Pratite nas

Naši u svijetu

Špijunski skandal uzdrmao odnose Amerike i EU: ‘Nismo više u Hladnom ratu!’

Objavljeno

na

[quote]Nakon medijskih izvješća o navodnom američkom prisluškivanju europskih saveznika, dužnosnici članica Europske unije traže objašnjenja i hitan prestanak špijuniranja, napominjući kako je Hladni rat završio.[/quote]

[dropcap]Nj[/dropcap]emačka je u ponedjeljak priopćila da bi, u slučaju da se medijska izvješća da SAD špijunira svoje europske saveznike pokažu točnim, to predstavljalo neprihvatljivo hladnoratovsko ponašanje između partnera kojima je potrebno povjerenje da bi stvorili novo transatlantsko trgovinsko područje o kojem trebaju uskoro pregovarati.

‘Ako se potvrdi da su se špijunirala diplomatska predstavništva Europske unije i pojedine europske zemlje, jasno ćemo reći da je prisluškivanje prijatelja neprihvatljivo’, rekao je Steffen Seibert, glasnogovornik kancelarke Angele Merkel. ‘Nismo više u Hladnom ratu’, dodao je Seibert.

Berlin je, kako je kazao, iznenađen tim izvješćima i to je jasno dao do znanja Bijeloj kući. Angela Merkel bi vrlo skoro o tome trebala razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom, kazao je Seibert.

Na meti predstavništva EU u Washingtonu, Bruxellesu i UN-u

Gnjev američkih saveznika nakon otkrića Edwarda Snowdena, koji je radio za američku Agenciju za nacionalnu sigurnost (NSA), da SAD špijunira građane cijelog svijeta, dodatno se raspirio izvješćima da su pod prismotrom NSA bili uredi EU u Washingtonu, Bruxellesu i Ujedinjenim narodima.

Njemački Der Spiegel svoje optužbe o tome temelji na povjerljivim dokumentima do kojih je također došao preko Snowdena, a u jednom od tih dokumenata iz rujna 2010. koji je obilježen kao ‘strogo povjerljiv’, NSA opisuje kako je špijunirala diplomatska predstavništva Europske unije u Washingtonu.

Uz mikrofone postavljene u zgradi, izveden je i ulaz u informatičke mreže preko kojih se pratila elektronička pošta i unutrašnji dokumenti. Predstavništvo EU u UN-u je bilo pod nadzorom na isti način, pokazuju ti dokumenti.

EU traži objašnjenje, Hollande poziva da SAD smjesta prekine špijuniranje

Europska unija je zatražila objašnjenje, a njemačko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo američkog veleposlanika na razgovor oko spomenutih medijskih izvješća.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je SAD da ‘smjesta’ prekine špijuniranje EU i poručio da Francuska ‘ne može prihvatiti takvo ponašanje’. Istaknuo je da se sa SAD-om može pregovarati o stvaranju slobodne transatlantske trgovinske zone tek nakon što se dobiju jamstva da se prestalo sa špijuniranjem EU. Spomenuti pregovori trebali bi, kako je bilo najavljeno, početi u srpnju.

Barroso zatražio kontrolu sigurnosti Europske komisije

Iz Bruxellesa se u ponedjeljak oglasio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, zatraživši kontrolu sigurnosti EK-a. ‘S obzirom na izrečene optužbe, predsjednik Barroso je odgovarajućim službama Komisije naredio da provode potpunu sigurnosnu kontrolu’, kazala je glasnogovornica Komisije Pia Ahrenkiolde-Hansen.

Italija je također zatražila ‘objašnjenje’ od SAD-a povodom slučaja špijuniranja europskih institucija. ‘Zatražili smo neophodna objašnjenja o toj osjetljivoj stvari, a SAD nas uvjerava da će dati sva pojašnjanja vezana uz EU i zemlje članice’, priopćilo je talijansko ministarstvo vanjskih poslova.

John Kerry: Većina vlada koristi ‘mnoge aktivnosti’

Američki državni tajnik John Kerry je kratko izjavio da većina vlada koristi ‘mnoge aktivnosti’ u obrani svojih interesa, a dan ranije je glasnogovornik Ureda direktora nacionalne obavještajne službe kazao da će američka vlada diplomatskim kanalima reagirati na zahtjeve Europske unije da Washington objasni izvješće iz njemačkoga lista da Amerika špijunira svoje europske saveznike. O tim će se pitanjima, kako je rekao, razgovarati i bilateralno s članicama EU, dodavši da SAD neće javno komentirati specifične obavještajne aktivnosti.

Prema Der Spiegelu, NSA je prvo špijunirala diplomatska predstavništva Europske unije u Washingtonu i potom proširila svoje operacije do Bruxellesa. Prije više od pet godina sigurnosni stručnjaci EU su otkrili sustav prisluškivanja na telefonskoj mreži i internetu u zgradi Justus-Lipsius, glavnom sjedištu Vijeća EU, sve do glavnog stožera NATO-a u Bruxellesu, piše der Spiegel.

EU je 2003. objavila da je otkrila sustav telefonskog prisluškivanja ureda u nekoliko zemalja, među kojima u Francuskoj i Njemačkoj. Nije poznato radi li se o istom slučaju o kojem piše Der Spiegel.

(Hina)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati