Pratite nas

Politika

Sorensen: Spremni smo s vama za EU raditi cijelo ljeto!

Objavljeno

na

Čuo sam neke špekulacije u medijima da presudu “Sejdić – Finci” treba riješiti u roku od tri mjeseca. Nema rokova. Hoćemo da se to pitanje riješi odmah! Nema zaobilaznog puta. Mi želimo pravo partnerstvo od vlasti BiH – naglasio je Sorensen.

Zemlje u regiji pokazale su da s potrebnim reformama mogu ući u Europsku uniju. Hrvatska je članica, Srbija je na dobrom putu, a jaki napori čine se u Crnoj Gori.

Sada je vrlo važno da se politički lideri u BiH počnu fokusirati na pitanja koja su od značaja za građane. Znam da je vrijeme odmora, ali mi smo spremni raditi s vama cijelo ljeto, izjavio je jučer u Sarajevu šef Izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen tijekom prijema dobrodošlice Hrvatskoj u Europsku uniju u sjedištu Izaslanstva EU u Sarajevu, piše Dnevni avaz.

Otvorena pitanja

[dropcap]Č[/dropcap]uo sam neke špekulacije u medijima da presudu “Sejdić – Finci” treba riješiti u roku od tri mjeseca. Nema rokova. Hoćemo da se to pitanje riješi odmah! Nema zaobilaznog puta. Mi želimo pravo partnerstvo od vlasti BiH – naglasio je Sorensen.

Šef Izaslanstva EU u BiH naglasio je da je BiH jedina zemlja u regiji koja još nije riješila sva otvorena pitanja vezana uz CEFTA-u. S tim u vezi, izrazio je bojazan da bi našu državu mogla zadesiti slična situacija kao ona od prije tri godine kada smo posljednji dobili liberalizaciju viznog režima.

– Tada su svima u regiji ukinute vize, samo su građani BiH morali čekati šest mjeseci. U nekom trenutku političari su onda shvatili da, ako ne budu ispunjeni uvjeti, ukidanja viza neće biti. Molim vas da ne doživimo reprizu ove situacije – istakao je Sorensen.

Na upit kako komentira činjenicu da se na jučerašnji dan zbog ulaska i približavanja EU u Zagrebu i Beogradu slavilo, dok su građani Sarajeva prosvjedovali zbog ugrožavanja osnovnog ljudskog prava, odnosno neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju, Sorensen je naveo da demonstracije i jesu plod onoga što političari nisu htjeli rješavati.

– Pokretanje zemlje naprijed ono je što žele građani. Pozivnica za BiH u EU je otvorena – potcrtao je specijalni predstavnik EU u BiH.

Spremne granice

Osvrćući se na ono što je urađeno da bi naša država, ulaskom Hrvatske u Uniju, bila suočena sa što manje problema, Sorensen je kazao da je učinjeno dosta napora, ali da sada BiH mora nastaviti pregovarati sa EU.

Izrazio je zadovoljstvo što su granični prijelazi spremni, kao i to što se, kako je naveo, najgori scenarij nije dogodio. Najavio je da će Europska komisija s Hrvatskom i BiH intenzivno raditi da budu ispunjeni i preostali uvjeti vezani uz granicu i promet ljudi i robe.

Hrvatski veleposlanik u našoj zemlji Tonči Staničić kazao je da je uvjeren da ulaskom Hrvatske u EU neće biti loših momenata ili problema koji bi mogli nastupiti za BiH.

– Granica EU mnogo je bliže nego što je bila prije, a sve ostalo ostaje isto. Nitko neće biti maltretiran na granici, a policija će raditi svoj posao. Znači, sve ono sa čime su se suočavali građani BiH kada su ulazili u EU, ostat će isto – kazao je Staničić.

dnevno.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati