Pratite nas

Reagiranja

Splitski branitelji traže zabranu simbola bivšeg komunističkog režima

Objavljeno

na

Koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata grada Splita i Splitsko dalmatinske županije uz potporu ostalih koordinacija i braniteljskih udruga predala je jučer zahtjev za donošenje odluke Hrvatskog sabora za osudu zločina, zabranu simbola bivšeg komunističkog režima te otvaranje svih arhiva bivšeg sustava.

Ivan Turudić, predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, na konferenciji za novinare ispred zgrade Sabora kazao je da je taj zahtjev predan Saboru kako bi on raspravio i osudio zločine jugoslavenskog totalitarnog režima i kako bi zabranio javnu uporabu njihovih simbola.

Njihovo priopćenje koje potpisuje predsjednik Turudić prenosimo u cijelosti:

Koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga SDŽ uz podršku ostalih braniteljskih i stradalničkih udruga na razini Hrvatske predala je u Hrvatski sabor zahtjev da se u Hrvatskom saboru rasprave zločini jugoslavenskog komunističkog režima i da se donese odluka kojom bi se još jednom osudili zločini svih totalitarnih režima i zabranilo javnu uporabu njihovih simbola, sukladno Rezoluciji Vijeća Europe iz 2006. g. kao i Deklaraciji Hrvatskog sabora (2006. godine) o osudi zločina počinjenih tijekom jugoslavenskog totalitarnog komunističkog poretka, te konačno predala partijska arhivska građa u Hrvatski državni arhiv na uvid zainteresiranoj javnosti.

U sadržaju prijedloga ove “Odluke” traži se osuda zločina ustanika koji su počinjeni nad nedužnim nesrpskim stanovništvom na tromeđi sjeverne Dalmacije, istočne Like i jugozapadne Bosne krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. godine te izraz pijeteta prema svim nevinim žrtvama tih zločina.

Dobro je zataškana činjenica da je u ustaničkim odredima jedan dio boraca nosio četničke kokarde a drugi dio zvijezdu petokraku. Proces diferencijacije četnika i partizana u ustaničkim redovima počeo je u jesen 1941., kada se konačno počinje koristiti naziv „partizan“ a prvi partizanski odred u Lici osniva se tek 20. rujna 1941.

Ako su ustanici antifašisti kako je moguć potpun izostanak otpora talijanskom okupatoru nakon što je on tijekom srpnja u sjevernoj Dalmaciji i Lici zauzeo važne prometnice i utvrđenja. Postoje čak dokumenti koji govore o suradnji ustanika s fašističkim okupatorom pa tako početkom kolovoza 1941. godine u mjestu Otrić na sastanku s Talijanima izaslanstvo ustanika (kojeg čine četnici i predstavnici KPJ-u na čelu s Đokom Jovanićem) potpisuje dokument „da neće vršiti nikakve sabotaže na štetu talijanskih snaga, i da će ih, što više, obavijestiti o svakom slučaju sabotaže“. Istaknuta je i obveza da će srpski predstavnici zajedno s Talijanima „suzbijati svaku komunističku akciju u ovim krajevima“.

Gosp. Miloradu Pupovcu smeta spomen-ploča poginulim hrvatskim braniteljima jer je postavljena u mjestu Jasenovcu, a ne smeta ga svake godine organizacija proslave u Srbu koja veliča spomenute zločine. Riječ je o licemjernom stavu gosp. Milorada Pupovca.

Osim što time vrijeđaju žrtve zločina i njihove potomke, svakog srpnja inteziviraju podjele i frustracije u hrvatskom društvu zbog naravi samog „ustanka“. Čak je i ministar gosp. Orepić pozvao povjesničare da se konačno odrede prema događaju u Srbu, kako ne bi bilo više potrebe za dodatnim angažmanom policijskih snaga u prevenciji fizičkih ekscesa.

Stoga pozivamo Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca da se umjesto proslave dana „ustanka“ 27. srpnja pridruže proslavi državnog blagdana Dana Antifašističke borbe 22. lipnja , te na taj način aktivno doprinesu smanjivanju tenzija u hrvatskom društvu.

Nemojmo ponovno sa strahom od mogućih ekscesa dočekati mjesec srpanj bez donošenja odgovarajućih odluka vezanih uz karakter događaja u Srbu. Oslobodimo hrvatsko društvo od nametnutih podjela kako bi konačno svu svoju energiju moglo usmjeriti u gospodarski razvoj i bolji život svih nas.

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav se u roku 24 sata sastao i donio zaključak da postavljanje spomen-ploče poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu s riječima “Za dom spremni” u grbu Udruge, vrijeđa žrtve tog ustaškog logora, te je pozvao nadležna državna tijela da zaštite dostojanstvo žrtava i sjećanja na njih. Na naš zahtjev od 09. veljače ove godine još se nije ni osvrnuo.

Pitamo se:
Zašto dvostruki kriteriji?
Za koga smo patili u srpskim kazamatima i naši bojovnici dali svoje živote?
Jesu li neki ipak privilegiraniji u hrvatskom društvu – zbog čega diskriminacija nas hrvatskih branitelja?

Svima mora biti jasno da smo se borili protiv fašizma srbočetničkih snaga i JNA, za slobodnu hrvatsku, za ljudska i manjinska prava dok su oni koji nas danas prozivaju za ustaštvo iz zapečka svojih toplih domova čekali kraj rata i pobjednika. Na njihovu veliku žalost očekivanja u pobjedu velikosrpskih i jugoslavenskih snaga nisu se ostvarila.

Na kraju izražavamo potporu ideji Predsjednika Vlade RH gosp. Andreja Plenkovića o osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, jer držimo da će ono na temelju povijesnih činjenica bit u stanju zatvoriti otvorena ideološka pitanja i tako rasteretiti povijesnog bremena sve buduće generacije Hrvatske nam domovine.

Osvrnuo bih se na sastav Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, naime od 19 cijenjenih članova, svega 4 su povjesničari, od kojih jedna povjesničarka umjetnosti!

Uz dužno poštovanje prema članovima Povjerenstva i njihovim karijerama ostvarenim na drugim znanstvenim područjima, ovaj sastav ne ulijeva povjerenje da će izvršiti povjereni im zadatak obzirom na deficit povjesničara u samom Povjerenstvu.

Nažalost, je li moguće da u Povjerenstvu nije bilo mjesta za uglednog povjesničara, dr. sc. Ivu Banca koji je ostvario svjetsku akademsku karijeru i koji je 32 godine predavao povijest Istočne i Jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale?

Ili pak da nije bilo mjesta za poštovanog dr.sc. Josipa Jurčevića čiji znanstveni opus uključuje brojne znanstvene radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća te Domovinski rat?

Koordinacija braniteljskih udruga predlaže da se radi povjerenja javnosti, u rad Povjerenstva imenuje barem jedan od ove dvojice uglednih povjesničara!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HSP: Od hrvatske Vlade tražimo zaštitu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Svjedoci smo da nitko u hrvatskoj politici nema snage niti hrabrosti pozabaviti se stanjem u Bosni i Hercegovini, a posebno političkim položajem Hrvata u ovoj susjednoj državi. Zadnjih mjesec dana po načelu toplo – hladno, ili još bolje dobar policajac – loš policajac, politika muslimanske komponente iz Bosne i Hercegovine jedan dan šamara Hrvatsku, a drugi dan daje umjerene izjave, piše u priopćenju HSP-a kojeg prenosimo:

Kao glavna tema nemetnuta je izgradnja Pelješkog mosta kojim bi se krajnji jug Hrvatske direktno povezao s ostatkom države. Most će se graditi i to je neupitno, a toga je svjestan i glavni galamdžija iz BiH-a Bakir Izetbegović (loš policajac), odnosno njegov ministar Zvizdić (dobar policajac).

Osnovni motiv napada na ovaj projekt krije se u zauzimanju što boljih strateških pozicija za konačno rješavanje „bosanskog lonca“ u svjetlu nove američke politike. Kratkoročno, muslimanska komponenta u BiH želi osigurati povlastice u luci Ploče, a dugoročni cilj je preko Stoca i Neuma izići na jadransku obalu.

Modalitet je već utvrđen, a taj je demografski učiniti to područje većinskim muslimanskim za što postoje potencijali u ljudskim resursima i financijskom sektoru. Već je duže vrijeme prisutno naseljavanje određenih dijelova BiH na strateškim točkama neeuropskim elementom, točnije arapskim, koji se pojavljuje kao glavni investitor i financijer kupovine zemlje i kuća u Neumu. Tako se nedavno pojavio zahtjev za ustrojavanje džemata (pandan župi) u samom Neumu, kao buduće središte iz kojeg bi se vodile sve operacije.

Za sada još uvijek traje odmjeravanje snaga u kojemu se Hrvati u ovom dijelu Bosne i Hercegovine odupiru institucionalnim i vaninstitucionalnim pritiscima, no samo je pitanje vremena kada će taj otpor popustiti jer hrvatska populacija sve više iseljava u zemlje zapadne Europe.

U situaciji kada se država Hrvatska treba postaviti odlučnije i poslati jasnu poruku Hrvatima Bosne i Hercegovine da nisu sami i da Republika Hrvatska stoji iza njih, što je i obvezna po Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, ali i po Ustavu RH, takvih poruka nema. Ne čujemo ih od saborskih zastupnika koji bi u ovoj situaciji trebali „okupirati“ saborsku govornicu i vrištati iz svega glasa, pogotovo oni koji se predstavljaju nacionalnom desnicom.

Potrebno je poduzeti konkretne mjere kojima će se poboljšati položaj Hrvata u BiH i omogućiti njihov opstanak. Prvi korak svakako je zahtjev za izmjenu izbornog zakona u BiH kako bi konačno Hrvati mogli izabrati Hrvate na državnim, federalnim i županijskim izborima početkom listopada 2018. godine. Drugi problem je provedba odluke federalnog ustavnog suda o statusu grada Mostara, gdje se čeka s primjenom odluke u nadi da će muslimanska komponenta postati domininatna.

Hrvatska stranka prava u svim svojim dokumentima dosad je posebnu pažnju posvećivala Hrvatima Bosne i Hercegovine, a tako će nastaviti i dalje. Pozivamo sve relevante čimbenike hrvatske politike da svim raspoloživim sredstvima diplomatskim putem i gospodarskim pritiscima položaj Hrvata u BiH dovedu u institucionalni okvir koji će garantirati egzistencija Hrvata u toj državi jer svako odgađanje ide isključivo na štetu hrvatskih nacionalnih interesa zaključio je Drago Marković, član predsjeništva HSP-a

facebook komentari

Nastavi čitati