Pratite nas

Politika

Sporazum Bandić – HDZ – Esih

Objavljeno

na

Tportal je u posjedu sporazuma triju stranaka, BM-a 365 i partnera s HDZ-om i Neovisnima za Hrvatsku (lista Brune Esih), koji u osam članaka definira međusobna prava i obveze, podjelu fotelja u skupštinskim odborima, ali i 17 projekata koje planiraju realizirati u naredne četiri godine.

U sporazumu nema spomena o promjeni imena Trga maršala Tita jer je to definirano internim sporazumom između spomenutih strana. Sporazum je do posljednjeg trenutka visio u zraku jer je na onom internom nedostajao potpis Branka Lustiga.

Kad je Lustig zamijenjen Jelečom i kad je parafiran interni sporazum, o kojem je jučer govorila Esih, na snagu je mogao stupiti i Sporazum o programskoj suradnji i definiranju većine u Skupštini.

Prema tom sporazumu, Neovisnima za Hrvatsku pripalo je predsjedanje četirima odborima: za imenovanja naselja, ulica i trgova, obrazovanje i sport, prostorno uređenje te međugradsku i međunarodnu suradnju.

Bandićevcima je pripao Odbor za izbor i imenovanja te za gospodarski razvoj, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša, branitelje, mladež i nacionalne manjine. HDZ će pak voditi Odbor za Statut, Poslovnik i propise, financije, kulturu i Odbor za javna priznanja.

Sedamnaest projekata tek je taksativno navedeno bez jasnih rokova u kojima bi trebali biti realizirani. Čiji je koji prijedlog, ne da se iščitati, a riječ je o obnovi fasada, donošenju strategije razvoja prometnog sustava, podršci startup zajednici i uvođenju besplatnog interneta u cijelom gradu, sljemenskoj žičari, tračničkom povezivanju Zračne luke Franjo Tuđman sa Zagrebom, prometnim projektima (rotor Remetinec, Radnička cesta, nove biciklističke staze, priprema izgradnje Jarunskog mosta i spajanje s Črnomercem, spajanje produžene Branimirove sa Sesvetama) i akcijskom planu za smanjenje buke.

Na popisu projekata nalaze se i spomenici Tuđmanu, domovini i holokaustu, izgradnja CGO-a i zatvaranje Jakuševca, rješavanje pitanja Imunološkog zavoda s Vladom RH, izgradnja hospicija, dječje bolnice, vrtića, škola, kongresnog centra, gradske knjižnice te natkrivanje tržnica. Kao posljednji projekt navedeno je restrukturiranje Holdinga.

Zanimljivo je da su o pojedinim projektima partneri u predizbornoj kampanji govorili različito pa će tako biti zanimljivo vidjeti kako će se oni realizirati. Tako je prije izbora HDZ poručivao da se Zračna luka treba povezati sa Zagrebom putem postojeće željezničke infrastrukture, dok bi se tek dio trebao izgraditi. Brzi vlak bi krenuo s ‘Tuđmana’, a zadnja postaja bio bi Glavni kolodvor.

To bi, tvrdio je HDZ, koštalo 350 milijuna kuna, od čega bi se 85 sufinanciralo iz fondova EU-a, a 15 posto iz gradskog proračuna. S druge strane Bandićeva ideja je da nova tramvajska linija kreće s aerodroma i završava na Kvatriću, no HDZ je bio izričito protiv toga.

Koliko bi koštao projekt nove tramvajske pruge, nikad nije precizirano, iako se u medijima spekuliralo cijenom između 75 i 100 milijuna eura. U studenom prošle godine objavljen je natječaj za izradu projektne dokumentacije vrijedan tri milijuna kuna, a prema njemu pruga bi se gradila u četiri etape i sama trasa imala bi 13 stanica. Posao projektiranja prve etape pripao je tvrtkama Elektroprojekt i Geoprojekt, a prva lopata, prema najavi iz svibnja, trebala bi biti zakopana ujesen.

Upitan u ponedjeljak kako to da je pristao na Bandićevu varijantu protiv koje je HDZ bio prije izbora jer je skoro dvostruko skuplja, Andrija Mikulić (HDZ), novi-stari predsjednik Skupštine, odgovorio je protupitanjem: ‘Jeste li vidjeli sporazum? Mislim da ga krivo interpretirate.’

U sporazumu, podsjetimo, stoji tračničko povezivanje. Znači li to tramvaj ili vlak, nije precizirano, ali kao činjenica ostaje to da je Bandićev projekt pokrenut, a HDZ-ov je ostao tek na razini lijepih želja.

Bruna Esih: “Dobili smo četiri predsjedništva odbora, nije bilo ucjena”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati