Spomenik Gavrilu Principu

10

Kako se približava vrijeme obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata, tako rastu i politička prepucavanja o povijesnim činjenicama.

Bez obzira na nepostojanje unutarnjeg konsenzusa, u lipnju ove godine Sarajevo će biti mjesto održavanja više znanstvenih i kulturnih manifestacija vezanih uz početak Prvog svjetskog rata.

Vrijeme je to kada se aktualizira i priča o ponovnom obilježavanju mjesta na kojem je Gavrilo Princip prije cijelog jednog stoljeća ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinada i njegovu trudnu suprugu Sofiju.

Do kraja Prvog svjetskog rata i uspostave Jugoslavije na Latinskoj ćupriji stajao je spomenik ubijenom austrijskom plemićkom paru. Spomenik je kasnije uklonjen, a do danas je na toj lokaciji ostalo samo postolje spomenika.

Spomenik Gavrilu Principu

Nekoliko metara dalje jugoslavenske vlasti su na nogostupu u betonu izlile stope Gavrila Principa, obilježavajući tako mjesto s kojeg je on pucao u Ferdinanda i Sofiju. Za vrijeme Jugoslavije i Latinska ćuprija se zvala Principov most.

gavriloNo, početkom rata u BiH Principove stope su uklonjene, a most preimenovan pa danas na mjestu povijesnog atentata nema nikakvog fizičkog spomenika koji bi ukazivao na to da se na tom mjestu dogodio tako važan događaj. To zbunjuje i mnoge turiste koji posjećuju Sarajevo.

Zato je sve više inicijativa da se ponovno postave Principove stope i spomenik Ferdinandu i Sofiji, bez ulaska u bilo kakve političko-povijesne ocjene o događaju i njegovim akterima, budući da oko toga u BiH ni danas nema suglasnosti. Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan smatra kako bi takav potez bio koristan.

-Kao federalni ministar kulture i sporta smatram da će postavljanje eventualnih spomenika i obilježja koji se odnose na glavne aktere nemilog događaja iz 1914. godine obogatiti turističku ponudu i da ne bi trebalo biti ništa sporno u spomenutim obilježjima, ističe Kaplan.

Obnavljanje spomenika

Glavno pitanje i jeste može li BiH kulturno i turistički iskoristiti ovaj događaj, a da se ne prodube političke podjele koje su već izražene oko toga je li Princip bio terorist ili heroj, tko je kriv za početak Prvog svjetskog rata i slično.

-Mi sad imamo situaciju da se već svakako svađamo oko toga pa smatram da pored svađe možemo pokušati na određeni način iskoristiti tu povijesnu činjenicu da se povod Prvom svjetskom ratu dogodio u Sarajevu, kaže federalni ministar.

Međutim, u BiH je danas više onih koji zagovaraju postavljanje samo jednog, a ne oba spomenika.

Od heroja Gavrila do ubojice Principa

Već mjesecima traje polemika o povratku Principovih stopa na mjesto s kojega je ubio austrougarskog prestolonasljednika. Da Gavrilo nije pucao u cara, Sarajevo bi danas ko Beč bilo, drži većina stanovnika bosanske prijestolnice

Neće lako Gavrilo Princip ponovno u Sarajevo! A i kad se, i ako se vrati, više nikad neće biti sarajevski heroj nego terorist i ubojica. Nekad se u osnovnim školama učilo da se Gavrilo Princip borio protiv tiranije i okupacije i zbog toga je ubio okupatora austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.
Obnavlja se Latinska ćuprija, a nju su do rata Sarajlije nazivali Principov mostDanas će vam većina stanovnika glavnoga grada Bosne i Hercegovine reći: “Da nije ubio austrijskog cara, Sarajevo bi danas ko Beč bilo.” Tek poneki sarajevski Srbin još uvijek doživljava Principa kao heroja. Velika većina danas o njemu misli kao o velikosrbinu koji im je svojim pucnjima ukrao neku ljepšu budućnost. Odnosno sretniju sadašnjost.
Stoga već mjesecima traje u gradu polemika oko vraćanja Principovih stopa na mjesto s kojega je ubio austrougarskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Stope su tu otisnute u betonu stajale desetljećima sve do početka ovog rata, jednako kao i spomen-ploča na zidu tek korak- -dva udaljenog Muzeja koji je govorio o tom događaju što je bio povodom Prvom svjetskom ratu i koji se do rata zvao Muzej Mlade Bosne. Po novom mu je bilo određeno novo ime Muzej Sarajevskog atentata, ali ni to, po svemu sudeći, neće proći, nego će, kažu posve svježe vijesti, biti nešto treće – Muzej austrougarskog perioda u Sarajevu. Zvuči malo džombasto, ali to je izgleda jedini način da se danas Gavrilo Princip vrati u Sarajevo.

Negdje početkom rata Principove stope su nestale s pločnika, a nestala je i ploča koja je govorila: “Sa ovog mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip svojim pucnjem izrazi narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodu.” Eksponati iz dotadašnjeg Muzeja Mlade Bosne sklonjeni su na vrijeme u Jevrejski muzej, na mjesto sigurno od granata, ali bespovratno su srpskim granatiranjem Sarajeva uništeni mozaici i slike koje su najpoznatiji umjetnici bivše Jugoslavije u Muzeju izradili u čast Atentata i Principa.

Inicijator vraćanja stopa Gavrila Principa, ploče koja će govoriti što se na tome mjestu dogodilo i nekadašnjeg Muzeja je Bajro Gec, bivši direktor Gradskog muzeja Sarajeva, a danas njegov kustos za autrougarski period. Inicijativu je, kaže, porenuo krajem prošle godine:
— Htio sam i ranije, odmah poslije rata dok sam još bio direktor Gradskog muzeja. Međutim bilo mi je rečeno da je rano, da nije još sazrela situacija. Zbog povezanosti Gavrila Principa, odnosno atentata s velikosrpskom politikom. Inače stope i ploču su u ratu raznijeli šrapneli od granata kojima su nas Srbi gađali… I kad sam pokrenuo tu inicijativu, boračka udruženja Sarajeva odmah su oštro regirala. Kao “nekim pomračenim umovima iz uprave grada i muzeja grada palo je na pamet da kotač povijesti vraćaju natrag, da ponovno u Sarajevo vraćaju Gavrila Principa i njegove, da sve to rade na naše još uvijek svježe rane”.
A njegovi razlozi su, veli, čisto normalni, povijesni, profesionalni. Sarajevo je, napominje, upravo po tom događaju postalo svjetski poznatim gradom, Sarajevski atentat je ušao u sve svjetske udžbenike, a Muzej, utemeljen 1953. godine, bio je jedan od najposjećenijih muzeja u bivšoj Jugoslaviji, nezaobilazno mjesto posjeta svih namjernika, careva, predsjednika.

Prvi rat

— Poznato je da je Sarajevski atentat poslužio kao neposredan povod Prvom svjetskom ratu, do tada najvećem ratu u povijesti koji je zahvatio tri četvrtine čovječanstva, u kome je stradalo 40 milijuna ljudi, četiri velika stara europska carsta su u tom ratu propala. Sama Bosna i Hercegovina imala je katastrofalne posljedice, stradalo je 15 posto njenog stanovništva, više nego u ovom zadnjem ratu. To su moji razlozi. Pokušao sam objasniti da to nije vraćanje Principa u Sarajevo, ni Ferdinanda, nego je to obilježje svjetskom povijesnom događaju. Bajro Gec - inicijator povratka Gavrilovih stopaI to objašnjenje je bilo prihvaćeno u javnosti, jedino su se boračke organizacije oglasile pisanim prosvjedom. Ali trebalo im je objasniti, a to u upravi grada nisu dobro uradili.
— Sarajlije očigledno danas, par godina nakon što su Srbi držali grad pod opsadom, Principa, Srbina po nacionalnosti, ipak prvenstveno doživljavaju kao velikosrpskog teroristu…
— Točno je da su se ponovile stvari velikosrpske politike 1914. i 1992. godine. Riječi Gavrila Principa na sudu: “Da je Sarajevo kutija šibica, ja bih je rado zapalio na svom dlanu!” zvuče danas jezovito proročanski. Nepobitna je činjenica da je prva trojka pripremala sarajevski atentat u Beogradu, da su bili organizirani i instruirani od velikosrpske Apisove organizacije Crna ruka. Ali s druge strane ima u toj njihovoj organizaciji Mladoj Bosni i panslavizma, jugoslavenstva koje počinje u hrvatskom Ilirskom pokretu. Kad se pogledaju imena tih mladih članova Mlade Bosne koji su bili spremni sebe žrtvovati za ideju, vidi se da je tu bilo i Srba, i muslimana, i Hrvata.

Borci

Boračke organizacije su nakon inicijative kustosa Geca zatražile da se, ako vrate Principove stope na mjesto atentata, vrati i spomenik Franji Ferdinandu i njegovoj ženi koji je, doduše kratko tek od 1917. do 1918. godine, stajao nekoliko koraka dalje od mjesta atentata.
— Zašto oni traže vraćanje spomenika Ferdinandu? U krajnjoj liniji on je u Bosni bio predstavnik okupatorske zemlje? – pitao se Bajro Gec, vodeći nas uz Miljacku Obalom Kulina bana do Latinskog mosta, do jučer Principova, a još prekjučer opet Latinskoga gdje je bio rečeni spomenik umorstvu Ferdinandovu.
Korak, dva dalje, na uglu gdje se Obala Kulina bana siječe s današnjom Ulicom Zelenih beretki mjesto je gdje je stajao Princip kad je iz pištolja pucao u austrougarskog prestolonasljednika i gdje su nekada bile utisnute stope. Na zidu Muzeja, u kojemu je nekad davno bio Šilerov podrum vina i žestokih pića, već i – nova ploča. Na njoj drukčiji natpis nego ranije, tek informativan: “Sa ovog mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.” Ispod toga to isto na engleskom.
— Ja sam autor tog teksta – veli Bajro Gec. Vidite ploču s tekstom nitko nije dirao. A već gotovo mjesec dana je tu. Doduše ona nije zvanično otvorena, ali je otkrivena, ljudi je vide.
I stope izlivene u betonu su, reče, već gotove, eno ih u jednoj radionici na Stupu, starom hrvatskom kvartu na periferiji Sarajeva. Bit će postavljene ne zna se kad. Naime, i ploča, i stope, i muzej koji se, opet prema Gecovu prijedlogu, više ne bi zvao Muzej Mlade Bosne, kao prije ovog rata, nego Muzej Sarajevskog atentata, trebali su biti javno otvoreni ovog lipnja.,

Marke

S tim se složila gradska uprava Sarajeva koja je sa 60.000 maraka sve i financirala. Međutim, prije nekoliko dana Kantonalna komisija za obilježavanje povijesnih događaja i ličnosti nije podržala prijedlog da se muzej zove Muzej Sarajevskog atentata, nego je zatražila da ga se nazove Muzej austrougarskog perioda u Sarajevu.
Miladin Almedin: Vrate li Principove stope, nek’ vrate i spomenik Ferdinandu— To je malo predugo i bez potrebe jer u bilo kojoj varijanti Sarajevski atentat se mora spominjati. Ali ovo je izgleda definitivna odluka.
Malo dalje uz Miljacku, nešto niže od Latinskog mosta na jednim vratima piše Jedinstvena organizacija boraca Bosne i Hercegovine “Unija veterana” Stari Grad Sarajevo. Unutra predsjednik Unije Miladin Almedin, u ratna vremena branitelj Sarajeva, u ova mirna zlatar-filigranist s obližnje Baščaršije. Veli:
— Mi nismo protiv nikakvih obilježavanja, ali treba da ima nekog reda. Tražimo da se najprije podigne spomenik ljudima koji su odbranili ovaj grad i za to dali svoje živote.
— Inače, osim što tražite da se poštuje red stvari, vi nemate ništa protiv vraćanja obilježja Sarajevskog atentata?
— Ako će već radit, nek’ to ne bude spomenik Gavrilu Principu, nego događaju. Mi smo uputili takvu inicijativu: ako ćemo vraćat stope, nek se vrati i spomenik Ferdinandu i njegovoj supruzi na Latinskoj ćupriji.

Svjetski događaj

U redu, treba obilježiti, to je svjetski datum, svjetski događaj odakle je krenuo i svjetski rat. Ali ima reda! Ubio Ferdinanda koji je bio regularan vladar i još njegovu trudnu ženu!!! Vlada Austrije je rekla da će financirati taj spomenik. I otvaranje nek bude zajedno, nek’ se zna šta je bilo, šta je ’ko uradio, kako i kome je uradio. Mi nismo protiv obilježavanja tog događaja, ali favoriziranje Principa – ma kaki!
Poneki sarajevski Srbin za kojega je Princip heroj za sva vremena pokušat će priču vratiti u njene okvire efikasnom paralelom: “A šta bi bio Bošnjak koji bi ubio Slobu Miloševića recimo 1992. godine da je došao u posjet u Sarajevo?!” Drugi vele: “Kako bismo danas, u kategorijama međunarodnog prava, bez obzira na to šta mislili o nekoj državi i njezinom prestolonasljedniku, zvali sličan akt?”
Jedan poznati sarajevski ugostitelj veli mi preko volje: “Ma nemam ništa protiv da se obilježi to šta je bilo. Ali da se napiše da je to zločinac uradio, da on nije ubio Ferdinanda, Sarajevo bi danas Evropa bilo! Jedan prijatelj mi čuva uokvirene novine iz tog perioda. Bosnische Press se zvale. Baš su o tom atentatu pisale. Veli mi: vidi kad je bilo Bosniše press, a danas…”

MERI ŠILOVIĆ

facebook komentari

  • Vacca, the mljac

    Iman prijedlog. – Neka se gavrilu principu podigne spomenik. U obliku velikog govna.
    Oko kojeg će letit cccc muhe.

    • peppermintt

      triba li spremat i od nas tojizih cccc muhica :)))

      • Vacca, the mljac

        Šta više to bolje. – Bit će to hjudž govno.

        • peppermintt

          ajmeee neš od smrada moć ostat :)))

  • Vacca, the mljac

    Iman prijedlog. – Neka se gavrilu principu podigne spomenik. U obliku velikog govna.
    Oko kojeg će letit cccc muhe.

    • peppermintt

      triba li spremat i od nas tojizih cccc muhica :)))

      • Vacca, the mljac

        Šta više to bolje. – Bit će to hjudž govno.

        • peppermintt

          ajmeee neš od smrada moć ostat :)))

  • srka

    Nitkovu, ubojici i umno poremećenom Gavrilu je mjesto na povijesnom smjetlištu…i kao takav nije vrijedan ni spomena!
    by Srka®

  • srka

    Nitkovu, ubojici i umno poremećenom Gavrilu je mjesto na povijesnom smjetlištu…i kao takav nije vrijedan ni spomena!
    by Srka®