je izborio povijesni uspjeh bosanskohercegovačkog nogometa osiguravši plasman svojih izabranika na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, Sušićeva se slava ove godine raspala kao kula od karata. Momčad koju je sastavio doživjela je niz teških poraza u kvalifikacijama za europsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine, a Sušića su u Nogometnom savezu BiH označili glavnim krivcem za taj debakl pa su mu bez puno oklijevanja otkazali ugovor.

Pred sam kraj godine šansa da ispravi Sušićeve pogreške pripala je Mehmedu Baždareviću, nekadašnjem igraču sarajevskog “Željezničara” koji je, kao i njegov prethodnik, zapravo stranac u BiH jer već desetljećima živi u Francuskoj. “Neizmjerno sam ponosan i sretan jer ništa mi se bolje nije moglo dogoditi. Meni je ova zemlja sve”, kazao je ipak Baždarević pri prvom dolasku u Sarajevu, nakon što je postavljen na dužnost nogometnog izbornika potpirujući tako slabašne nade u plasman na europsko prvenstvo.

Ništa manje ambiciozna nisu ni očekivanja od bosanskohercegovačkih političara koji su u listopadu dobili povjerenje birača. Njihova je prva zadaća osigurati da država koju vode najkasnije do početka veljače 2015. godine dobije novu izvršnu vlast koja će odmah nakon toga morati prionuti na težak posao provedbe gospodarskih i socijalnih reformi.

Europska je unija najavila kako će taj proces pomoći odobravanjem stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) parafiranog još 2007. godine. Dogodi li se to, BiH će u idućoj godini napokon prestati biti jedina država regije bez ikakvih ugovornih odnosa s EU.

Sve je to zapravo sastavni dio nove njemačko-britanske inicijative za pomoć BiH, koju je potkraj godine prihvatilo i Vijeće za vanjske poslove EU. Na temelju ocjene da je zbog unutarnjih političkih nesuglasica od BiH u ovoj fazi nerealno očekivati krupne ustavne promjene kakve podrazumijeva i presuda “Sejdić-Finci”, EU je sada usmjerena na pružanje potpore BiH u stabiliziranju gospodarstva i jačanju vladavine zakona, posebice borbi protiv kriminala i korupcije. Postupnim bi se promjenama postojećih zakona i pravnih okvira ojačala država, da bi kao kruna tih napora slijedile ustavne promjene čime bi BiH ispunila uvjete za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

I u Bruxellesu i u Sarajevu prevladavaju ocjene kako je ovakav pristup pravi odgovor na činjenicu da tisuće obespravljenih radnika i nezaposlenih svakodnevno prijete novim prosvjedima ne poduzmu li nove vlasti odlučnije korake koji bi ljudima donijeli posao i osigurali egzistenciju. Ne odgovori li se na njihove zahtjeve, socijalni nemiri iz veljače ove godine u 2015. mogli bi se ponoviti s još jačim intenzitetom.

Hina/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati